Connect with us

Hrvatska

PROBLEMI U OPSKRBI Beroš o nestašici: “Ako nema lijeka nekog proizvođača, dostupni su generički”

Objavljeno

-

U ljekarnama trenutačno nedostaje nekih antibiotika, lijekova za snižavanje krvnog tlaka, ublažavanje bolova i drugih. Nestašica je posljedica poremećaja u opskrbnim lancima, inflacije, problema s energentima te rata u Ukrajini. HALMED umiruje građane i poručuje da postoje zamjenski lijekovi.

Stanje vezano za opskrbu lijekovima komentirao je i ministar zdravstva Vili Beroš.

– Svjesni smo problema, analiziramo ga. On je globalni, nije samo Hrvatski. U sklopu razgovora s ministrima zdravstva drugih europskih zemalja vidio sam da ima većih tržišta koji daleko veću problematiku osjećaju u svezi ove teme. S obzirom na to da smo mi malo tržište problematika još nije u toj mjeri izražena. Hoće li biti to ne znam, ali mi o tome razmišljamo i pripremamo se. Najlakše će biti održati ili eventualno povećati cijenu nekog lijeka ako ekonomski uvjeti to budu zahtijevali. Problem će veći biti ako bude nedostajalo sirovina međutim to je globalni problem. O tome se ne razmišlja samo u Hrvatskoj nego i na nivou Europske komisije.

Tvrdi da postojeći sustav HALMED-a nije loš. Treba analizirati podatke s terena jer to što nema lijeka nekog proizvođača ne mora nužno značiti da nema drugih sličnih generički lijekova.

Na konferenciji o Zdravstvenoj pismenost nezaobilazna je tema bila i nedostak lijekova. Evo što su o toj temi u razgovoru s Ružom Ištuk rekli stručnjaci:

– Situacija se mijenja iz dana u dan. Ono što je bio glavni problem proteklih mjeseci je nestašica antibiotika koji se u ovom dijelu godine najčešće propisuju, a koriste se za respiratorne infekcije koje ove godine imamo u puno većem broju nego smo imali ranijih godina i onda su to osjetili i pedijatri i liječnici i ljekarnici. Imamo lokalnu industriju koju trebamo podupirati da to riješi, a imamo i ljekarne koje mogu iz lijekova za odrasle pripremiti pedijatrijske doze, rekla je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Konkretno u Primorsko- goranskoj županiji nije toliko loša situacija i nekako se snalazimo. Imamo relativno dobru suradnju s našim područnim ljekarna i u dogovoru čega ima na tržištu i tako se prilagođavamo jedni drugima, kazao je liječnik obiteljske medicine Leonardo Bressan.

Vagić: U KBC-u Sestre milosrdnice imamo dovoljno lijekova

KBC Sestre milosrdnice jedna je od najstarijih i najvećih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj. Gost HTV-ovog “Studija 4” bio je ravnatelj te ustanove prof.dr.sc. Davor Vagić.

– Mi imamo dovoljno lijekova. Veledrogerije nas sa svime opskrbljuju. Prije dolaska u emisiju provjerio sam kod naše bolničke ljekarne i potvrdili su mi da imamo dovoljno Klavocina za parenteralnu primjenu, a imamo dovoljno i za oralnu primjenu. Ono što smo jedino u zadnje vrijeme primijetili je nedostatak Klavocina u sirupu, znači ono što se daje djeci, ali i njega trenutno imamo u bolnici. Ali, hipotetski, ako se i ne može dati Klavocin imate druge antibiotike. Tako da naši pacijenti mogu biti mirni, rekao je Vagić.

Tvrdi da poremećaje u opskrbi ljekova uzrokuje činjenica da određene supstance koje se stavljaju u lijekove imaju samo par tvornica u svijetu koje ih proizvode. Kaže da to nije samo hrvatski problem nego je to nešto globalno tako da nema razloga za zabrinutost. Kritična nestašica se u Hrvatskoj tvrdi ne može dogoditi.

– To je dio dobre strane što smo u Europskoj uniji. To nam povećava svu moguću sigurnost jer naše veledrogerije mogu lakše doći do i do nekih lijekova koji su u inozemstvu ako treba. Pacijenti mogu biti mirni, zaključio je Vegić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu