Connect with us

Tech

Od danas u EU-u na snazi stroža pravila za Google, Facebook, Apple…

Objavljeno

-

Akt o digitalnim tržištima, koji bi trebao obuzdati dominantnu ulogu velikih internetskih platformi, stupa na snagu u utorak, a počet će se primjenjivati od početka svibnja 2023. godine.

Vijeće EU-a i Europski parlament postigli su dogovor o Aktu o digitalnim tržištima zajedno s Aktom o digitalnim uslugama u ožujku ove godine.

Riječ je o dvije važne uredbe kojima EU želi  nametnuti stroža pravila i veću odgovornost digitalnim platformami za koje tvrdi da su postale privatni regulatori.

Provedba Akta o digitalnim tržištima počinje za šest mjeseci.

Ključni pojam u Aktu je “nadzornik pristupa” digitalnom tržištu.

Nakon što se počne s primjenom Akta u svibnju sljedeće godine, potencijalni nadzornici pristupa koji dosegnu pragove utvrđene Aktom o digitalnim tržištima moraju obavijestiti Komisiju o svojim osnovnim uslugama platforme u roku od dva mjeseca, do 3. srpnja 2023.

Komisija zatim ima 45 radnih dana da procijeni je li predmetni poduzetnik dosegnuo te pragove i da mu utvrdi status nadzornika pristupa, najkasnije do 6. rujna sljedeće godine.

Pošto taj status bude utvrđen, nadzornici pristupa imat će šest mjeseci da ispune zahtjeve iz Akta o digitalnim tržištima, a najkasnije do 6. ožujka 2024.

Aktom su definirani kriteriji na temelju kojih će se određivati koje internetske platforme trebaju dobiti status nadzornika pristupa.

Riječ je o digitalnim platformama koje osiguravaju bitnu vezu između poslovnih korisnika i potrošača, a taj im položaj može omogućiti da preuzmu ulogu neke vrste zakonodavca, to jest da sami određuju pravila, zbog čega nastaju i uska grla u digitalnom gospodarstvu.

Kako bi se riješila ta pitanja, Aktom o digitalnim tržištima utvrđuje se niz obveza koje će oni morati poštovati te ponašanje koje će im biti zabranjeno.

Nadzornici pristupa u digitalnim svijetu predstavljaju ono što su u stvarnom svijetu ceste, mostovi, zračne luke.

Status nadzornika pristupa dobit će poduzeća koja upravljaju jednom ili više tzv. „osnovnih usluga platforme” navedenih u Aktu o digitalnim tržištima.

Riječ je o sljedećim uslugama: usluge internetskog posredovanja, npr. trgovine aplikacijama, internetske tražilice, usluge društvenih mreža, određene usluge slanja poruka, usluge platformi za razmjenu videozapisa, virtualni pomoćnici, internetski preglednici, usluge računalstva u oblaku, operativni sustavi, internetske platforme za trgovanje i usluge oglašavanja.

Tu je riječ uglavnom o američkim tehnološkim divovima poput Applea, Amazona, Googlea, Facebooka i Microsofta, koji su zbog svoga položaja na tržištu  praktički neizbježni.

Poduzeće će dobiti status nadzornika pristupa ako ima znatan utjecaj na unutarnje tržište, što znači ako ostvaruje godišnji prihod na razini Unije jednak ili veći od 7,5 milijardi eura tijekom svake od posljednje tri financijske godine ili ako je njegova prosječna tržišna kapitalizacija ili jednakovrijedna fer tržišna vrijednost iznosila najmanje 75 milijardi eura u posljednjoj financijskoj godini te ako pruža istu osnovnu uslugu platforme u najmanje trima državama članicama.

Potom, dobit će status nadzornika pristupa ako pruža osnovnu uslugu platforme koja je važna točka pristupa putem koje poslovni korisnici dolaze do krajnjih korisnika, odnosno ako pruža osnovnu uslugu platforme koja u posljednjoj financijskoj godini ima najmanje 45 milijuna mjesečno aktivnih krajnjih korisnika koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Uniji te najmanje 10.000 godišnje aktivnih poslovnih korisnika koji imaju poslovni nastan u Uniji.

U Aktu o digitalnim tržištima utvrđen je popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi koji će nadzornici pristupa morati primjenjivati u svakodnevnom poslovanju kako bi se osigurala pravednost i otvorenost digitalnih tržišta.

Prema Aktu o digitalnim tržištima nadzornici pristupa neće, između ostaloga, smjeti  povoljnije rangirati vlastite od sličnih proizvoda i usluga koje na njihovim platformama nude treće strane, sprječavati korisnike da izbrišu predinstalirani softver ili aplikaciju, kao ni pratiti krajnje korisnike izvan osnovne usluge platforme nadzornika pristupa u svrhu ciljanog oglašavanja ako nije dana stvarna privola.

Ako nadzornik pristupa primjenjuje prakse kao što su davanje prednosti vlastitim uslugama ili sprečavanje poslovnih korisnika njegovih usluga da dođu do potrošača, to može spriječiti tržišno natjecanje, što dovodi do manje inovacija, niže kvalitete i viših cijena.

Kad nadzornik pristupa provodi nepoštene prakse kao što su nametanje nepravednih uvjeta za pristup vlastitoj trgovini aplikacija ili sprečavanje instaliranja aplikacija iz drugih izvora, potrošači će vjerojatno morati platiti više, odnosno bit će zapravo lišeni onih pogodnosti koje bi imali od alternativnih usluga.

Akt o digitalnim tržištima provodit će se s pomoću nadzorne strukture u okviru koje će Komisija biti jedina zadužena za provedbu pravila – u tijesnoj suradnji s tijelima u državama članicama EU-a.

Komisija će moći izricati penale i novčane kazne u iznosu od najviše 10 posto globalnog prihoda poduzeća, a do 20 posto u slučaju ponovljenog kršenja pravila. U slučaju sustavnog kršenja pravila Komisija će moći odrediti mjere obvezne promjene ponašanja ili strukturne prilagodbe, potrebne za učinkovito pridržavanje obveza, uključujući zabranu daljnjih preuzimanja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Koronavirus ubrzao uvođenje 5G mreže

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Z z

U svijetu je više od milijarde ljudi povezano internetskom 5G mrežom, a njezino uvođenje u kućanstva i kompanije ubrzala je pandemija koronavirusa, rekao je dužnosnik Međunarodne telekomunikacijske agencije (ITU).

“Covid je imao pozitivan učinak na usvajanje informatičke tehnologije. To je paradoksalna situacija, ali je tako”, rekao je Jaroslaw Ponder, voditelj ureda ITU-a za Europu, u razgovoru za Hinu.

“Ljudi su bili prisiljeni ostajati doma i raditi na daljinu te pohađati škole na daljinu pa su unaprijedili uređaje kojima bi bili u kontaktu s drugima. Nisu uvedene samo nove tehnologije nego i radne metodologije koje su u prošlosti ljudi i kompanije teško prihvaćali” dodao je.

Međunarodna telekomunikacijske unija (ITU) je specijalizirana agencija UN-a za suradnju u području telekomunikacija sa sjedištem u Ženevi. Hrvatska je članica od 1992.

Koronavirus se proširio svijetom u veljači 2020., a od tada je sve više korisnika 5G mreže koja omogućava značajno brži pristup internetu, puno veći broj povezanih uređaja te pouzdanu komunikaciju s malim kašnjenjem u odnosu na prethodnu 4G mrežu.

“Živimo u uzbudljivim vremenima 5G mreže. Gotovo 100 zemalja ima 5G u fazi testiranja ili korištenja pa je postala univerzalna tehnologija”, rekao je Ponder čiji odjel za Europu pokriva 46 zemalja.

Europski prioritet

Operatori u Hrvatskoj su prvu komercijalnu 5G uslugu pustili u rad u listopadu 2020. godine.

“Uvođenje ove tehnologije nije samo bitno da budemo brži na internetu, da kao krajnji korisnici što brže dođemo do informacija, nego da njome razvijemo nove aplikacije koje će unaprijediti usluge u brojnim sektorima”, napomenuo je Ponder.

Primjena 5G tehnologije sve je prisutnija u zdravstvu, poljoprivredi i prometu.

Ponder, Poljak koji je na raznim pozicijama unutar ITU-a od 2004. godine, uvjeren je da će se 5G tehnologija početi primjenjivati i u brojnim drugim sektorima.

“Europska unija je identificirala 5G mrežu kao prioritet. No ta tehnologija se brzo širi i diljem svijeta. Krajem 2022. godine bilo je oko milijardu ljudi povezanih njome”, izjavio je.

Ponder je dodao da je vidljivo širenje ove mreže u Hrvatskoj te zemljama “zapadnog Balkana”.

“Uvođenje ovisi o nacionalnoj dinamici i prekograničnoj koordinaciji. Vidimo da se širi davanje licenci u toj regiji, doduše različitom dinamikom. Privatne kompanije su motivirane jer vide priliku za ostvarivanje dodatnih prihoda”, rekao je Ponder.

Kaže kako općenito postoji veliki prostor za širenje 5G mreže jer je mnogo korisnika koji “još uvijek ne vide potencijal njezina korištenja”.

“Vlade bi trebale poticati ulagače da investiraju u tu mrežu”, rekao je Ponder.

6G

Na tržištu se već puno govori i o 6G mreži koja bi prema procjenama ljudi uključenih u njezin razvoj mogla zaživjeti oko 2030. godine.

Ponder je odbio prognozirati vrijeme uvođenja napomenuvši da “još traju rasprave” o tome.

“6G je novi način konzumiranja digitalnog sadržaja. Ta mreža će biti sigurnija za korištenje, brža od 5G. Sve ono o čemu smo sanjali postat će stvarnost”, naglasio je Ponder.

“No još je dug put jer smo u fazi ispitivanja prvih implementacija. Sada se stoga moramo fokusirati na širenje 5G mreže”, zaključio je.

Tijekom 1990-ih godina koristila se 2G mreža koja je omogućavala prijenos govora uz slanje kratkih tekstualnih poruka. Početkom 2000-ih razvijena je 3G mreža koja je donijela prve mogućnosti ozbiljnijeg pristupa internetu dok je 4G mreža nakon 2010. godine ponudila još brži pristup internetu, uključujući prijenos zahtjevnijeg sadržaja poput video snimki velike razlučivosti.

 
Nastavi čitati

Tech

Precizno nas prisluškuju na mobitelima. Stručnjak dao savjet kako se zaštititi

Objavljeno

-

By

Koliko puta vam se dogodilo da ste o nečemu pričali, a onda ste uzeli mobitel u ruke i pojavila se reklama upravo za to o čemu ste pričali.

Onda se pitamo da li nas telefon “prisluškuje”?

Marko Barić, marketinški stručnjak i zaljubljenik u nove tehnologije, za portal Buka.com je objasnio kako nas to pametni telefon “prisluškuje”.

“Odmah možemo reći da je riječ ‘prisluškivanje‘ najlakši način da ljudima objasnimo način na koji se određeni sadržaj postavlja na njihove pametne telefone. Riječ ‘prisluškivanje‘ svakako ima negativan narativ, te bi značila da to netko radi bez našeg dopuštenja. Ali, instaliranjem novih aplikacija na naše pametne uređaje, ne samo na mobitele, dajemo dopuštenje.

Pristajemo da se naši podaci koriste u marketinške svrhe ili da tvrtke koriste naše podatke za poboljšanje svojih usluga. Rijetko čitamo na što pristajemo i koja dopuštenja dajemo određenim aplikacijama, bilo da se radilo o pristupu kameri ili mikrofonu. Korištenjem pametnih i digitalnih asistenata putem glasovnih naredbi, naši se glasovi spremaju online. Kasnije se koriste i za marketinške svrhe aktiviranjem pri izgovaranju ključnih riječi“ – pojasnio je.

“Privatnost na internetu možemo imati ako to želimo”

Ističe da anonimnost na internetu možemo imati donekle ako to želimo.

“Postoje mnogi internetski preglednici koji ne prikupljaju podatke i koji ne prikazuju reklame. S druge strane, na svim tražilicama i većini aplikacija moguće je instalirati AdBlocker koji će, kao što ime govori, potpuno blokirati prikaz reklama”, savjetuje stručnjak.

Kazuje i da podaci nisu tako crni. Pozitivno je to što tada dobivamo samo sadržaj koji je primjeren našim interesima. Pratit ćemo samo ono što nas zanima, a korisničko iskustvo će biti samo bolje.

“Primjerice, možemo vidjeti sadržaj na Netflixu, odnosno Netflix nam preporučuje sadržaj prema sadržaju koji smo prije gledali i konzumirali. Negativno je što se isti koristi u manipulativne svrhe i nametanjem sadržaja koji mogu utjecati na promjenu mišljenja ili prisilne kupnje.

“Ako smo svega toga svjesni, onda će utjecaj na nas biti puno manji. Želimo vidjeti sadržaj koji nas zanima i koji je u skladu s našim interesima”, istaknuo je Barić.

Ako jednostavno ne želimo da se naši podaci bilježe, možemo to zaustaviti. Samo trebamo isključiti sva dopuštenja koja dajemo aplikacijama i sustavu u postavkama svih uređaja.

“To nije kompliciran proces i za isti je potrebno minimalno tehničko znanje”, naglasio je.

No, s druge strane, moramo biti svjesni da sve informacije o svom životu svakodnevno iznosimo javno.

“Svi mi dijelimo informacije o sebi na svim društvenim mrežama koje koristimo. Dijelimo ih sa svojim pratiteljima i ljudima koje uopće ne poznajemo. Ne treba nam netko tko će nas “prisluškivati” da bi saznali sve o nama. Dovoljno je samo pogledati naše profile na društvenim mrežama i već imate podatke o našim interesima. Kao i sve ono što smo sami i svojom voljom podijelili na internetu” – zaključuje Marko Barić u razgovoru za Buka.com.

 
Nastavi čitati

Tech

Instagram uvodi nekoliko novih opcija

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Instagram je u četvrtak najavio novu opciju pod nazivom “tihi način rada”, koja ima za cilj pomoći korisnicima u fokusiranju i postavljanju granica s prijateljima i pratiteljima.

Kada je opcija uključena, sve obavijesti će biti pauzirane, a status aktivnosti profila promijenit će se u “tihi način rada”. Ako neko pošalje privatnu poruku tijekom tog vremena, Instagram će poslati automatski odgovor obavještavajući pošiljatelja da je aktiviran “tihi način rada”.

Dok se ova opcija odnosi na sve korisnike, čini se da je Instagram uvodi zbog tinejdžera. Naime, Instagram je novinu predstavio kao alat za pomoć pri učenju, kao i za poticanje tinejdžera da uključe ovaj način rada “kada provode određeno vrijeme na Instagramu kasno navečer”.

Alat će biti dostupan korisnicima u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, a u budućnosti se planira širenje na druge zemlje.

Instagram također uvodi opcije koje korisnicima daju veću kontrolu nad onim što se prikazuje u njihovom ‘feedu’. Na primjer, sada je moguće označiti sadržaj oznakom “Ne zanima me” kako biste spriječili prikazivanje sličnog sadržaja u budućnosti. Instagram uvodi i opciju za blokiranje riječi ili popisa riječi, emojija ili hashtagova, kao što su #fitness ili #recipes, da se ne preporučuju na vašoj naslovnici.

Aplikacija će ažurirati i alate za roditeljski nadzor. Kada tinejdžeri ažuriraju neku postavku, roditelji će primiti obavijest kako bi mogli razgovarati s njima o promjeni. Roditelji će također moći vidjeti račune koje je njihoo dijete blokiralo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu