Connect with us

Tech

Njuškalo, WhatsApp, Facebook… Evo kojim se sve aplikacijama služe prevaranti

Objavljeno

-

Policijski službenici Policijske uprave bjelovarsko – bilogorske su u posljednje vrijeme zaprimili i postupali po kaznenim prijavama građana, a koji su prevareni na jedan od sljedećih načina:

Prijevare putem internetskih oglasnika
Tako je jedna oštećena osoba na internetskom oglasniku “Njuškalo.hr” objavila oglas o prodaji određenog predmeta te joj se putem WhatsAppa javio zainteresirani kupac, koji je odmah predložio da se dostava izvrši nekom od dostavnih službi (DPD, GLS, Hrvatska pošta i dr.). Oštećenoj osobi bi poslao lažni link dostavne službe, a otvaranjem linka od oštećenog je zatraženo da upiše podatke sa svoje bankovne kartice (serijski broj kartice, rok valjanosti i CVV broj). Nakon upisivanja navedenih podataka, s tekućeg računa oštećenog, provede se isplata njegovog novca na razne Internet trgovine. Brojevi telefona s kojeg počinitelj kontaktira može biti iz Hrvatske, ali se u većini slučajeva radi o brojevima iz inozemstva.

Prijevare putem društvenih mreža
Nakon što se oštećeni javi na jedan od interneta oglasa, prodavač odnosno počinitelj od njega traži da mu dostavi podatke o svojoj bankovnoj kartici. Nakon toga oštećeni na svoj mobitel zaprima kod za verifikaciju, a koji počinitelj također traži da mu se dostavi, a kao obrazloženje navodi da mu je potrebno kako bi oštećenik proizvod platio na rate. Novac oštećenika se zapravo uplaćuje na korisnički račun otvoren u Super Sport kladionici ili nekoj drugoj kladionici. Zapravo, oštećenik nikada ne dobije proizvod koji je htio kupiti.

Članci odnosno objave u kojima se navode neke od poznatih osoba iz svijeta, ali i Republike Hrvatske

U njima piše kako su se jako brzo obogatili ulaganjima u kriptovalute, a ako građani žele brzo zaraditi, da ostave svoj broj za kontakt. Nakon toga počinitelji kontaktiraju građana putem WhatsApp ili Viber aplikacije te im objašnjavaju na koji način se brzo mogu obogatiti. Građane koje su uvjerili da se radi o stvarnom ulaganju, počinitelji ih traže da im dostave sliku jednog njihovog osobnog dokumenta s fotografijom i sliku potvrde o plaćanju nekih od mjesečnih režijskih davanja (račun za struju, plin i dr.), a što je počiniteljima potrebno za potvrdu identifikacije prilikom otvaranja kripto novčanika.

Građani potom uplaćuju određena novčana sredstva, vjerujući kako ulažu u kriptovalute s kojima će kasnije moći raspolagati. Nakon uplate, počinitelj im šalje lažna izvješća o njihovim ostvarenim dobicima. Ustvari, građani ne ostvaruju nikakvu dobit jer je počinitelj njihova novčana sredstva prebacio na svoj kripto novčanik. S obzirom na to da počinitelj oštećenike drži u zabludi da ostvaruju iznimno veliku dobit, oni i dalje ulažu svoj novac dok ne shvate da su prevareni, a to zaključuju onog trenutka kada si žele isplatiti svoj novac.

Počinitelj se oštećenicima lažno predstavlja kao njihov dugogodišnji poznanik ili prijatelj s Facebook-a

Budući da oštećenici vjeruju da su to njihovi poznanici ili prijatelji, ne sumnjajući da se radi o lažnim osobama, pristaju kupiti zatražene bonove. Nadalje, počinitelj ih moli da mu nakon kupnje, bonove uslikaju te mu slike proslijede. Obećava da će novac za vrijednost kupljenih bonova naknadno uplatiti na njihov bankovni račun. Nakon što oštećenici navedeno proslijede, počinitelj ih blokira na Facebooku te uklanja profilnu fotografiju.

Počinitelji građanima putem oglasa na društvenim mrežama nude isplatu kredita bez ispunjavanja standardnih pravila i uvjeta, koje propisuju banke. Građani koji ne mogu realizirati kredit u bankama, javljaju se na takve oglase o kreditiranju. Počinitelji traže da se plate troškovi obrade realizacije kredita putem Aircash i PaysafeCard e-bonova ili otvaranjem bankovnog računa na Aircashu. Građani ne sumnjaju da se radi o lažnim financijskim institucijama te dostavljaju počiniteljima fotografije navedenih bonova i podatke o svojem Aircash računu te tako budu oštećeni za iznos koji su platili za kupnju dostavljenih bonova, a kredit koji su zatražili im ne bude realiziran.

Savjet građanima
Policija upozorava da nikada, ali baš nikada, nikome ne trebate davati nikakve podatke o svojoj bankovnoj kartici, posebice ne serijski broj, rok valjanosti kartice te CVV broj. Ako nešto prodajete, kupcu je dovoljan samo Vaš broj tekućeg računa na koji je novac potrebno uplatiti te eventualno naziv banke u kojoj imate otvoren račun.

Nikada nikome ne smijete davati kontrolni broj za potvrdu svoje transakcije, osim ako Vi osobno ne potvrđujete novčanu transakciju.

Ako plaćate putem interneta, dobro se uvjerite radi li se zaista o pravoj stranici, a kako bi zaštitili sebe te dobili proizvod koji plaćate.

Nikada nikome ne dostavljajte presliku svojih osobnih dokumenata koji mogu poslužiti za Vašu identifikaciju, posebice ne preslike svojih plaćenih računa ili video snimke u kojima izgovarate neke brojeve koje su Vam dostavile Vama nepoznate osobe. Iznimno, ako osobno želite otvoriti račun u nekoj od digitalnih bankovnih platformi, a koji će te Vi osobno koristiti za plaćanja, onda pratite upute koje dobijete prilikom kreiranja svojih osobnih korisničkih računa.

Ne kupujte i ne dostavljajte 16-eroznamenkasti PIN nepoznatim osobama i osobama za koje niste u telefonskom razgovoru provjerili da li zaista trebaju Aircash ili PaysafeCard e–bonove.

 

Tech

Kako nas varaju? Skoro pola internetskih trgovina koristi manipulativne tehnike

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Gotovo 40 posto internetskih trgovina koristi manipulativne tehnike kako bi naveli potrošače na odluke koje nisu u njihovu najboljem interesu, pokazuje istraživanje koja je provela Komisija i nacionalna tijela za zaštitu potrošača iz 23 države članice te Norveške i Islanda.

“Naše je istraživanje pokazalo da se gotovo 40 posto internetskih trgovina oslanja na razne manipulacije kako bi prevarilo potrošače ili iskoristilo njihove slabe točke. Taj je pristup očito protivan zaštiti potrošača i nekorektan”, izjavio je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.

Reynders dodaje da države članice imaju pouzdane alate kojima se takvi problemi mogu rješavati te ih poziva da nacionalna tijela iskoriste svoje ovlasti i poduzmu radnje protiv takve prakse.

Istraživanje je obuhvatilo 399 internetskih trgovina u kojima se nude raznoliki proizvodi, od tekstila do elektronike. Posebna je pozornost posvećena takozvanim “obmanjujućim obrascima”.

Riječ je o tri vrste manipulativnih tehnika kojima se potrošače navodi na donošenje odluka koje možda nisu u njihovu najboljem interesu. To su lažna odbrojavanja koja impliciraju da postoji rok za kupovinu nekih proizvoda. Ta je praksa zabilježena kod 42 internetske trgovine.

Druga manipulativna tehnika, utvrđena u 54 internetske trgovine, sastoji se u usmjeravanju potrošače prema nekim odlukama – od pretplata do skupljih proizvoda ili skuplje dostave – pri čemu se služe tehnikama kao što su vizualni dizajn i odabir fraza.

I treća manipulativna tehnika, zabilježena u 70 internetskih trgovina, jest potpuno ili djelomično skrivanje važnih informacija poput troškova dostave, sastava proizvoda i postojanja jeftinijih odabira. U 23 trgovine informacije su skrivene kako bi se navelo potrošače da pristanu na pretplatu.

Istraživanje je obuhvatilo i 102 aplikacije pregledanih internetskih trgovina. U 27 aplikacija pronađen je barem jedan obmanjujući obrazac.

Komisija navodi da će nacionalna tijela država članica kontaktirati trgovce kod kojih su otkrivene manipulativne prakse i zatražiti od njih da uklone probleme na svojim internetskim stranicama. Prema potrebi poduzet će dodatne mjere u skladu s nacionalnim postupcima.

 
Nastavi čitati

Tech

Pogledajte što Hrvati najčešće rade na mobitelima

Objavljeno

-

By

Hrvatski građani od usluga elektroničkih komunikacija u 2022. najviše su koristili govornu uslugu u mobilnim mrežama, njih 98 posto, a njih 82 posto uslugu pristupa internetu, na kojemu je njih više od 80 posto svakodnevno zbog društvenih mreža i čitanja novosti, pokazalo je novo istraživanje HAKOM-a.

To redovno godišnje istraživanje HAKOM-a, provedeno u studenom i prosincu 2022. na uzorku od tisuću osoba od 18 do 55 godina, od kojih je 73 posto zaposleno te 30 posto u kućanstvima s mjesečnim primanjima od 10 do 15 tisuća kuna, predstavili su novinarima u četvrtak predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta te koordinator za komunikacije Ivo Majerski.

“Kao i u 2021., najčešće korištena telekomunikacijska usluga je govorna usluga u pokretnoj mreži te usluga pristupa internetu, kojeg većina ili 89 posto koristi u sklopu paketa, i s time je zadovoljna” kazao je Majerski.

Korištenje IPTV usluge stagnira, slično kao lani koristi je 52 posto ispitanih, što je Obuljen komentirao mogućnostima koje daje dobar širokopojasni priključak internetu, s kojim se može online sadržaj pratiti u istoj kvaliteti kao i na IPTV-u.

Od uređaja koje koriste, 96 posto ispitanih ima pametne telefone, 87 posto laptop, 46 posto stolno računalo, 45 posto tablet, a nešto više njih nego lani 24 posto (naspram 22 posto) koristi digitalni TV.

Kod razloga za korištenje interneta, osim društvenih mreža i čitanja novosti, među prvih pet su još i chat aplikacije, navigacija i javni servisi, sve po 75 posto, dok je čitanje dnevnih novosti palo sa 85 posto iz 2021. na 81 posto njih u 2022. Ostalo je slično godini prije, iako se u segmentu igara na sreću i kladionica na internetu vidi mali porast u odnosu na 2021., sa 19 na 22 posto.

Iako je blago smanjeno zanimanje, sa 47 na 46 posto, još toliko ispitanih poželjnim drži rad i obrazovanje na daljinu (putem interneta), što su predstavnici HAKOM-a komentirali dijelom jenjavanjem pandemije, a dijelom i određenim željama da dio radnog vremena ipak bude izvan radnog mjesta.

Oko 40 posto ispitanih u vezi brzina interneta reklo je da su spremni platiti za veće brzine interneta nego što imaju, ali i njih 25 posto da nema potrebe za time, dok 33 posto želi veće brzine, ali ne to i više platiti.

Od poteškoća ili problema u korištenju, oko 60 posto ih je najgorim navelo prekid usluge pristupa internetu, a 68 posto je navelo da je lani kontaktiralo korisničke službe operatora više puta i da su u pravilu komunikacijom bili zadovoljni. Pri odabiru operatora pak najbitnija im je brzina interneta i cijena paketa, a trećina ih do sada nikada nije mijenjala operatora, dok oni koji jesu, to su činili zbog niže cijene kod drugog.

Ipak, četvrtina ispitanih bi trenutnog operatera promijenila ako bi povećali cijene za 10 posto, dok bi istodobno zbog 10 posto niže cijene kod drugog prešlo njih tek 15 posto, ali ako je cijena niža do 20 posto bilo bi takvih 39 posto.

Moguća odgoda povećanja cijena zbog indeksacije

Upravo oko cijena usluga, a zbog nedavne najave telekoma da će možda podići cijene uz tzv. indeksnu klauzulu zbog inflacije, za što je pozitivno mišljenje HAKOM kao regulator već dao, Obuljen je kazao da postoji novi ‘moment’ i “mogućnost odgode” tog povećanja.

Objasnio je da su telekomi sada od HAKOM-a tražili novo mišljenje oko primjene tog povećanja, a HAKOM će se o tome očitovati početkom veljače.

Tri najveća telekoma izmijenila su već opće uvjete te uvela indeksnu klauzulu prema kojoj se cijene mogu jednom godišnje povećati za najviše koliko je stopa infacije, te su o tome izvijestili korisnike, dajući im 90 dana da odluče hoće li raskinuti ugovore zbog toga bez naknade za raskid. Također su obavijestili da će kada i ako odluče zbog inflacije podići cijene, o tome 30 dana ranije izvijestiti korisnike, kako bi oni opet imali rok za raskid ugovora bez naknade, ako tako odluče.

Novi moment je nastupio prošlog tjedna kada su iz Vlade poručili da telekomi neće dizati cijene i da se s njima razgovara te je potom HAKOM dobio upite od telekoma.

“Ako žele mijenjati rok od 90 dana ili bilo što drugo, moraju HAKOM-u i korisnicima ponovo dostaviti na uvid izmjene općih uvjeta. To još ne znamo, jesu li mijenjali ili ne, ali ako u uvjetima ostane indeksna klauzula, onda cijene po toj osnovi mogu povećati bilo kada ove godine. Tu onda ostaje pitanje kada bi korisnici mogli otkazivati ugovore i hoće li za to plaćati naknadu ili ne. To sve još razmatramo, ali u svemu je HAKOM-u važno i da rješenje bude što bolje za korisnike”, poručio je Obuljen.

 
Nastavi čitati

Tech

Koronavirus ubrzao uvođenje 5G mreže

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Z z

U svijetu je više od milijarde ljudi povezano internetskom 5G mrežom, a njezino uvođenje u kućanstva i kompanije ubrzala je pandemija koronavirusa, rekao je dužnosnik Međunarodne telekomunikacijske agencije (ITU).

“Covid je imao pozitivan učinak na usvajanje informatičke tehnologije. To je paradoksalna situacija, ali je tako”, rekao je Jaroslaw Ponder, voditelj ureda ITU-a za Europu, u razgovoru za Hinu.

“Ljudi su bili prisiljeni ostajati doma i raditi na daljinu te pohađati škole na daljinu pa su unaprijedili uređaje kojima bi bili u kontaktu s drugima. Nisu uvedene samo nove tehnologije nego i radne metodologije koje su u prošlosti ljudi i kompanije teško prihvaćali” dodao je.

Međunarodna telekomunikacijske unija (ITU) je specijalizirana agencija UN-a za suradnju u području telekomunikacija sa sjedištem u Ženevi. Hrvatska je članica od 1992.

Koronavirus se proširio svijetom u veljači 2020., a od tada je sve više korisnika 5G mreže koja omogućava značajno brži pristup internetu, puno veći broj povezanih uređaja te pouzdanu komunikaciju s malim kašnjenjem u odnosu na prethodnu 4G mrežu.

“Živimo u uzbudljivim vremenima 5G mreže. Gotovo 100 zemalja ima 5G u fazi testiranja ili korištenja pa je postala univerzalna tehnologija”, rekao je Ponder čiji odjel za Europu pokriva 46 zemalja.

Europski prioritet

Operatori u Hrvatskoj su prvu komercijalnu 5G uslugu pustili u rad u listopadu 2020. godine.

“Uvođenje ove tehnologije nije samo bitno da budemo brži na internetu, da kao krajnji korisnici što brže dođemo do informacija, nego da njome razvijemo nove aplikacije koje će unaprijediti usluge u brojnim sektorima”, napomenuo je Ponder.

Primjena 5G tehnologije sve je prisutnija u zdravstvu, poljoprivredi i prometu.

Ponder, Poljak koji je na raznim pozicijama unutar ITU-a od 2004. godine, uvjeren je da će se 5G tehnologija početi primjenjivati i u brojnim drugim sektorima.

“Europska unija je identificirala 5G mrežu kao prioritet. No ta tehnologija se brzo širi i diljem svijeta. Krajem 2022. godine bilo je oko milijardu ljudi povezanih njome”, izjavio je.

Ponder je dodao da je vidljivo širenje ove mreže u Hrvatskoj te zemljama “zapadnog Balkana”.

“Uvođenje ovisi o nacionalnoj dinamici i prekograničnoj koordinaciji. Vidimo da se širi davanje licenci u toj regiji, doduše različitom dinamikom. Privatne kompanije su motivirane jer vide priliku za ostvarivanje dodatnih prihoda”, rekao je Ponder.

Kaže kako općenito postoji veliki prostor za širenje 5G mreže jer je mnogo korisnika koji “još uvijek ne vide potencijal njezina korištenja”.

“Vlade bi trebale poticati ulagače da investiraju u tu mrežu”, rekao je Ponder.

6G

Na tržištu se već puno govori i o 6G mreži koja bi prema procjenama ljudi uključenih u njezin razvoj mogla zaživjeti oko 2030. godine.

Ponder je odbio prognozirati vrijeme uvođenja napomenuvši da “još traju rasprave” o tome.

“6G je novi način konzumiranja digitalnog sadržaja. Ta mreža će biti sigurnija za korištenje, brža od 5G. Sve ono o čemu smo sanjali postat će stvarnost”, naglasio je Ponder.

“No još je dug put jer smo u fazi ispitivanja prvih implementacija. Sada se stoga moramo fokusirati na širenje 5G mreže”, zaključio je.

Tijekom 1990-ih godina koristila se 2G mreža koja je omogućavala prijenos govora uz slanje kratkih tekstualnih poruka. Početkom 2000-ih razvijena je 3G mreža koja je donijela prve mogućnosti ozbiljnijeg pristupa internetu dok je 4G mreža nakon 2010. godine ponudila još brži pristup internetu, uključujući prijenos zahtjevnijeg sadržaja poput video snimki velike razlučivosti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu