Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) PREDSTAVLJENI REZULTATI REKOGNICIJE ZADARSKIH RELIKVIJARA U relikvijaru svete Stošije bila životinjska kost, a prava bila skrivena u jastuku

Objavljeno

-

Akademik Mario Šlaus i prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić predstavili su danas na Sveučilištu u Zadru rezultate rekognicije 34 relikvijara zadarskih zaštitnika, provedene u svibnju prošle godine većinom u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti. I jedan i drugi istraživač stoga su na početku zahvalili posebice nazočnoj opatici zadarskog samostana sv. Marije Č. M. Anastaziji Čizmin i zadarskom nadbiskupu mons. Želimiru Puljiću, koji su im izašli ususret i omogućili raspolaganje relikvijarima.

Njihov rad donio je neke vrlo zanimljive rezultate, među kojima su oni kako je u relikvijaru sv. Donata prema svemu sudeći kostur sv. Krševana, kako je zanimljivom varkom komadić kosti koji bi mogao pripadati sv. Stošiji sačuvan od Mletaka i Turaka te kako ostaci u škrinji sv. Zoila odgovaraju njegovom dobi i vremenu u kojemu je živio i po svemu sudeći su autentični.

Posebno je zanimljiva priča s rekognicijom relikvijara svete Stošije, za koji se vjerovalo da sadrži čeljust svetice, a odmah nakon otvaranja bilo je jasno kako se radi o kosti koze ili ovce. Međutim, sumnjiv im je bio jastuk s imenom svetice na koji je relikvijar položen. Kada ga je č. m. Anastazija pažljivo rašila, u njegovoj unutrašnjosti našli su ljudski ostatak dijela srednjeg prsta na stopalu.

– Prvo se moramo zapitati kako bi to mogla biti kost svete Stošije, kad znamo da je ona zapaljena, a vidljivo je da ova kost nije gorjela, što bi se vidjelo po transverzalnim fisurama i drugim tragovima gorenja. Kada je netko spaljen, očekivali biste da je prvo stopalo izgorjelo. Međutim, iz zapisa znamo da je ona odvedena na otok, na kojemu je rukama i nogama razapeta za četiri kolca i tada joj je zapaljen trbuh, uslijed čega je umrla a njezino poluspaljeno tijelo uzela je kršćanka Apolonija. U takvom kontekstu očekivano je da imamo baš ovakvu kost, naveo je Šlaus.

Veličina i gustoća kosti govore da je bila riječ o mlađoj ženskoj osobi, što također ide u prilog tezi da se radi o sv. Stošiji.

– A zašto bi netko podmetnuo kost u jastuk? Možda da se spriječi otmica ili krađa nečega što ima neprocjenjivu vrijednost. Znamo da je Zadar imao tešku prošlost s Mlečanima i Turcima te je netko našao način da to sakrije i spriječi, zaključio je Šlaus.

U škrinji svetog Zoila pronašli su kostur muškarca koji je doživio između 70 i 80 godina, što je bila ekstremna starost u vrijeme kada je prosječna dob bila četrdesetak godina, i to nakon što bi samo jedno ili dvoje djece preživjelo najraniju dob.

– Ljudi koji su živjeli iznad sedamdeset mjere se u promilima, a za Zoila se navodi da je umro staračkom smrću, i sv. Krševan mu se obraća sa „starče“. Uzeli smo mali fragment rebra na 14C analizu te je nalaz na Max Planck institutu pokazao da je riječ o muškarcu iz drugog ili trećeg stoljeća, koji je pripadao nekome rođenom na području današnje Sirije ili Libanona.

Većina današnjih mučenika rođena je upravo na tom području, logično je i da je Zoilo tamo rođen te kasnije preselio u Akvileju.

Treći veliki misterij odnosio se na odnos relikvija sv. Krševana i sv. Donata. Analizom i spajanjem kostiju utvrđeno je da se i u relikvijaru sv. Donata i sv. Krševana nalazi ovaj drugi. Relikvija svetog Donata od početka je bila sumnjiva jer se vidjelo da se radi o jakom čovjeku, koji je imao promjene na svim kostima, što nikako ne ide u prilog biskupu s plemićkim porijeklom i diplomatskim vještinama. Posljednji dokaz donijela je analiza 14C, koja je kost smjestila također u drugo ili treće stoljeće, petstotinjak godina prije nego je rođen. I Uglešić i Šlaus pomislili su da se radi o istom kosturu kao u relikvijaru sv. Krševana, a kad su kosti stopala spojili jednu uz drugu, vidjeli su da se savršeno poklapaju.

Dr. Uglešić istaknuo je kako u odnosu na najstariji inventar iz 15. stoljeća danas u Zadru nema najvrjednijih relikvija, glave sv. Krševana, koja je odnesena u katedralu sv. Tripuna u Kotoru, gdje je i danas izložena, te relikvijara ruku sv. Krševana, kojega je dao izraditi kralj Koloman početkom 12. stoljeća.

– Relikvijar je bio načinjen od zlata te su se pred njim gradski rektori u 14. stoljeću zaklinjali na vjernost ugarsko-hrvatskom kralju i kraljici. Nažalost, prodan je 1780. godine kako bi se namaknula sredstva za sanaciju krova katedrale, rekao je Uglešić.

Objasnio je i kako je moglo doći do zamjene kostiju svetog Donata i svetog Krševana – pogreškom pri vraćanju nakon ratnih opasnosti s tajnog mjesta, a ono je vjerojatno bilo u skrivenoj prostoriji na podu sjeverne apside rotonde sv. Trojstva, danas crkve sv. Donata.

Osim tijela sv, Krševana postojao je i lanac kojim je vezan, kojemu danas nema traga, te kamen kojim je pogubljen, a po svemu sudeći to je kamen koji se i danas nalazi u kripti sv. Krševana.

– Rekognicije su pokazale značaj samoga Zadra u tom vremenu, koji ih je dobio jer je bio središte bizantske uprave, a bez moći svetaca ne bi mogao biti u pravom smislu riječi grad. Možemo s pravom reći da se radi o autentičnim relikvijama te očekujemo da ćemo rekogniciju napraviti i s drugim relikvijama, rekao je Uglešić.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. GTJ

    23. studenoga 2022. at 8:09

    Što je ovo, nekakva religijska forenzika????!!!! Ma prestanite izluđivati ovaj nesretni puk!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

10. VELJAČE, PUNTA SKALA Dan vina i gastronomije Zadarske županije. Pogledajte PROGRAM…

Objavljeno

-

By

Turistička zajednica Zadarske županije poziva na drugo izdanje događanja DAN VINA I GASTRONOMIJE ZADARSKE ŽUPANIJE, koje će se održati u petak, 10. veljače 2023. s početkom u 14:00h, u kongresnoj dvorani FORTIS, Falkensteiner Punta Skala Resort.

Tradicija i autohtonost predstavljaju jednu od temeljnih karakteristika koji obilježavaju jednu kulturu, dok trendovi koji se nameću u suvremenom načinu života, poput užurbanosti i nepovjerenja prema industrijskoj proizvodnji hrane, uzrokuju jačanje brige za zdravlje, usmjeruju interese upravo ka autohtonom, prirodnom, ekološkom, te posljedično jačaju potražnju za svježom i manje prerađenom hranom iz održivih izvora, i potrebu za kraćim lancima opskrbe.

Tome stremi i jedan od ključnih dijelova Europskog zelenog plana – strategija „Od polja do stola” čiji je cilj prelazak na održivu proizvodnju i potrošnju, odnosno izgradnja prehrambenog lanca koji donosi korist potrošačima, proizvođačima, klimi i okolišu.

Dvije najambicioznije grane u Županiji, turizam i gastronomija, povezani s već dobro uspostavljenom bazom turista koji posjećuju Županiju, predstavljaju snažne temelje za otključavanje regionalnog potencijala eno-gastronomije.

Ovim događanjem Turistička zajednica Zadarske županije, uz podršku Zadarske županije, stvara snažnu inicijativu povezivanja lokalne poljoprivredne i prehrambene proizvodnje i ponude s turizmom, podižući prepoznatljivost lokalne eno-gastronomske ponude, stoji u najavi.

PROGRAM:

WELCOME by MARASCHINO KISS
…uz zalogaje koje spremaju učenici Ugostiteljske škole Zadar i Pag.

B2B BURZA*
Mjesto susreta, upoznavanja i kušanja proizvoda Zadarske županije.

MASTERCLASSEVI
Prezentacija suvremenih i tradicionalnih načina korištenja namirnica Zadarske županije koje će voditi renomirani chefovi s degustacijom za sudionike (DAMIR TOMLJANOVIĆ, MasterChef, SAŠA BEGAN, JRE chef, restoran Foša, JOSIP VRSALJKO, predavač i chef, restoran Corte)

PANEL RASPRAVA
Razgovor stručnjaka na aktualne teme razvoja proizvoda, plasiranja na tržište te ulaganja u dodanu vrijednost.

SAŠA ŠPIRANEC, vinski stručnjak, ocjenjivač na Decanteru i osnivač Vinarta

BORIS ŠULJIĆ, vinar, vlasnik hotela i restorana Boškinac (Michelin 1*)

INGRID BADURINA DANIELSSON, direktorica Gault&Millau Croatia

FILIP ERCEG, stručnjak za maslinova ulja

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADAR NA 3. MJESTU Povratak kruzera na Jadran, ali još ne kao 2019.

Objavljeno

-

By

foto: LUZ

Osamdeset i dva velika strana kruzera uplovila su tijekom 2022. u hrvatski Jadran ostvarivši 632 kružna putovanja, što je 224 putovanja više nego 2021., ali još uvijek 13 posto manje nego 2019. godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji pokazuju i velik lanjski rast broja putnika na kruzerima.

Putnika je naime na svim kružnim putovanjima stranim brodovima u Hrvatsku u 2022. došlo gotovo 634 tisuće, za razliku od 194 tisuće u 2021. godini.

“U 2022. strani brodovi za kružna putovanja plovili su hrvatskom Jadranom tijekom svih mjeseci, što je određeni oporavak u odnosu na 2021., kada je prvi strani brod za kružna putovanja stigao tek u lipnju”, komentiraju iz DZS-a, podsjećajući da su zbog pandemije covid-19 i strogih epidemioloških mjera kruzeri 2020. i 2021. nikako ili znatno manje plovili na kružna putovanja.

To se promijenilo u 2022. s popuštanjem mjera te je kruzing industrija nastavila s pojačanim poslovanjem po mnogim morima u odnosu na 2021., pa i s dolascima brodova u Hrvatsku.

Dolazili su u svakom mjesecu 2022. od siječnja do kraja prosinca, s time da je najviše putovanja po mjesecima bilo u lipnju, 105, te u kolovozu, 113., a pojačane dolaske potvrđuje i podatak DZS-a da su kruzeri u 2022. dva puta više dana boravili u hrvatskom Jadranu nego 2021. odnosno 1.324 dana.

Ipak, ni s danima boravka tih stranih brodova još nije dostignuta 2019. nego ‘zaostaju’ u danima za 9,7 posto, a i broj brodova, 82, koliko ih je plovilo na kružna putovanja u 2022. u Hrvatsku je za 13 posto manji nego te rekordne godine

Strani brodovi za kružna putovanja doplovili su pod zastavama 15 zemalja, a najviše su tih putovanja i u 2022. ostvarili brodovi koji su i ranijih godina bili na prvom mjestu: oni sa zastavom Bahama, sa 163 putovanja.

Slijede brodovi pod zastavama Malte sa 146 putovanja, Italije sa 75 te Paname sa 65 putovanja.

Tradicionalno najviše je kružnih putovanja bilo u moru Dubrovačko-neretvanske županije ili 44 posto, zatim 32,4 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a ostatak u ostalim jadranskim županijama – Zadarskoj 12,5 posto, Istarskoj 4,7 posto, Primorsko-goranskoj 3,5 posto te Šibensko-kninskoj 3 posto.

I Dubrovnik je stoga bio najposjećenija luka, pa zatim Split, Zadar, Hvar, Korčula, Rovinj i Šibenik.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA Uglavnom sunčano sve do kraja tjedna. Hladnoća popušta tek od subote?

Objavljeno

-

By

Danas u unutrašnjosti umjereno do pretežno oblačno, mjestimice uz slab snijeg. Na Jadranu većinom sunčano, no na sjevernom dijelu može biti snijega nošenog burom. Vjetar slab i umjeren sjeveroistočni. Na moru će puhati umjerena i jaka bura s olujnim udarima, podno Velebita i orkanskim. Najviša dnevna temperatura zraka između -2 i 3, na Jadranu od 3 do 8 °C.

U četvrtak sunčano uz malu, u unutrašnjosti ponegdje umjerenu naoblaku. U noći i ujutro u gorju još može biti i pokoje pahulje snijega. Vjetar uglavnom slab sjeveroistočni i istočni, na Jadranu umjerena do jaka bura. Najniža jutarnja temperatura većinom između -10 i -5, na Jadranu -3 i 3, a najviša dnevna od -1 do 4, na Jadranu od 5 do 10 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Pretežno sunčano, ponegdje i vedro, a u subotu porast naoblake. Vjetar većinom slab, na Jadranu umjerena i jaka bura u slabljenju i danju u okretanju na sjeverozapadnjak. Ujutro vrlo hladno, a dnevna temperatura u blagom porastu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu