Svijet
Alfa, beta, delta… Zašto je WHO prestao imenovati varijante koronavirusa?

Možda ste čuli da postoji nova podvarijanta omikrona koja se ubrzano širi SAD-om. Možda biste o njoj željeli upitati svog liječnika ili tražiti dodatne informacije na internetu, ali ne znate kako se ona točno zove. Niste jedini.
Znanstvenici ju nazivaju XBB.1.5, a to ime je dobila jer se radi o drugoj generaciji Omikron podvarijante XBB. Znakom X označava se rekombinacija, odnosno rezultat dva virusa koji su zamijenili dijelove svog genetskog materijala. BB se odnosi samo na abecedni red. Prva rekombinacija zvala se XA, druga XB i tako dalje. Znanstvenici su “prošetali” cijelom abecedom i sada su krenuli ispočetka s XAA, XAB i tako dalje, sve do XBB, piše CNN.
Nisu stvari uvijek bile ovako komplicirane. U svibnju 2021., Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) najavila je da će novim varijantama virusa koji su mutacijama postajali zarazniji, otporniji na liječenje ili izazivali teže bolesti davati grčka imena, kako bi se izbjegla stigma imenovanja novih varijanti po zemljama gdje su one otkrivene.
Tada je iz WHO-a rečeno da će nova imena dobivati virusi koji su od interesa znanstvenicima ili izazivaju zabrinutost. Tako smo dobili već poznate varijante alfa, beta, gama i delta, ali i čitav niz drugih koje nisu bile važne na globalnoj razini, kao što su epsilon, theta i mu.
Prošlo je preko godinu dana otkad je WHO nekoj novoj varijanti dao ime grčkog alfabeta, što je stvorilo prazninu u komunikaciji. Stručnjaci vjeruju da bi to moglo stvoriti probleme u naporima da se zaštiti javno zdravlje.
Što se dogodilo sa slovima grčkog alfabeta?
Kada se omikron – još poznat pod nazivom BA.1 – munjevito proširio svijetom u studenom 2021., bio je toliko genetski različit od prethodnih varijanti koronavirusa da je išao u potpuno drugom smjeru. Naši imunološki sustavi jedva su ga prepoznavali. BA.1 je izazvao novi val zaraze, hospitalizacije i smrti, kao i čitavu seriju podvarijanti.
U to vrijeme, znanstvenici su tvrdili da se prva podvarijanta omikrona – BA.2, sa desecima novih genetskih mutacija – od BA.1 razlikuje jednako koliko i varijante alfa, gama i delta jedna od druge. Neki su govorili da bi BA.2 podvarijanta trebala dobiti svoje ime. No to se nikada nije dogodilo.
Umjesto toga, WHO je potiho prestao identificirati varijante od interesa ili varijante koje izazivaju zabrinutost i time zaslužuju vlastite nazive. Stvorili su novu kategoriju – varijante omikrona pod nadzorom – kako bi zdravstvenim dužnosnicima dali do znanja koje od tih podvarijanti moraju imati na oku.
Organizacija je ostavila prostor za nova imenovanja ako se zaključi da je varijanta dovoljno različita od prethodnih, no za to nisu vidjeli potrebe već više od godinu dana.
No koronavirus je nastavio evoluirati, postajao sve zarazniji i sve više izbjegavao imunološke sustave. Te promjene ostavile su posljedice.
Na primjer, kako je omikron mutirao, imunokompromitirani pacijenti su ostali bez pomoći ključnih terapija kao što su dugoročno aktivna antitijela u Evusheldu. Postojeća mRNA cjepiva su također morala biti ažurirana kako bi se ljudi zaštitili od virusa koji trenutno kruže.
WHO ipak još uvijek tvrdi da ne vidi razloga za nova imenovanja.
“Činjenica da mnogo pojedinih podvarijanti nema svoja imena ne znači da su te podvarijante išta manje važne, izjavio je glasnogovornik WHO-a. “Novo ime daje se ako nova podvarijanta ima dovoljno drugačije posljedice na javno zdravlje, što bi zahtijevalo i promjenu reakcije na javnoj razini.”
Lažan osjećaj sigurnosti
Neki znanstvenici slažu se s ovom strategijom.
“U redu mi je da ne dajemo nova grčka imena podvarijantama omikrona,” rekao je Michael Worobey, biolog koji proučava pandemije i evoluciju virusa na Sveučilištu u Arizoni.
Worobey naglašava da postoje dva načina na koja se koronavirus mijenjao kroz vrijeme. Prvi je kroz cirkulaciju kroz globalnu populaciju. Ta vrsta evolucije događa se sporije i generalno ne izaziva nagle i velike promjene.
Drugi način je kada virusi kronično zaraze ljude s oštećenim imunološkim sustavom. Jedan pacijent u Houstonu testiran je u listopadu, a pronađeno je da je zaražen s verzijom varijante delta koja u svom genomu ima 17 mutacija, govori Worobey.
Dodaje da ovi virusi imaju potencijal stvoriti novu varijantu na razini omikrona i kaže da mu je u redu da postojeće varijante ne dobiju naziv pi dokle god se to ne dogodi.
No drugi misle da bi promjena strategije mogla navoditi na krive zaključke.
“Podvarijante omikrona značajno se razlikuju jedna od druge. Ne možemo reći da je sve to omikron. Virus je značajno evoluirao,” kaže Bette Korber, specijalistica u nacionalnom laboratoriju Los Alamos.
Korber dodaje da čak i kada se omikron tek pojavio, imao je dva “roditelja”, BA.1 i BA.2.
Svaki od njih nastavio je evoluirati za sebe, tako da su znanstvenici unutar varijante omikron otkrili više od 650 podvarijanti.
“WHO ih je prestao imenovati pa ljudi dobivaju lažan osjećaj sigurnosti,” upozorava Korber. Konstantno korištenje naziva omikron može zvučati kao da se virus više ne mijenja, “no istina je da se značajno mijenja.”
Korber naglašava da je prisustvovala javnim predavanjima gdje su “vrlo dobri liječnici” izjavljivali da se “virus više ne mijenja. Već preko godinu dana postoji samo omikron, ne morate se više o tome brinuti.”
U potrazi za boljom komunikacijom
Evolucijski biolog Ryan Gregory kaže da smo bez novih grčkih imena izgubili sposobnost jednostavnog komuniciranja informacija o virusu.
“Ako pitate ‘što ono šuška po grmlju’ i netko vam odgovori da je to ‘sisavac’, nije vam baš pomogao, zar ne? Niste dobili dovoljno informacija,” objašnjava.
Znanstvena imena za podvarijante kao BQ1.1 vrlo su precizna, kaže on, ali nisu praktična. To je kao da sisavca u grmlju iz priče nazivate njegovim latinskim imenom.
“Nedostaje nam ekvivalent životinjske taksonomije, obično ime. Ako pitate “što je to”, a netko vam odgovori “miš ili štakor,” onda točno znate o čemu se radi,” govori.
Postalo je toliko frustrirajuće raspravljati o podvarijantama, čak i za znanstvenike, da je Gregori odlučio dati vlastiti nadimak podvarijanti XBB1.5. Nazvao ga je Kraken, po mitološkom morskom čudovištu. Ime se zadržalo.
On nije prvi koji je pokušao nešto slično. Prije Krakena, korisnici društvenih mreža podvarijantu BA.2.75 nazvali su Kentaur. I to je bio hit.
Gregory objašnjava da su se imena zadržala u javnosti jer su imala svoju svrhu, a ljudi su napokon imali način da raspravljaju o virusu, tome kako se on mijenja i kako bi to na njih moglo utjecati.
No tako “divlje” nazivanje nije savršeno rješenje, jer ne postoji standard. Spomenite riječ “Kraken” nekome tko nije na Twitteru i oni neće pojma imati o čemu pričate.
“Najradije bih da nam ni ne trebaju imena jer bi to značilo da nema konstantne evolucije tolikog broja podvarijanti koje moramo promatrati. To bi bilo najbolje,” kaže Gregory.
No drugo najbolje rješenje bio bi formalni sustav nazivlja koji bi se koristio samo za komunikaciju kako bi javnost imala pravovremene informacije, dodaje. “Naravno, ne za dizanje panike, već ljudi budu informirani i ne pogube se u pretjerno tehničkim terminima.”
Svijet
Još jedan modni div podnio zahtjev za bankrot

Broj stečajeva u maloprodaji ne opada. Modni lanac Scotch & Soda, koji ima sjedište u Amsterdamu, mora podnijeti zahtjev za stečaj.
Bankrot je rezultat “ozbiljnih problema s protokom novca” zbog karantene tijekom pandemije, visokih cijena energije i inflacije, prenose njemački mediji priopćenje iz tvrtke Scotch & Soda.
“Upravni odbor tvrtke Scotch & Soda morao je podnijeti zahtjev za bankrot tvrtke Scotch & Soda Nederland”, navodi se u priopćenju tvrtke Scotch & Soda.
Poslovnice u Njemačkoj
Scotch & Soda osnovana je u Amsterdamu 1985. godine. Tvrtka proizvodi odjeću za muškarce, žene i djecu, kao i dodatke i parfeme. Scotch & Soda trenutno ima 246 vlastitih poslovnica i oko 7.000 trgovina u robnim kućama diljem svijeta, prenosi Fenix magazin.
Scotch & Soda ima najviše podružnica u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, točnije u svakoj zemlji ima 40 trgovina. Inozemno poslovanje još nije pogođeno stečajem, a 31 podružnica u Nizozemskoj ostat će otvorena.
Peek & Cloppenburg i Adler oslanjaju se na stacionarnu trgovinu
Tvrtka Peek & Cloppenburg (P&C) sa sjedištem u Düsseldorfu je također početkom ožujka podnijela zahtjev za insolventnost, a izazovi kompanije slični su onima kao i kod tvrtke Scotch & Sode.
I kod P&C-a će svih 67 prodajnih mjesta u Njemačkoj ostati otvoreno bez ograničenja, a kupci mogu nastaviti kupovati u online trgovini. No, svakako će doći do određenih promjena.
Modni lanac Adler je to već učinio. Stečajni postupak morao je biti otvoren u srpnju 2021., a nakon toga Adler je predstavio novog vlasnika i financijera. Nakon gotovo dvije godine modni lanac koncentrira se na svojih 130 poslovnica, stacionarno poslovanje je stabilno.
Adlerov šef Simon Schröter više ne očekuje veće pomake od internetskog trgovanja. “Adler cilja na deset do dvanaest posto udjela u online prodaji – ne mora biti više”, rekao je šef tvrtke u intervjuu za njemačke medije.
Online prodaja jedva se isplati modnim lancima srednje veličine
Visoki troškovi, malo zarade – tako se može sažeti online poslovanje modnih lanaca.
Samo u Njemačkoj je 2021. godine vraćeno oko 530 milijuna paketa.
Prema istraživanju, povratna pošiljka u prosjeku košta 19,51 euro, od čega se polovica koristi za transport.
Veliki igrači u industriji kao što su Zara i Uniqlo pokušavaju se suprotstaviti naknadama za povratnu dostavu.
No trgovci srednje veličine kao što su Adler, P&C ili Scotch & Soda ne mogu se osloniti isključivo na internetsko poslovanje, prenosi Fenix.
Svijet
ZAVRŠENA ISTRAGA Zbog teorija zavjere ubilo se četvero članova jedne obitelji

Slučaj samoubojstva četiri člana jedne obitelji koji je šokirao čitavu Švicarsku sada može biti zatvoren nakon što su istražitelji otkrili kako su odrasli članovi taj događaj – planirali.
Policija je isključila mogućnost intervencije izvana, a kažu da odrasli članovi obitelji, koji su preselili iz Francuske u Švicarsku dvije godine prije kobnog događaja, nisu davali nikakve znakove da razmišljaju o samoubojstvu, piše BBC.
Obitelj je umrla 24. ožujka prošle godine u švicarskom Montreuxu.
Osmogodišnja djevojčica, 15-godišnji dječak i njihovi otac i majka, kao i majčina sestra blizanka, skočili su iz svog stana na sedmom katu zgrade.
Dječak je bio u komi, ali uspio se oporaviti od ozbiljnih ozljeda. Ne sjeća se tog dana, kažu istražitelji.
Forenzički dokazi nisu upućivali na znakove borbe prije smrti, a autopsije nisu pokazale tragove droge u tijelima poginulih.
Nakon godinu dana istrage, švicarske vlasti kažu da su majka i njena sestra bile duboko opsjednute teorijama zavjere. Policija je tijekom pretrage njihova stana našla gomile pažljivo organizirane i spremljene hrane, lijekova i higijenskih potrepština. Obitelj je stan rijetko napuštala, a djeca su se školovala kod kuće.
Dvije žene gajile su duboku sumnjičavost prema vladi i lokalnim vlastima, kažu istražitelji, a djecu su odgojile da vjeruju kako je svijet neprijateljsko mjesto.
Njihova uvjerenja samo su očvrsnula tijekom pandemije covida-19 i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Pretraga stana i elektronskih uređaja otkrila je da je kolektivno samoubojstvo bilo pažljivo planirano, čak i uvježbavano.
Odrasli su navodno čekali, piše u policijskom izvješću, da stigne pravi trenutak kako bi otišli, vjerovali su, u bolji svijet i dalje od ovog svijeta kojeg su se bojali.
Tragično je što su kao pravi trenutak izabrali onaj kada im je na vrata pokucala lokalna policija kako bi provjerila je li s obitelji sve u redu.
Policija je tog jutra stigla pred stan kako bi podsjetili oca obitelji da mora otići na sastanak s lokalnim obrazovnim tijelom. Trebali su razgovarati o obrazovanju njegova sina, koji se obrazovao kod kuće. Otac prethodno nije odgovorio na nekoliko pisama s pozivom na sastanak.
Obitelj policiju nije pustila u stan, a bili su mrtvi nekoliko minuta kasnije.
Svijet
Četiri koraka koja sada trebate napraviti da biste se pripremili za recesiju

S obzirom na ekonomske prilike oko nas, bilo bi poželjno pripremiti se na moguću financijsku krizu. Financijska stručnjakinja Jen Smith otkrila je četiri koraka koja sada trebate napaviti da biste se pripremili za recesiju.
Promotrite svoje potrošačke navike
Smith kaže da ispitate barem zadnjih 90 dana svoje potrošnje kako biste vidjeli kamo točno odlazi vaš novac. Većina ljudi počne paničariti kada počnju razmišljati o rezanju troškova jer pretpostavljaju da će se njihov način života radikalno promijeniti. Smith kaže da je to odgovor na strah i da često nije tako.
“Obično ono što ljudi smatraju da trebaju prvo ukinut često bude zadnja stvar, poput dnevne kave i slično”, navodi Smith i savjetuje da dobro provjerite svoje potrošačke navike jer tako većina ljudi otkriju da imaju neke troškove kojih uopće nisu svjesni, poput primjerice pretplata na neke sadržaje koje su konzumirali prije, a sada to više ne koriste.
Tijekom recesije, vaši načini povećanja prihoda – povišice, promaknuća i poslovi sa strane – bit će ograničeni. Stoga Smith savjetuje da se radije usredotočite na smanjenje troškova nego na povećanje prihoda.
Dugovi s visokim kamatama
Smith izlaže dva glavna pristupa rješavanju duga: snježna gruda duga i lavina duga. Snježna gruda podrazumijeva da prvo ciljate na vaš najmanji dug, bez obzira na kamatnu stopu, a metoda lavine daje prioritet dugovima s najvišim kamatama. Smith preporučuje da se za recesiju pripremite odabirom metode lavine.
U tom slučaju preporučuje se zbrajanje svih minimalnih iznosa koje morate platiti za svoj dug. Poredajte ih od najviših kamata prema najnižim. Smith navodi da bi dugovi s kamatama između 5-7% trebale biti prioritet. Sljedeći korak je da napravite proračun kako biste odredili maksimalni iznos koji si možete priuštiti da platite svoj dug svaki mjesec.
Fond za crne dane
Nikada nije prerano početi raditi na fondu za crne dane koji bi vam mogao biti od velike koristi tijekom recesije. Smith navodi da bi “početni” iznos fonda trebao iznositi otprilike koliko plaćate mjesečnu ratu stanarine plus mjesečni troškovi koje plaćate za osiguranje.
Nakon što postignete taj iznos, ponovno se usredotočite na otplatu duga s visokim kamatama. Tada možete nastaviti s izgradnjom fonda za hitne slučajeve koji vas može pokrivati šest mjeseci ili dulje, piše Lifehacker.
Slušajte svoje strahove, ali ne živite u njima
Recesije sve čine neizvjesnim. Ipak, u vašem je interesu da ostanete hladne glave.
“Kad živimo u strahu, donosimo lošije financijske odluke”, ističe Smith.
Ova financijska analitičarka navodi da iako je važno poduzeti sve ove navedene kore iz mjere oprera, ipak nije mudro dopustiti strahovima da upravljaju vašim životima.
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA Proljetna Subotnja špica by Saša Čuka
-
magazin6 dana prije
DKC KINO-UDRUGA SUPER 8-DORF FILM FESTIVAL / Za vikend u Sv. Filipu i Jakovu filmovi “Florian” i “Vlajternativa itd.”, izložba, DJ Ante Dujić…
-
magazin7 dana prije
Horoskop za 17. ožujka 2023.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
(FOTOGALERIJA) DANI KROATISTIKE 2023. NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Sanja Knežević: “Nije humanistička znanost u krizi, nego je u krizi društvo”