Connect with us

Galerije

FOTOGALERIJA Kneževa palača – „Slike, odore i znakovlje iz Domovinskog rata“

Objavljeno

-

Galerije

Revizori: Hrvatska probila plafon u nepravilnom trošenju kohezijskog EU novca

Objavljeno

-

Europska unija nije uspjela u značajnijoj mjeri ispraviti “tvrdokorne” nepravilnosti u potrošnji proračunskog novca koji bi trebao ublažiti razlike među članicama, a odgovornost za manjkave mehanizme kontrole snose i vlasti i revizori zemalja EU-a i Europska komisija, upozorio je Europski revizorski sud (ECA).

Od 2014. do 2022. Unija je za koheziju izdvojila 409 milijardi eura, otprilike trećinu proračuna, a kontrolni mehanizmi potrošnje tog novca i dalje su manjkavi, i to na svim razinama, pokazala je ECA-ina analiza, objavljena jučer.

Članice bi mogle otkriti i spriječiti više nepravilnosti, naglasili su revizori.

Kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a
Komisija je pak objavila prenisku procjenu nepravilno potrošenog novca i nije dovoljno koristila raspoložive alate kako bi potaknula članice da poboljšaju kontrolni sustav, dodali su.

Upravo kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji novca iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a, stoji u izvješću, a ukupna stopa nepravilnosti u potrošnji snižena je u razdoblju od 2014. do 2022. na 4.8 posto, sa šest posto u prethodnih sedam godina, izračunao je europski revizorski sud.

I Hrvatska probila plafon
Propisani plafon iznosi dva posto, a prekoračen je u svih sedam godina, u razdoblju od 2014. do 2022., dosegnuvši vrhunac od 6.7 posto u 2022.

“Naša analiza pokazuje da je Komisija u novim izračunima utvrdila da su stope neispravljenih grešaka značajno iznad propisanog plafona posebno česta pojava u pojedinim zemljama – u Grčkoj (u 45 posto “paketa jamstava”), Francuskoj (22 posto), Italiji (26 posto), Litvi (36 posto), Portugalu (36 posto) i Slovačkoj (39 posto)”.

Plafon je prekoračila i Hrvatska sa stopom neispravljenih grešaka u potrošnji kohezijskog novca od 15 posto, pokazuje izvješće. “Vlasti u paketima jamstava potvrđuju da su njihovi računi potpuni, točni i istiniti i da su interne kontrole programa (ili skupine programa) efikasne”, podsjećaju europski revizori.

Komisija potom prihvaća njihove račune i doznačuje preostali novac iz EU-a samo ako se u zaključku složi s tom tvrdnjom, uzimajući u obzir mišljenje revizora.

Propusne “linije obrane”
U piramidi kontrola prvu liniju obrane čine upravljačka tijela u državama članicama, koja su mogla spriječiti više od trećine grešaka, ističu revizori.

Drugu liniju obrane čine revizori zemalja-članica, koji su također odgovorni za propuste, “različite prirode i ozbiljnosti”, dodaju, navodeći da su otkrili greške u tom mehanizmu kontrole potrošnje kod 40 od 43 revizorska tijela.

Treća je linija obrane Europska komisija koja temelji procjene na kontroli članica. Ta je pak kontrola pouzdana tek u ograničenoj mjeri, upozoravaju revizori, istaknuvši i brojne nedostatke u EK-ovim alatima za otkrivanje, sprječavanje i ispravljanje pogrešaka.

Većina nepravilnosti u potrošnji kohezijskog novca rezultat je nepoštivanja propisanih uvjeta pri odobravanju rashoda i projekata. Na drugom je mjestu kršenje propisa o državnoj pomoći i javnoj nabavi.

 
Nastavi čitati

Galerije

FOTOGALERIJA Đir po gradu

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

Galerije

FOTOGALERIJA Djed Božićnjak obišao zadarsku Voštarnicu

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu