Connect with us

Hrvatska

Psiholog: Kad dođe prva plaća u eurima osjećat ćemo se siromašnije, ali…

Objavljeno

-

Psiholog Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji se bavi područjem psihologije novca, za N1 je komentirao s kojim će se sve psihološkim izazovima građani susretati nakon što je euro postao službena hrvatska valuta.

“Prvi problem je onaj koji svi sad osjećamo, a to je da nam je kupovina teža. Teže je procijeniti cijene i snaći se u tome koliko što vrijedi. To je normalna stvar kod prilagodbe. Drugi psihološki problem je vezan uz percepciju našeg bogatstva ili siromaštva. Naše plaće su niske. Medijalna plaća u Hrvatskoj je 850-860 eura, puno bolje to zvuči kad izražavamo u kunama – 6500. Kad sjedne prva plaća u eurima svi ćemo se osjetiti znatno siromašnije. Za neke od nas će to biti troznamenkasti iznosi. Naše siromaštvo će biti problem. Bit će teže kupovati, teže procjenjivati vrijednosti… Osjećat ćemo se značajno siromašnije”, rekao je Galić te dodao:

“Jedan od razloga je to što nam je usporedba s drugim zemljama Europske unije sada lakša. Sad je evidentna razlika u plaćama, mirovinama i cijenama. Ljudi kad procjenjuju koliko dobro prolaze u životu uspoređuju se s drugima. Usporedba se dosad gubila u konverzijama, a sad nam je jasno da su plaće manje, a cijene iste ili čak veće.”

Ipak, Galić vjeruje da je uvođenje eura u hrvatsko društvo i ekonomiju vjerojatno pozitivna stvar.

“Ima negativne i pozitivne aspekte. Kratkoročno prevladavaju negativni, dugoročno pozitivni. Temeljni pozitivni je lakoća života i poslovanja. Firme koje posluju nemaju više problema s konverzijama, naša putovanja i boravci u inozemstvu bit će puno lakši. Za očekivati je da će se činjenica tog lakšeg poslovanja prenijeti i na naš standard jer je tako bilo i u drugim zemljama”, kaže Galić.

Osjećaj pripadnosti

“Europska unija i euro kao valuta su ipak dio svijeta, klub kojem je poželjno pripadati. A ljudi često zadovoljstvo sobom i životom vuku iz klubova kojima pripadaju. Relativno lako smo se odrekli kune jer ljudi percipiraju da prelazimo na nešto bolje”, objašnjava Galić.

Nažalost, negativne aspekte najviše će osjetiti oni najsiromašniji i slabije obrazovani koji teže žive. “Njima će ti negativni aspekti biti istaknutiji, ali oni bi trebali biti kratkoročni. Ali nakon što izdržimo taj početni pritisak, trebao bi se vidjeti pozitivan učinak na standard.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting / HDZ i dalje prvi izbor; SDP ima podršku 22,5 posto birača

Objavljeno

-

By

U središnjem Dnevniku HTV-a objavljeni su rezultati istraživanja političkih preferencija. “Promocija Plus” za HRT donosi HRejting istraživanje o preferencijama građana kad je riječ o političkim strankama. Provedeno je na 1000 ispitanika u razdoblju od 15. do 17. listopada. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

Početak trećeg uzastopnog premijerskog mandata Andreja Plenkovića, obilježen je više sukobima na relaciji Banski dvori – Pantovčak nego na relaciji vlast – saborska oporba. Unatoč tomu ili zbog toga, HDZ je pola godine nakon parlamentarnih, mjesec i pol prije predsjedničkih i malo više od pola godine uoči lokalnih izbora, biračima i dalje prvi izbor. U odnosu na predizborni, rejting im je zanemarivo pao (-0,21%) i trenutačno su na 27,5%.

Najjača oporbena stranka prošli je mjesec dobila novog predsjednika čiji je slogan: Prvi, a ne drugi! Sa Sinišom Hajdašem Dončićem, SDP je jedini malo rastao (+0,85%), ali je i dalje uvjerljivo drugi. Listopad završavaju s 22,5%.

Možemo!, koji se više procjenjuje i ocjenjuje na temelju vlasti na zagrebačkoj, a manje na temelju rada na nacionalnoj razini, neznatno oscilira (-0,27%) pa je zadržao treću poziciju. Imaju 8,71%.

Iako mu je u odnosu na predizborni, rejting pao za 1,04% pa je sad na 6,04% Most je postao četvrta i ujedno zadnja stranka koja prelazi izborni prag.

Most je preskočio Domovinski pokret koji je prije izbora bio oporbena stranka, četvrta politička snaga u zemlji i „debelo“ iznad praga. Nakon izbora postao je vladajući, pritom se raskolio i sad je DP najveći anketni gubitnik. U samo pola godine pali su za 4,5% i sad je Penavin dio na samo 3,1%

Slijedi ga 1% slabiji Radićev dio okupljen u DOMiNO (imaju 2,1%). I jedni i drugi trenutačno su daleko od izbornog praga.

Prema iskazanom raspoloženju birača, preostalih 13 stranaka iz ankete nema šanse približiti se 5%-tnom izbornom pragu, a kamoli ga preskočiti. Nijedna od njih trenutačno ne uspijeva dobaciti ni do 2% potpore, a u odnosu na predizborni rejting imaju status quo. Odnosno pad im se ili rast mjeri u promilima, pa nije relevantan ni za kakve zaključke i ocjene kretanja njihove popularnosti.

U brojevima to izgleda ovako:

Nakon Domovinskog pokreta i Domina, sljedeći ispod praga je Centar (ima 1,7% i rastao je 0,46%). Iznad 1% ili 1% još imaju: IDS ( imaju 1,4% / porast pola godine nakon parlemntarnih izbora 0,25%), Odlučnost i pravednost (1,2% / pad od 0,12%) i HSS (1,0% / pad od 0,09%).

Ispod jedan posto potpore su Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,9% / +0,9%), HNS (0,9% / -0,27%), HSU (0,8% / -0,24%), Radnička fronta (0,8% / -0,22%) i Fokus (0,72%) koji je s gubitkom statusa parlamentarne stranke izgubio i najviše biračke potpore (-0,42%) među ovim malim strankama.

Oko ili ispod 0,5% kreću se: Kolakušićevo Pravo i pravda (0,6% / +0,6%), Pavličekovi Hrvatski suverenisti (0,6% / + 0,05%), Hrebakov HSLS (0,3% / -0,18%) i kao zadnji Zekanovićev HDS (0,3% / +0,04%).

Svih 15 stranaka ispod praga zajedno osvaja manje nego što je postotak neodlučnih birača. Ovaj ih je mjesec 4,23% više nego mjesec prije parlamentarnih izbora i iznosi 17,23%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HDZ izabrao nove članove Predsjedništva, od početka godine u stranku se učlanilo gotovo 5000 ljudi

Objavljeno

-

By

foto: HDZ

Izaslanici XXI. Općeg sabora HDZ-a u Šibeniku u nedjelju su usvojili izmjene i dopune Statuta HDZ-a, izabrali 21 člana Predsjedništva HDZ-a te 40 članova Nacionalnog odbora čime su završili unutarstranački izbori.

Izmjenama i dopunama Statuta HDZ-a broj članova Predsjedništva povećava se s 10 na 21 – po jedan član iz svake županije i Grada Zagreba.

Točno toliko bilo je i kandidata za to stranačko tijelo. Iz organizacije Grada Zagreba za članicu Predsjedništva izabrana je Nina Obuljen Koržinek, iz Zagrebačke županije Krešimir Ačkar, Krapinsko-zagorske Zoran Gregurović, Sisačko-moslavačke Ivan Celjak, Karlovačke Martina Furdek-Hajdin, Varaždinske Anđelko Stričak, Koprivničko-križevačke Darko Sobota, Bjelovarsko-bilogorske Marko Marušić, Primorsko-goranske Tomislav Klarić, Ličko-senjske Ernest Petry, Virovitičko-podravske Igor Andrović, Požeško-slavonske Antonija Jozić, Brodsko-posavske Pero Ćosić, Zadarske Šime Erlić, Osječko-baranjske Ivan Radić, Šibensko-kninske Branka Juričev-Martinčev, Dubrovačko-neretvanske Blaž Pezo i Međimurske Sunčana Glavak.

Stranka u plusu

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio je da će se u ponedjeljak u Zagrebu u 16 sati održati konstituirajuća sjednica novog Predsjedništva stranke.

Za Nacionalni odbor kandidirao se 51 kandidat, a izabrano je njih 40.

Na izborima započetima ljetos izabrano je najuže stranačko vodstvo – uz Plenkovića je izabran i njegov zamjenik Tomo Medved, a za potpredsjednike Ivan Anušić, Oleg Butković, Branko Bačić i Zdravka Bušić.

Glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić je, podnoseći izvješće o organizacijskom djelovanju i poslovanju stranke, rekao da stranka ima višak prihoda nad rashodima.

“Kršitelj Ustava, lider oporbe (Zoran Milanović), pokušava difamirati našu stranku i mi se moramo tome oduprijeti, a možemo biti ponosni da od 1. siječnja do 15. listopada imamo upisanih 4790 novih članova na razini Hrvatske”, kazao je.

Na Općem saboru, na kojem je sudjelovao 1241 izaslanik, prikazan je i kratki video obnovljene središnjice stranke na Trgu žrtava fašizma, u kojoj još traju radovi nakon potresa.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“ZDRAVA HRANA”? / Povlači se još jedan proizvod, sadrži povišene razine pesticida

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda – organska bijela kvinoja “QUINOA ROYAL”, 500g i 1000 g, NUTRIGOLD, serija: EQB14-24/241594, LOT: PC008081-07, roka trajanja 30.04.2029., zbog utvrđene povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ

Detalji o opozivu dostupi su na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Rhumveld Winter&Konijn B.V., Nizozemska

Stavlja na tržište: Galleria Internazionale d.o.o., Predavčeva 6, Zagreb

Zemlja podrijetla: Bolivija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu