Hrvatska
PORAŽAVAJUĆI PODACI: Ocjene na državnoj maturi značajno lošije od onih u školi
Ocjene maturanata na ispitima državne mature 2022. lošije su od ocjena u završnom razredu srednje škole, pogotovo u izbornim predmetima iz kojih su u prosjeku bili odlikaši dok je ocjena na maturi bila trojka, primjerice iz kemije je prosječna ocjena u školi bila 4,52, a na maturi 2,83.
Podaci iz Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju, naime, da najviše prosječne ocjene iz obveznih predmeta (matematika, hrvatski, engleski) učenici ostvaruju u osmom razredu osnovne škole, zatim u četvrtom razredu srednje škole. Ocjene padaju na višoj razini ispita državne mature, a najniže su na ispitima na osnovnoj razini.
I što se tiče ocjena izbornih predmeta situacija je ista – u završnom razredu srednje škole više su od onih koje ostvaruju na maturi. Najveća razlika prošle godine bila je na ispitu politike i gospodarstva koji su učenici najlošije napisali od izbornih predmeta na maturi – 2,15 naspram 4,41 u četvrtom razredu srednje škole.
Prosječna ocjena iz fizike na maturi je iznosila 2,52, a četvrtom razredu srednje 4,12, iz biologije je na maturi bila 2,83, a u srednjoj 4,51, kemiju su maturanti napisali za 2,83, a u srednjoj su imali 4,52.
Iz povijesti je lani prosječna ocjena na maturi iznosila 2,7, dok je u četvrtom razredu srednje bila 4,73, geografiju su maturanti znali za 3,23, a u srednjoj za 4,55.
Filozofiju su napisali za 2,74, dok su u srednjoj imali 4,76, a likovni su na maturi imali 2,77, a u školi 4,86, glazbeni 3,29 na maturi a 4,97 u školi.
Najbolje škole na maturi iz engleskog i matematike imale bolje ocjene nego u završnom razredu srednje
Što se tiče obveznih predmeta, najbolju prosječnu ocjenu iz matematike ostvarili su učenici XV. gimnazije Zagreb – 4,75, koji su u srednjoj imali niži prosjek – 4,07, a slijedi III. gimnazija Split, čiji su učenici na maturi iz matematike imali prosječnu ocjenu 4,58, dok im je prosječna zaključna ocjena u četvrtom razredu bila 3,76.
Što se tiče engleskog jezika, najvišu prosječnu ocjenu – 4,90 postigli su učenici XV. gimnazije u Zagrebu, s gotovo istom zaključnom ocjenom – 4,91. Slijede ih učenici V. gimnazije u Zagrebu, čija je prosječna ocjena na maturi iz engleskog bila 4,83, a školska 4,72.
Iz hrvatskog su najbolju prosječnu ocjenu na maturi ostvarili maturanti Gimnazije Franje Petrića u Zadru, s prosječnom ocjenom 4,47. Prosječna zaključna ocjena na kraju četvrtog razreda kod učenika te gimnazije iznosila je 4,52. Slijede ih maturanti II. gimnazije u Zagrebu, čija je prosječna ocjena na maturi iz hrvatskog bila 4,44, a na kraju četvrtog razreda 4,82.
Lani je prosječna ocjena iz matematike u četvrtom razredu srednje iznosila 3,19, prosječna ocjena na višoj razini mature bila je 3,12, a na nižoj razini 2,24.
Iz engleskog je lani prosječna ocjena u četvrtom razredu srednje iznosila 4,05, na maturi na višoj razini bila je 4,10, dok je prosjek na osnovnoj razini 3,45.
Prosječna ocjena iz hrvatskog jezika u četvrtom razredu srednje iznosila je 3,68, prosječna ocjena koju su lani ostvarili pristupnici više razine bila je 3,21, dok je prosjek ocjena na nižoj razini bio niži – 2,45.
Hrvatska
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.
Hrvatska
PROGNOZA / Za vikend česta magla, na pomolu promjena s kišom i grmljavinom
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Tmurno je diljem unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, magla je vrlo gusta na mjestima u priobalju, kolnici su vlažni i skliski u tim područjima, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Uslijed niskih temperatura moguća je i poledica, stoga je važno brzinu prilagoditi uvjetima na cestama.
U nastavku petka prevladavat će sunčano duž Jadrana, u gorju, dok će u nizinama unutrašnjosti uglavnom ostati tmurnije.
Za vikend se nastavlja stabilno vrijeme.
Subota će također početi maglom i niskim oblacima u unutrašnjosti, sunčanije će biti duž Jadrana i uz Jadran te u gorju, i onda u skladu s tim i toplije.
I tijekom nedjelje će se tmurno zadržavati u nizinama unutrašnjosti, iako lokalno može biti sunčanih razdoblja. No sunčanije će biti na Jadranu te u gorju.
Slično vrijeme nastavlja se i u ponedjeljak, no trebali bi se magla i niski oblaci izdići tijekom prijepodneva, tako da su izgledna sunčana razdoblja i na kontinentu, ne samo na Jadranu.
Potkraj utorka naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice duž Jadrana i izraženijim.
-
magazin13 sati prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport5 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet5 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže







