Connect with us

Hrvatska

Počela potražnja za sezonskim radnicima. Ovo su najtraženija zanimanja

Objavljeno

-

foto: Pixabay

OVI indeks za siječanj 2023. pokazuje da je potražnja za radom bila 10,1 posto veća no u siječnju lani, pri čemu je broj oglasa zabilježio povećanje u svim regijama, a najviše na sjevernom Jadranu, što upućuje na raniji početak potražnje za sezonskim radom, objavio je EIZ u utorak.

Kako je navedeno u objavi na internetskoj stranici Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u siječnju zabilježio povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je poboljšanje u odnosu na prosinac kada je indeks pao za 2,5 posto na mjesečnoj razini.

Rast je još izraženiji na godišnjoj razini jer je 10,1 posto ostvarenih u odnosu na siječanj prošle godine, značajno veća stopa rasta od one zabilježene u posljednjem mjesecu prošle godine kada je iznosila tri posto.

“Nakon što je u posljednjem tromjesečju prošle godine indeks porastao za 4,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, sudeći prema desezoniranim podacima za siječanj ove godine, rast na kvartalnoj razini izvjestan je u prvom tromjesečju ove godine iako bi za veću razinu pouzdanosti trebalo pričekati barem još podatke za veljaču”, napomenuli su iz EIZ-a.

Najtraženija zanimanja prodavač, kuhar i knjigovođa

Prodavač, kuhar i knjigovođa su najtraženija zanimanja, dok su konobari ovoga puta pali na četvrto mjesto, a skladištar je zauzeo petu poziciju.

Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u siječnju zabilježeno je za zanimanja programer i građevinski radnik, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača, knjigovođa i medicinskih sestara, istaknuli su iz EIZ-a.

U odnosu na siječanj 2022. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema, s 31,4 na 35,2 posto, kao i niskokvalificirani rad, čiji je udio porastao sa 6,8 na 9,6 posto.

U skladu s trenutnim uvjetima na hrvatskom tržištu rada, udio oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno porastao je s 45,3 na 46 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana također blago povećao, s 46,3 na 46,8 posto.

Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je povećanje u svim hrvatskim regijama, najviše na sjevernom Jadranu, i to za čak 44,2 posto, što najvjerojatnije upućuje na to da je ove godine potražnja za sezonskim radom započela nešto ranije nego inače, zamijetili su EIZ-ovi analitičari.

I kontinentalni dio zabilježio povećanje broja oglasa

Kontinentalni dio Hrvatske zabilježio je povećanje broja oglasa, pri čemu je iznenađujuće prednjačila istočna Hrvatska s godišnjom stopom rasta od 17,4 posto. Najveći pozitivan doprinos rastu broja oglasa u istočnoj Hrvatskoj dali su oglasi za kuhare, prodavače i konobare, navedeno je u EIZ-ovoj objavi.

OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.

OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).

 

Hrvatska

Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena. U noći na nedjelju kazaljke na satu pomiču se za jedan sat unaprijed, s dva na tri sata.

Tako je određeno Vladinom Uredbom o ljetnom računanju vremena u kojoj stoji: “Ljetno računanje vremena u 2023. godini počinje 26. ožujka 2023. u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.”

Ova Uredba navodi i kako će se vrijeme regulirati sve do kraja 2026. godine.

Europska unija prije nekoliko godina je najavila da će ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno. To se još uvijek nije dogodilo, a prema zadnjim preporukama iz EU-a, svaka država članica može odlučiti za sebe. Kako je većina članica ostala neodlučna oko toga, a među njima i Hrvatska, kazaljke ćemo micati i ove godine.

Otkud uopće ova praksa? Prvi put se ljetno i zimsko računanje vremena počelo prakticirati tijekom Prvog svjetskog rata. Tada se od ove prakse brzo odustalo. Benefiti koji su tada spominjani, spominju se i danas, ali nisu baš tako veliki kao što se to ističe. Iako na ovaj način štedimo struju, što je i bio prvotni plan, trošimo više goriva.

Znanstvenici upozoravaju i da ljetno računanje vremena nije prirodno za naš organizam.

Na naš organizam u mnogim stvarima utječe količina sunčeve svjetlosti koju primamo i količina sna. Ako se te dvije stvari mijenjaju, mijenjaju se i procesi u našem tijelu, uglavnom ne na bolje.

Primijećeno je da su ljudi depresivniji, da imaju više problema sa zdravljem, a zanimljiv podatak je i onaj da zbog nedostatka sna, prvog dana nakon pomicanja kazaljki na ljetno vrijeme raste broj ozljeda na poslu…

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Na ceste stižu kamere koje će prepoznati pijane vozače i odmah javljati policiji

Objavljeno

-

By

Tvrtka iz Melbournea Acusensus surađuje s australskim Saveznim uredom za sigurnost cestovnog prometa i Sveučilištem Griffith na razvoju tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji koja će mjeriti vozačevu pozornost, vrijeme reakcije, kontrolu i određivati razine oštećenja, sve u stvarnom vremenu, piše CarExpert.

Koristeći obrasce ponašanja vozača kod prebrze vožnje, obrazaca putanje i bočna kretanja unutar voznih traka, tehnologija je u mogućnosti poslati informacije lokalnim policijskim službenicima kako bi poduzeli daljnje radnje.

Tijekom razvoja, tvrtka je za 7News rekla da koristi simulator koji prikazuje računalno generirane verzije stvarnih cesta u više australskih gradova kako bi se naučilo ponašanje vozača koji su trijezni ili pijani. Vozači se testiraju u simulatoru pod utjecajem alkohola kako bi se prikupili podaci o njihovim obrascima vožnje, piše Revija HAK.

Podaci tek trebaju biti implementirani u hardver kamere, no tvrtka kaže da to planira učiniti nakon što podaci budu ispravno analizirani. U stvarnoj implementaciji, hardver se može postaviti bilo gdje u bilo koje vrijeme, ali će se prvo testirati u nepomičnoj prikolici nekoliko stotina metara od policijskih patrolnih automobila, dok će softver koristiti proces u četiri koraka: implementacija, snimanje, automatizirana analiza i pregled.

Umjetna inteligencija protiv pijanih vozača

Na vrlo visokoj razini, softver će snimati slike vozila u prolazu kroz brojne kamere, infracrvenu bljeskalicu, leće i sustav filtriranja, a zatim ih unijeti u softver temeljen na umjetnoj inteligenciji koji će otkriti potencijalne vozače pod utjecajem…

Sustav će zatim pregledati i poslati slike policijskim službenicima na osobnu provjeru kako bi se utvrdilo moraju li policajci zaustaviti i testirati određenog vozača.

Cilj ove tehnologije značajno je smanjiti broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju vozačima pod utjecajem droga ili alkohola. Tvrtka ističe da je otkako je uveden program kamera za otkrivanje mobilnih telefona u državi New South Wales (Australija), došlo do šesterostrukog smanjenja u prijestupima otkrivenim kamerama na mobilnim telefonima i više od 20 posto u broju smrtnih slučajeva na cestama.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže velika promjena kod razvoda braka?

Objavljeno

-

By

Unsplash

Hrvatski sabor danas će raspraviti zakonski prijedlog koji bi javnim bilježnicima omogućio da postupaju u određenim, nespornim izvanparničnim postupcima, među kojima je i sporazumni razvod braka.

Dogovore li se bračni partneri o sporazumnom raskidu braka, za ozakonjenje tog čina više neće morati ići na sud, nego će to moći riješiti kod javnog bilježnika.

Predviđeno je to novim Zakonom o izvanparničnom postupku po kojem će se javni bilježnici moći baviti i postupanjem kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te pri uređenju međa.

Novi se zakon, objašnjava Vlada koja ga je predložila, donosi jer se u Hrvatskoj primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. Puno njegovih odredbi danas je neprimjenjivo, a smisao i svrhu izgubile su i stalne derogacije posebnim zakonima, pri čemu heterogenost pravnih pravila dovodi do pravne nesigurnosti te može rezultirati različitim pravnim rješenjima o istoj pravnoj stvari.

„Svrha novog zakona stoga je urediti pravila izvanparničnog postupka kojima bi se taj postupak osuvremenio i građanima te poslovnim subjektima zajamčilo kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu i pravnu sigurnost“, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Sabor će u četvrtak raspraviti i zakonski prijedlog o nadzoru robe s dvojnom namjenom te Godišnje izvješće o državnim potporama za 2021. godinu.

Državne potpore dodijeljene u toj godini iznosile su 20,2 milijarde kuna ili 4,68 posto BDP-a, što je blago smanjenje u odnosu na 2020. godinu (za 4,2 posto). Potpore u industriji i uslugama iznosile su 12,6 milijardi kuna, a potpore za poljoprivredu i ribarstvo 7,6 milijardi kuna.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu