Svijet
CNN: Kina ima ilegalnu policijsku stanicu u Zagrebu i još 100 gradova u svijetu
Peking je uspostavio više od 100 takozvanih prekomorskih policijskih postaja diljem svijeta kako bi pratio, uznemiravao i u nekim slučajevima vraćao kući kineske državljane koji žive u egzilu, koristeći pritom bilateralne sigurnosne sporazume sklopljene sa zemljama u Europi i Africi, javlja CNN.
Aktivistička organizacija za ljudska prava Safeguard Defenders sa sjedištem u Madridu kaže kako je pronašla dokaze da Kina upravlja s dodatnih 48 policijskih postaja u inozemstvu otkako je ova skupina prvi put otkrila postojanje 54 takve postaje u rujnu ove godine.
U kinesku mrežu uključena Hrvatska, Italija, Srbija, Rumunjska…
Izvještaj pod naslovom “Patrola i uvjeravanje” fokusira se na razmjere kineske mreže i ispituje ulogu koju su zajedničke policijske inicijative između Kine i nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju, Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku, odigrale u širenju kineskih prekooceanskih postaja za koje se nije znalo prije objave otkrića ove organizacije, piše CNN.
Safeguard Defenders tvrdi da su jednog kineskog državljanina na povratak kući natjerali operativci na tajnom zadatku u kineskoj prekomorskoj policijskoj postaji u predgrađu Pariza, posebno unovačeni za tu svrhu, uz ranije otkriće da da su još dva kineska prognanika prisilno vraćena iz Europe – jedan iz Srbije, drugi iz Španjolske.
Safeguard Defenders, koji pretražuje javno dostupne službene kineske dokumente tražeći dokaze o navodnim kršenjima ljudskih prava, tvrdi da je identificirao četiri različite policijske jurisdikcije kineskog Ministarstva javne sigurnosti koje su aktivne u najmanje 53 zemlje, obuhvaćajući sve četiri strane svijeta, navodno sa zadatkom pomoći kineskim iseljenicima s njihovim potrebama u inozemstvu.
Peking: To je blaćenje Kine
Peking je demantirao da ima neprijavljene policijske snage izvan svog teritorija, a njegovo Ministarstvo vanjskih poslova reklo je za CNN u studenom: “Nadamo se da će relevantne strane prestati rovariti kako bi se stvorile napetosti. Korištenje ovoga kao izgovora za blaćenje Kine je neprihvatljivo”.
Umjesto toga, Kina je tvrdila da su spomenuti objekti administrativna središta, postavljena kako bi se pomoglo kineskim iseljenicima u poslovima poput obnove njihovih vozačkih dozvola. Kina je također rekla da su ovi uredi odgovor na pandemiju covida-19, zbog koje su mnogi građani zaglavili u drugim zemljama i izvan Kine, te da nisu mogli obnoviti dokumentaciju, piše Index.
Kada mu se CNN u studenome obratio u vezi s izvornim optužbama Safeguard Defendersa, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da prekomorske postaje vode volonteri. Međutim, posljednje izvješće organizacije tvrdi da je jedna policijska mreža koju je ispitala zaposlila 135 ljudi za svoju 21 postaju. Organizacija je također došla do trogodišnjeg ugovora za djelatnika angažiranog na prekomorskoj postaji u Stockholmu.
Neprijavljene aktivnosti izvan službenih misija su nezakonite i neuobičajene
Neprijavljene konzularne aktivnosti izvan službenih diplomatskih misija neke nacije vrlo su neuobičajene i nezakonite, osim ako država-domaćin nije dala svoj izričit pristanak, a izvješće Safeguard Defendersa tvrdi da su kineski uredi u inozemstvu postojali nekoliko godina prije pandemije.
Ova izvješća dosad su potaknula istrage u najmanje 13 zemalja i rasplamsala sve žešću diplomatsku svađu između Kine i zemalja poput Kanade, koja ima veliku kinesku dijasporu. Kina nije jedina velesila koju se optužuje za korištenje izvansudskih sredstava za postizanje ciljeva za provođenje zakona ili u svrhu političkog progona u inozemstvu.
Rusija je, primjerice, u dva navrata optužena za postavljanje smrtonosnih kemijskih i radioaktivnih tvari na britanskom tlu kako bi pokušala ubiti svoje bivše špijune. Ove optužbe Rusija je uvijek poricala. U Sjedinjenim Američkim Državama CIA je bila upletena u skandal oko izvanrednog izručenja osumnjičenih za terorizam s talijanskih ulica u zaljev Guantanamo nakon napada 11. rujna.
Ipak, naznake široke represije nad kineskim građanima u stranim zemljama dolazi u ključnom trenutku za naciju koja se bori s nemirima kod kuće, usred zamora javnosti od restriktivne politike nultog covida, te početka trećeg mandata kineskog vođe Xi Jinpinga. Prošlog je tjedna Kina nagovijestila da će ublažiti neka pandemijska ograničenja, tri godine nakon pojave covida-19.
Kineska policija diljem Italije, videonadzor u rezidencijalnim zgradama
Kao drugo najveće gospodarstvo u svijetu, Kina je razvila dublje odnose s mnogim zemljama u kojima su navodno pronađene nove policijske postaje, otvarajući neugodna pitanja za nacionalne vlade koje balansiraju između komercijalnih interesa i nacionalne sigurnosti. Italija, koja je potpisala niz bilateralnih sigurnosnih sporazuma s Kinom od 2015. godine, uglavnom je šutjela tijekom otkrića navodnih aktivnosti na svom teritoriju.
Između 2016. i 2018. talijanska policija provela je više zajedničkih patrola s kineskom policijom, prvo u Rimu i Milanu, a kasnije i u drugim gradovima uključujući Napulj, gdje je istodobno, tvrdi Safeguard Defenders, pronašla dokaze da je sustav videonadzora postavljen u kineske rezidencijalne zgrade navodno “za učinkovito odvraćanje zločina”.
Jedan je talijanski policijski dužnosnik 2016. za NPR rekao da će zajedničko policijsko djelovanje “dovesti do šire međunarodne suradnje, razmjene informacija i dijeljenja resursa za borbu protiv kriminalnih i terorističkih skupina koje pogađaju dvije zemlje”. Nevladina organizacija otkriva da je Italija ugostila 11 kineskih policijskih postaja, uključujući Veneciju i Prato blizu Firence, piše CNN.
Kina sklopila slične sporazume s Hrvatskom i Srbijom
Jednoj ceremoniji u Rimu 2018. godine u povodu otvaranja nove postaje nazočili su talijanski policijski dužnosnici, pokazuju snimke objavljene na kineskim web stranicama, što ukazuje na bliske veze između policijskih snaga u dvjema zemljama.
Početkom ove godine, talijanski list La Nazione izvijestio je da lokalna istraga nad jednom od kineskih postaja nije otkrila nikakvu ilegalnu aktivnost. Il Foglio je citirao šefove policije koji su nedavno rekli kako postaje ne predstavljaju nikakav poseban problem jer se čini da su samo birokratske.
Kina je također sklopila slične sporazume o zajedničkim policijskim ophodnjama s Hrvatskom i Srbijom između 2018. i 2019. kao dio sve većeg strateškog utjecaja nacije u skladu s Xijevom vanjskopolitičkom inicijativom Pojas i put. Kineski policajci viđeni su u zajedničkoj ophodnji s hrvatskim kolegama na ulicama glavnog grada Zagreba još u srpnju ove godine, javljaju kineski mediji.
Dužnosnik zagrebačke policije s kojim je razgovarala kineska agencija Xinhua rekao je da su patrole ključne za “zaštitu i privlačenje stranih turista”. Reutersovo izvješće iz 2019. kaže da su se kineski policajci pridružili srpskim policajcima u patroli u Beogradu kako bi pomogli u rješavanju priljeva kineskih turista. Jedan je srpski policijski časnik naglasio da Kinezi nisu imali ovlasti za uhićenja.
Proširili se i na Južnu Afriku
Safeguard Defenders također kaže da su kineske postaje uspostavljene u Južnoj Africi i u obližnjim zemljama zahvaljujući sličnom sporazumu s Pretorijom, koji je na snazi godinama. Kina je počela postavljati temelje za tjesnije policijske veze s južnoafričkim policijskim agencijama prije gotovo dva desetljeća, a kasnije je uspostavila mrežu koja se službeno naziva “Kineski servisni centri u inozemstvu”.
Kineski konzulat u Cape Townu rekao se ovom suradnjom “ujedinjuje sve zajednice, kako Južnoafrikance tako i strane državljane u Južnoj Africi”. “Ova suradnja aktivno sprječava zločine protiv zajednice i značajno smanjuje broj takvih slučajeva”, rekao je konzulat napominjući da su centri neprofitne udruge bez “ovlasti za provođenje zakona”.
Kineski mediji često su citirali dužnosnike južnoafričke vlade koji su izražavali podršku centrima i govorili da je njihov rad pomogao policiji da produbi svoj odnos s kineskim iseljenicima koji tamo žive, stoji u izvješću Jamestown China Briefa iz 2019. godine.
“Sve veći pokušaju slamanja neistomišljenika”
Safeguard Defenders je na policijske mreže naišao dok je pokušavao procijeniti razmjere kineskih nastojanja da uvjeri neke svoje građane na povratak u Kinu protiv njihove volje, što bi prema službenim kineskim podacima moglo uključivati gotovo četvrt milijuna ljudi u cijelom svijetu za Xijeva mandata.
“Iz Kine dolaze sve veći pokušaji slamanja neistomišljenika posvuda u svijetu, uznemiravanje ljudi, zastrašivanje na šutnju i prijetnje vraćanjem u Kinu protiv njihove volje”, izjavila je direktorica kampanje Safeguard Defendersa Laura Harth, te dodala:
“Počet će telefonskim pozivima. Mogli bi početi zastrašivati vaše rođake u Kini, prijetiti vam, učiniti sve kako bi nagovorili mete u inozemstvu da se vrate. Ako to ne uspije, koristit će tajne agente u inozemstvu. Poslat će ih iz Pekinga i koristiti metode poput namamljivanja i zatočenja”.
Francusko Ministarstvo unutarnjih poslova odbilo je komentirati tvrdnju da je kineska policijska postaja u predgrađu Pariza prisilila kineskog državljanina da se vrati kući. Otkrića su izazvala glasno negodovanje u nekim zemljama i upadljivu šutnju u drugima, piše Index.
“To je vrh ledenog brijega, Kina uopće ne skriva što čini”
Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je Odboru za domovinsku sigurnost u studenom da je duboko zabrinut zbog ovog otkrića: “Nečuveno je pomisliti da bi kineska policija pokušala otvoriti poslovanje, recimo, u New Yorku, bez odgovarajuće koordinacije. Tako se krši suverenitet i zaobilazi standardne procese pravosudne suradnje i suradnje u provedbi zakona”.
Irska je zatvorila kinesku policijsku postaju otkrivenu na njezinu teritoriju, dok je Nizozemska, koja je poduzela slične mjere, pokrenula istragu, kao i Španjolska.
Harth je za CNN rekla da će organizacija vjerojatno pronaći još više postaja u budućnosti: “To je vrh ledenog brijega. Kina ne skriva što radi. Oni izričito kažu da će proširiti te operacije, pa bismo to trebali shvatiti ozbiljno. Ovo je trenutak kada zemlje moraju uzeti u obzir da se radi o zaštiti vladavine prava i ljudskih prava u njihovim zemljama, kako za ljude iz Kine, tako i za sve ostale širom svijeta”.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







