ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ KISTANJA: Nadbiskup koadjutor Zgrablić krstio šesto i sedmo dijete dviju janjevačkih obitelji
Zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić predvodio je u nedjelju, 23. listopada svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u župi Prikazanja BDM u Kistanjama za vrijeme kojega je krstio dvoje djece iz višečlanih janjevačkih obitelji.
Nadbiskup je krstio Josipa, sedmo dijete Antona (41) i Lidije Đurić (38). Oni su 21 godinu u braku, već su baka i djed i imaju sedmero djece. To su Marcela (21), Paola (20), Nikola (10), Franjo (9), Pio (7), Luka (3) i Josip (4 mjeseca).
Ivan je šesto dijete Petra (31) i Kristine Golomejić (31). Oni su u braku 11 godina i imaju šestero djece: Nikola (10), Leopold Antun (9), Elizabeta (7), Gabrijela (5), Francisko (2) i Ivan (4 mjeseca).
Krštenici Josip i Ivan rođeni su istoga dana, 2. srpnja 2022., s razlikom od nekoliko sati. Njihove mlade majke zajedno su izašle iz rodilišta i na zajedničkoj misi istovremeno su krstile sinove.

Majke su mons. Zgrabliću darovale kip bl. Alojzija Stepinca, rad kistanjskog umjetnika Nikole Golomejića koji je Ivanov djed. Nikola je rekao kako su i u duhovnom smislu znakovita imena djece, istaknuvši da je Josip kao poočim dočekao Isusa u štalici, a ljubljeni učenik Ivan bio je s Isusom ispod križa, što zaokružuje početak i završetak Isusovog života na zemlji.
Nadbiskup Zgrablić poznaje Josipove roditelje, osobito oca Antuna, kojega je osobno susretao u porečkoj bazilici na misama, kao i u molitvi tijekom dana u tamošnjoj bazilici gdje bi se Anton došao pomoliti, jer je godinama radio u Poreču.
I mons. Zgrablić je potekao iz brojne obitelji, on je peto dijete od svojih roditelja. Koadjutor je poručio da je život najveće bogatstvo, tragom toga rekavši, „Koliko su tek bogate obitelji s više djece“.

Istaknuvši da krštenje nije magija i formalnost nego čin vjere, mons. Zgrablić je naglasio: „Po krštenju Bog će se nastaniti u životu djece koja postaju kršćani, u snazi Crkve i Krista uskrsloga.
Po krštenju, djeca će postati dionici najveće i prekrasne stvarnosti koja se dogodila u povijesti čovječanstva, a to je da je Isus uskrsnuo. To je bit i temelj naše vjere – Isus je donio drugačiji i novi život na ovaj svijet. Krist je želio sakrament krštenja, uskrsnuo je, donio spasenje i to želi nama dati“ poručio je mons. Zgrablić, podsjetivši na Kristov nalog učenicima da krste, po čemu nam je darovan uskrsli, proslavljeni život kojemu ništa ne može nauditi i koji nam jamči vječnost.
„Po sakramentu krštenja mi se nakalemljujemo na taj Isusov život, da postane naš život. Krist je stablo novoga života kako bi snaga, veličina i nepobjediva sila koja je bila u Kristu, postala i naša snaga. Prvi kršćani toga su bili jako svjesni“ istaknuo je mons. Zgrablić.

U tom kontekstu, propovjednik je istaknuo značenje riječi bazilika. „Nije svaka crkva bazilika. Bazilikama nazivamo ranokršćanske crkve, bazilike moraju biti jako stare. Eufrazijeva bazilika u Poreču je iz 6. st. Zašto su to kršćani nazvali bazilika, a ne crkva? Nazivali su je tako zbog značenja grčke riječi basileus, što znači kralj.
Kada su se prvi kršćani krstili, znali su da im se dogodila stvarnost kao da ih je netko izabrao za kralja. Činom krštenja primili su najveću čast, najveću milost, najveće dostojanstvo. Današnjim rječnikom rečeno, postali su zvijezde“ poručio je mons. Zgrablić, rekavši da će i Josip i Ivan postati basileusi, primajući milost krštenja i takvu čast.
„Euharistija je naša zahvala Bogu za te nezaslužene milosti, za tu ljubav, za te darove, što Boga u našem životu možemo gledati kao onoga koji sve čini da bismo ga ljubili, klanjali mu se i radovali. Da u tim milostima, s ljubavlju i mirom bude ispunjen naš život“ poručio je mons. Zgrablić.

Tumačeći navješteno Evanđelje, propovjednik je rekao da čovjek nije samo tijelo, nego ima i duh i dušu koja pak može boljeti.
„Božja riječ je divna mogućnost da pogledamo kakva je naša duša, da otkrijemo veliko blago i bogatstvo koje imamo, a to je duša. Naša duša je toliko velika i važna da se u duši nastanio sâm Bog“ istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je čovjek hram Duha Svetoga.
Glavna nakana našeg dolaska u hram treba biti molitva, tada dolazimo u blizinu Božju.
Nadbiskup je potaknuo da sebe istinski pogledamo u ogledalu Evanđelja i Riječi Božje, rekavši da tada možemo vidjeti odraz Božjeg lica u našoj duši.
„Ako vidimo da nam je Bog tako blizu, da je tako dobar, veličanstven, porast će naša sreća da smo kršćani, da pripadamo Bogu, da nas je Bog izabrao, da vidimo što je Bog učinio za nas, u našem životu“ istaknuo je mons. Zgrablić.

Različite osobnosti dva čovjeka u Evanđelju predstavljaju dva stanja našeg srca s kojim mi možemo doći na molitvu, rekao je predvoditelj slavlja, istaknuvši: „Zato je važno da vidimo kakva je naša molitva. S kojom nakanom dolazimo, na koji način mi dolazimo u crkvu“.
Isus dovodi u pitanje postupanje ljudi „koji su se pouzdavali u sebe, koji su računali na sebe i svoju snagu, to je velika opasnost za svakoga od nas. Mi smo u svojoj nutrini slični farizeju koji moli, ali nedostaje bitan stav u njegovoj molitvi, a to je stav poniznosti. Da bismo mogli spoznati sebe, vidjeti vječno i neprolazno kao što je naša duša, važno je da budemo ponizni“ poručio je mons. Zgrablić, rekavši da „biti ponizan ne znači da te netko ponižava, omalovažava, obezvrjeđuje, da te netko vrijeđa. To nitko nema pravo i to nije poniznost“.
Citirao je pritom sv. Tereziju Avilsku: „Poniznost je život u istini“.
„Mi u istini moramo pogledati sebe, našu dušu, našu nutrinu. Farizej je molio uspoređujući sebe s drugima, zahvaljivao je što nije kao drugi. On se uzvisivao iznad drugih.
Osoba koja nije u stavu poniznosti uvijek misli ‘ja sam veći od drugoga, ja sam bolji od drugoga’, pa drugoga izruguje, ogovara, jer on hoće ispasti veći“ upozorio je koadjutor, rekavši da takav čovjek ne shvaća da je on zapravo grabežljivac, iako posti, moli i daje desetinu. Hvali se pred Bogom kako je dobar.

„Ako ne vidimo da je sve dobro što u životu činimo i imamo djelo Božje milosti, Božji dar, Bog nas pokreće – ako to ne vidimo, možemo biti grabežljivci.
Kada to zaboravljamo, da je sve dobro koje možemo činiti Božja milost, zar nismo mi kao grabežljivci, nepravednici i preljubnici? To su stavovi naše duše pred Bogom – ne da mi nešto izvana grabimo, nego mi pripisujemo sebi Božje darove, Božje milosti, ono što Bog čini nama u našem životu, što njegov duh u nama izvodi.
Ako se mi time hvastamo, nadimamo, ako zaboravimo Boga, a to je stav koji može biti u našoj duši, tada ne živimo u istini – jer to nije istina. Nismo ponizni i ne možemo doći do Boga“ upozorio je mons. Zgrablić, rekavši da „do Boga možemo doći samo istinom, po istini, jer Bog je istina“.
Taj evanđeoski navještaj je poticaj da vidimo gdje smo se zaprljali, što popraviti.

„Riječ Božja našoj duši hoće reći, popravi svoje stavove, razmisli kakav si u sebi i svojoj duši. Jesi li zaista ponizan da možeš vidjeti Boga, da se u tvojoj duši koja ima mnoge kapacitete, može dogoditi radost i ponos jer imaš nešto najveće i najvrjednije, najljepše što ti se već dogodilo – a to je da se Bog nastanio u tvojoj duši.
Ako ne živimo u toj istini, ako živimo u našoj laži, onda ne možemo doprijeti do toga. Carinik moli smilovanje, nije se usudio ni oči podignuti prema Bogu. A farizej koji je grabežljivost pripisivao drugome, po stavu svoje duše je zapravo takav“ rekao je mons. Zgrablić.
I mi bivamo grabežljivci kada govorimo: Vidi što sam ja napravio, vidi što sam ja postigao, učinio.
„Ponosimo se sobom, a zaboravljamo na Boga. Sve pripisujemo sebi, umjesto da kažemo: Bože, zaboravio sam ti danas zahvaliti da mogu hodati, disati, da sam živ, da si se nastanio u meni. Zaboravio sam ti reći da sam nepravedan, da nemam istinsku ljubav prema tebi, nego prema sebi. Da sam ja preljubnik u svojoj duši i srcu u odnosu prema tebi. Kada spoznano tu našu grešnost, tu istinu, onda ćemo moći vidjeti veličinu i dobrotu Božju.
Neka po istini, poniznosti, u ogledalu Božje Riječi i euharistiji, Bog bude proslavljen i velik u našem životu“ poručio je koadjutor Zgrablić.
Ines Grbić






















































ZADAR / ŽUPANIJA
UZ BLAGDAN SV. ZOILA / Nadbiskupa Zgrablića: “Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav”
Povodom Dana Caritasa Zadarske nadbiskupije koji se obilježava na blagdan sv. Zoila, zaštitnika zadarskog Caritasa, 16. prosinca, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je poruku vjernicima mjesne Crkve te na osobiti način članovima župnih caritasa u Zadarskoj nadbiskupiji i korisnicima caritasovih usluga:

Sv. Zoilo, sv. Stošija i sv. Krševan – vjera koja se pamti, ljubav koja se živi
Draga braćo i sestre!
Dragi članovi župnog Caritasa!
1. U ozračju blagdana sv. Zoila i zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije, koji obilježavamo 16. prosinca, mjesna Crkva mislima, molitvom i djelima ljubavi ponovno se vraća svojim dubokim kršćanskim korijenima. Dan Caritasa i slavlje blagdana sv. Zoila je spomen na sveca iz davnine, ali i trajni poziv da obnovimo ono što je Crkvu kroz stoljeća činilo prepoznatljivim: vjeru koja ne ostaje zatvorena u crkvenim zidovima, nego se prelijeva u djelotvornu ljubav prema čovjeku. U tom svjetlu, likovi naših zaštitnika – sv. Stošije, sv. Krševana i sv. Zoila – tvore nerazdvojno trojstvo svjedočanstva, vjere u Krista i ljubavi prema Bogu i bližnjemu, a njihova se poruka na osobiti način povezuje sa sv. Šimunom, pravednikom iz Jeruzalema koji je, vođen Duhom Svetim – Duhom Ljubavi, u malenom Djetetu Isusu prepoznao „Svjetlost na prosvjetljenje naroda“. Kao što je sv. Šimun u jeruzalemskom hramu prepoznao ispunjenje Božjeg obećanja, tako su i naši zadarski sveci u konkretnim okolnostima života prepoznali Krista u bližnjima i posvjedočili ga svatko na svoj način.
2. Život suzaštitnika Zadra i zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije – sv. Zoila, svećenika i pokornika iz 3. stoljeća, otkriva nam snažnu dimenziju svetosti. Sv. Zoilo je živio na području Akvileje, u skromnoj kolibi, u močvarnom kraju, povučeno i pokornički. Njegov život obilježen je molitvom, postom i sabranošću, ali i dubokom osjetljivošću za patnju drugih. U doba Dioklecijanovih progona, kada je strah paralizirao mnoge i kad su mnogi mučenički posvjedočili svoju vjeru, sv. Zoilo usudio se učiniti ono što je evanđelje tražilo: pokopati tijela pokojnika, među njima i mučenika sv. Krševana te tako izvršiti jedno od temeljnih djela milosrđa – mrtve pokopati.
Vjernici Zadra prihvatili su sv. Zoila kao svoga zaštitnika već u srednjem vijeku. Od 11. stoljeća njegov je kult čvrsto ukorijenjen u gradu Zadru, a od 1307. do početka 18. stoljeća gotovo da nije bilo crkve bez njegova lika. Bio je zaštitnik siromašnog puka – varošana, osobito u vremenima epidemija, gladi i društvenih nepravdi. Godine 1622. njegove su relikvije svečano prenesene u katedralu sv. Stošije, gdje je njegovo štovanje popraćeno zvonjavom, procesijama i otvaranjem relikvijara, što svjedoči koliko je bio omiljen među Zadranima.
U toj povijesnoj i duhovnoj pozadini, razumijemo zašto je sv. Zoilo danas zaštitnik Caritasa Zadarske nadbiskupije. Njegov život pokazuje da je svetost bez kompromisa i konkretna. Sv. Zoilo je most između mučeničke vjere sv. Stošije i sv. Krševana i svakodnevne ljubavi prema čovjeku, kao i prema sv. Šimunu koji je u malenom Djetetu prepoznao Spasitelja.
3. Caritas je srce i ruke Crkve – mjesto gdje vjera postaje dodir, pogled, riječ utjehe i konkretno djelo ljubavi. Caritas nije samo ustanova, nego način života Crkve. U Caritasu se nitko ne smije osjećati isključenim, ali nitko se ne smije osjećati ni oslobođenim od odgovornosti za bližnjega i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Svatko, bez iznimke, pozvan je biti dio caritasa – lanca ljubavi koji, radi zajedničkog sudjelovanja u Božjoj ljubavi, povezuje davatelja i primatelja, Boga i čovjeka, u jedno zajedništvo života.

4. Dragi članovi župnih Caritasa,
vaše služenje u župnim zajednicama nastavlja sv. Zoilov put dosljedne i bezuvjetne ljubavi prema Bogu i čovjeku onako kako nas Krist uči i kako nam je pokazao primjer.
Na blagdan sv. Zoila, zaštitnika Caritasa Zadarske nadbiskupije, od srca čestitam svim članovima župnog Caritasa dan našeg nebeskog zaštitnika. Ovaj dan je prilika da s dubokom zahvalnošću Bogu prepoznamo i vrednujemo sve ono što činite – često tiho, nenametljivo i bez očekivanja zahvalnosti i priznanja – a što pred Bogom ima neizmjernu vrijednost. Vaše inicijative, vaša zauzetost, vaša spremnost da darujete vrijeme, snagu i srce, svjedoče da je Caritas doista srce i ruke Crkve, vjera koja se ne zadržava samo na riječima, nego postaje konkretno djelo ljubavi.
Hvala vam što u duhu sv. Zoila znate prepoznati Krista u svakoj prilici djela milosrđa, što ne prolazite ravnodušno pored potrebe i patnje i što svojom blizinom, razumijevanjem i pomoći gradite Crkvu u kojoj se nitko ne osjeća zaboravljenim. Vaša služba obogaćuje ne samo one kojima pomažete, nego i cijelu župnu zajednicu, jer nas podsjeća na ono bitno – da smo pozvani jedni drugima biti dar.

Posebnu čestitku i riječ blizine upućujem svim korisnicima caritasovih usluga. Vaša prisutnost među nama dragocjena je i važna. Crkva vas ne promatra samo kao primatelje pomoći, nego kao braću i sestre s kojima dijelimo istu Božju i međusobnu ljubavi i isti životni put. Neka vam ovaj blagdan sv. Zoila i predstojeći božićni i novogodišnji dani donesu ohrabrenje, nadu i iskustvo da niste sami, da vas Crkva prihvaća i cijeni.
Svima vama, članovima župnih Caritasa i korisnicima njegovih usluga, od srca čestitam skorašnji Božić, blagdan Božje blizine i ljubavi koja se rađa u Djetetu Isusu. Neka rođenje Isusa Krista ispuni vaša srca mirom, toplinom i povjerenjem, a vaše domove radošću i nadom.
Ujedno vam želim i blagoslovljenu Novu godinu, ispunjenu zdravljem, snagom, međusobnim razumijevanjem i otvorenošću za dobro. Neka nas u novoj godini i dalje vodi vjera sv. Zoila – duh djelotvorne ljubavi u kojoj se nitko ne osjeća isključenim, a svi se osjećamo pozvanima ljubiti Boga i bližnjega. Neka nas zagovor sv. Stošije učvrsti u vjeri, sv. Krševana osnaži u hrabrosti, sv. Šimuna u poslušnosti Duhu Svetom, a milosrđe sv. Zoila nadahne na djelotvornu ljubav.
Na sve vas zazivam obilje Božjeg blagoslova.”
ZADAR / ŽUPANIJA
KOORA započela s radom: snažnija zaštita životinja u Zadarskoj županiji
Održana je prva sjednica Koordinacijske radne skupine za zaštitu životinja Zadarske županije, čime je službeno započeo rad novog županijskog tijela pod nazivom KOORA. Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu, a članica radne skupine i voditeljica Radnog odbora Lana Kira Mišurac održala je prezentaciju „Pravni okvir, uloga i zadaća KOORE“. Sjednicom su predsjedali predsjednik Koordinacijske skupine, zamjenik župana Robertino Dujela, te njegov zamjenik, resorni pročelnik Daniel Segarić. Posebno je istaknuto kako su naziv i logo KOORE osmislili učenici Prirodoslovno-grafičke škole, čime je u rad tijela uključen i obrazovni sektor. U nastavku sjednice Luka Oman iz udruge „Prijatelji životinja“ održao je predavanje o zakonskim obvezama lokalnih zajednica u području zaštite životinja, a donesena je i odluka o imenovanju članova Radnog odbora.
KOORA predstavlja županijsko radno tijelo osnovano s ciljem unapređenja sustava zaštite životinja te bolje koordinacije svih relevantnih dionika. Okuplja stručne predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, komunalnih redara, policije, inspektorata, veterinara i udruga, omogućujući izravnu komunikaciju, učinkovitiju suradnju i brže rješavanje problema iz područja dobrobiti životinja. Djelujući kao poveznica između nadležnih službi i sektora, KOORA doprinosi usklađenoj provedbi zakonskih propisa i razvoju kvalitetnih, održivih rješenja.
U okviru svojih zadaća, KOORA će izrađivati i predlagati strateške i operativne dokumente, uključujući Program kontrole populacije pasa, nacrte odluka o držanju kućnih ljubimaca i postupanju sa životinjama te druge akte važne za unapređenje lokalnih politika i prakse. Poseban naglasak stavlja se na edukativne aktivnosti i informativne kampanje usmjerene prema građanima, školama i ostalim interesnim skupinama, kao i na pružanje stručne podrške komunalnim redarima. Kroz svoje djelovanje KOORA će promicati odgovorno, savjesno i empatično ponašanje prema životinjama, te izrađivati i distribuirati različite edukativne i informativne materijale – od slikovnica i priručnika do brošura i vodiča – s ciljem podizanja svijesti i jačanja kulture zaštite životinja u Zadarskoj županiji.
ZADAR / ŽUPANIJA
Novi turistički sadržaj na Pagu: Planira se zip line kod Dinjiške
Autentični prirodni ambijent otoka Paga uskoro bi mogao postati kulisa za novu adrenalinsku atrakciju koja će dodatno obogatiti turističku ponudu Zadarske županije. Naime, Županijska skupština odobrila je postupak davanja koncesije za izgradnju i korištenje zip line sustava na pomorskom dobru kod Dinjiške, u neposrednoj blizini Paškog mosta.
Odlukom skupštine otvoren je put za realizaciju projekta koji obuhvaća morsku površinu od 7.029 četvornih metara. Za zahvat je već ishodovana lokacijska dozvola, a ispunjeni su i svi zakonski uvjeti za raspisivanje javnog natječaja. Buduća koncesija dodjeljivat će se na rok do 20 godina, a od investitora se očekuje izgradnja sustava te organizirano vođenje posjetitelja, čime se Pag dodatno pozicionira na karti aktivnog i pustolovnog turizma.
Osim turističkih tema, dnevnim redom sjednice dominirala su i pitanja sigurnosti. Vijećnici su usvojili godišnju analizu stanja sustava civilne zaštite, kao i trogodišnji plan razvoja za razdoblje od 2026. do 2028. godine.
Novi dokumenti temelj su za daljnja ulaganja u prevenciju te opremanje i osposobljavanje operativnih snaga. S obzirom na sve učestalije prirodne nepogode, cilj Zadarske županije je osigurati visoku razinu spremnosti službi na velike nesreće i katastrofe, nastavljajući se na smjernice usvojene početkom ove godine.
Kao odgovor na klimatske promjene i sve sušnija ljeta, Skupština je usvojila i Program gradnje sustava javnog navodnjavanja. Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj poljoprivrede koji definira dinamiku projektiranja i izgradnje županijskih sustava navodnjavanja u nadolazećim godinama.
Program, izrađen u skladu sa Zakonom o vodama, obuhvaća procjenu interesa poljoprivrednika, modele financiranja te potrebne dozvole. Njegovom provedbom stvaraju se preduvjeti za racionalno upravljanje vodnim resursima i dugoročnu održivost lokalne poljoprivredne proizvodnje.
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSTIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
-
Svijet4 dana prijeALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…







