Connect with us

magazin

(FOTO) “SVJETLOST DOLAZI” Karla Miletić iz Zadra pobjednica 10. Festivala duhovne glazbe

Objavljeno

-

Fotografije: Bojan Bogdanić

Jubilarni i posljednji međunarodni 10. Festival duhovne glazbe “Svjetlost dolazi” Zadar 2022. uspješno se održao 30. rujna u HNK Zadar. Posjetitelji i istinski ljubitelji suvremene kršćanske glazbe, u svijetu poznate kao CCM (Contemporary Christian Music) i ove godine imali su prilike uživati u novokoponiranim skladbama i interpretacijama ukupno 13 izvođača.  

Pobjednica ovogodišnjeg festivala je Karla Miletić iz Zadra. Osvojila je nagradu publike za skladbu “Zagrli anđela svog”- autor teksta i glazbe Dario Vištica , autora aranžmana Dario Vištica, Jere Šešelja i Karla Miletić. Nagradu publike uručila joj je Rina Dože – Marinić, savjetnica za kulturu i tehničku kulturu,  Upravnog odjela za kulturu i šport grada Zadra.

Stručni ocjenjivački žiri u sastavu od četiri člana, Matia Čirjak kantautorica duhovne glazbe, Silvija Romić zadarska novinarka, predsjednica Hrvatskog pjevačkog glazbenog društva “Zoranić”, Davor Petrović glazbeni pedagog, skladatelj, umjetnički voditelj, član brojnih klapa i ansambla (zadarski madrigalisti, klapa Intrade) i Saša Miočić  skladatelj, glazbeni producent, multiinstrumentalist i umjetnički ravnatelj festivala “Svjetlost dolazi” imao je težak zadatak. Trebali su odlučiti tko će ove godine osvojiti nagrade, a njihova odluka je bila jednoglasna te su odlučili Nagradu za najbolji tekst dodijeliti Sonji Agati Bišćan iz Strasbourga za skladbu “Svjetlost”- autor teksta i glazbe Sonja Agata Bišćan, autor aranžmana Ludvico Bisconti. Nagradu joj je uručila Silvija Romić. Nagradu za najbolju glazbu osvojio je duo “Dominika” iz Zagreba za skladbu “Prijatelj” – autori teksta, glazbe i aranžmana Nika Mutak i Dominik Došen. Nagradu im je uručila Matia Čirjak. Nagradu za najbolji aranžman osvojili su “Afterlife” iz Volodera  za skladbu “Na krilima” – autor teksta i glazbe Kristijan Jalšić, autor aranžmana Kristijan Jalšić, Marko Javorski i Vedran Doležal. Nagradu stručnog ocjenjivačkog žirija dodijelili su Esteri Stojko iz Logatec, Slovenija za skladbu “V tebi zmorem vse” -autor teksta i glazbe Bojan Škrlj, autor aranžmana Luka Petrovičić, Vana Skubic i Estera Stojko.

Izvođači su nastupali uz instrumentalne matrice, a pratili su ih back vokali zadarski glazbenici Gloria i Klaudio Krizman.

Voditelji festivalskog programa bili su Iva Rogić i Damir Granić, inspicijent festivala Mladenka Mašina, ton majstor Zoran Gugić, a light tehničar Mihovil Seko. 

Pokrovitelji festivala bil su grad Zadar, Zadarska županija, TZ grada Zadra, NMZ, Općina Preko, Općina Kukljica i Općina Tkon, a festival je sponzorirao Ilirija d.d. Turisthotel d.d. Nasadi d.o.o. Maraska d.d. Vina Poljak, Sirana Gligora d.o.o. i Frizerski salon “Ko te šiša”.

 Revijalni gost festivala bila je Jelena Skoko iz Širokog Brijega -BiH, kantautorica kršćanske pop glazbe, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i filozofije i državna sutkinja u Odbojkaškom savezu Federacije Bosne i Hercegovine. Nastupala je dva puta na festivalu u Zadru. 2018. godine osvojila je nagradu za najbolji aranžman za skladbu „Na križu“, a 2020. godine osvojila je nagradu za najbolji tekst za skladbu “Hrabrost. Jelena je izvodila svoje autorske pjesme Izliječi me, Pustinja, Predanje, Hrabrost i Na križu.

Ono što je važno istaknuti u ovih 10. godina održavanja festivala u Zadru skladbe su prijavljivali renomirani i potvrđeni autori,  poput Marka Tomasovića, Nedo Zuban, Davor Jašek,Toni Eterović , Antonia Tkalec, Tea Vidaić, Čedo Antolić, fra Marina Karačić, Sonja Agata Bišćan, Petra Antolić i drugi poznati autori. To su sve imena tekstopisaca i skladatelja sa nekim od strukovnih nagrada HDS-a, ili strukovnim nagradama poput nagrade Porin, članovi HDS-a koji se bave skladanjem i popularne glazbe. A kao revijalni gosti nastupali su najistaknutiji izvođači  duhovne glazbene scene u RH poput npr. Željke Marinović dobitnice nekoliko prestižnih nagrada , nagrade Porin ili Antonia Tkaleca skladatelja, tekstopisca, kantautora, glazbenog producenta i multiinstrumentaliste duhovne glazbe koji je 2016. godine od Ministarstva kulture Republike Hrvatske primio  status Slobodnog umjetnika što je najveće moguće priznanje jednom profesionalnom glazbeniku.

Festival duhovne glazbe “Svjetlost dolazi” Zadar bio je jedini glazbeni festival u Zadru s jubilarnim izdanjem i posljednji, a organizatori udruga “Stihovi i Note” već sada najavljuju kako grad Zadar neće ostati bez glazbenog festivala. Za sljedeću godinu planiraju s održavanjem Festivala glazbe “Glas kantautora” Zadar 2023. koji će se održati u Koncertnoj dvorani braće Bersa. Nadaju se da će se i taj festival razvijati iz godine u godinu te im je plan da se s vremenom održava u Polivalentnoj dvorani Providurove palače.

Vesna Benić ravnateljica festivala duhovne glazbe “Svjetlost dolazi” i predsjednica udruge “Stihovi i Note” ovim putem zahvaljuje se svima koji su podržavali ovaj festival i omogućili da se uspješno održava punih deset godina. Posebno se zahvaljuje bliskim suradnicima s kojima je uspješno surađivala na festivalu, potom se zahvaljuje svim posjetiteljima, medijima koji su ga vjerno pratili, a najviše se zahvaljuje brojnim izvođačima koji su iza sebe ostavili neizbrisive tragove i bogatstvo pisanja i skladanja suvremene kršćanske glazbe.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Eksplozija koja se događa jednom u životu: Nebeski ples moći se vidjeti danima, a evo kada ga očekujemo

Objavljeno

-

By

Nebeski ples između dviju zvijezda udaljenih 3000 svjetlosnih godina rezultirat će tako jarkom eksplozijom koja će se danima moći vidjeti golim okom, rekli su u petak astronomi sa Sveučilišta Nottingham Trent.

Eksplozija u sustavu T Coronae Borealis, koja se dešava jednom u životu, izgledat će kao nova zvijezda koja žarko sjaji na noćnom nebu, prije nego ponovo izblijedi i iščezne narednih 80 godina.

Profesor Daniel Brown objašnjava da je taj nebeski događaj naziva ‘nova’, kada se blještavost zvijezde ubrzano pojačava.

Po njegovim riječima, nije lako predvidjeti kada će taj događaj uslijediti, ali smatra da bi se mogao dogoditi bilo kada u razdoblju od sada pa do rujna mjeseca.

“Čeka nas poslastica, vidjet ćemo tzv. novu zvijezdu na nebu”, rekao je Brown i ističe da T Coronae Borealis nije u stvari jedna zvijezda, već se radi o dvije zvijezde koje kruže jedna oko druge.

“Pojača svoju svjetlost te nam postaje lako vidljiva”

“Ono što taj par čini tako iznimnim je da svako malo tako jako pojača svoju svjetlost te nam postaje lako vidljiva”, rekao je astronom.

Masivnija zvijezda u tom paru je bijeli patuljak koji u volumenu velikom poput naše Zemlje može imati istu masu kao naše Sunce, rekao je Brown.

Suputnik u tom paru je ostarjeli crveni div koji se širio i svoj materijal odlagao na bijelog patuljka.

“Otprilike svakih 80 godina bijeli patuljak prikupi dovoljno materijala da se zapali u termonuklearnoj eksploziji i snažno pojača svoju svjetlost”, rekao je Brown.

“Sada je vrijeme za još jednu takvu eksploziju za T Coronae Borealis čija će se svjetlost s 11mag, jedva vidljiva dalekozorom na tamnom nebu, povećati na 2mag, usporedivo sa zvijezdama u sustavu Pluga, te će se moći vidjeti golim okom čak i na zagađenom nebu. ‘Nova’ će postati vidljiva u blizini zviježđa Herkula.

Astronomi objašnjavaju da su te ‘nove’, u suštini, poput hidrogenskih bombi.

 
Nastavi čitati

magazin

Glamurozne pisanice: Evo kako obojiti jaja prirodnim sastojcima s daškom luksuza

Objavljeno

-

By

Unsplash

S približavanjem Uskrsa, vrijeme je da se upoznamo s najnovijim načinima u ukrašavanju jaja kako bismo ove godine imali priliku dati si kreativnog oduška i u dekoriranju pisanica nadmašili sami sebe.

Kupovne boje su, dakako, uvijek najpraktičnija opcija koja daje provjerene rezultate, ali činjenica jest da nas nerijetko neugodno iznenade ostavljanjem mrlja na površinama i loncima koje je gotovo nemoguće skinuti, kao i prodiranjem kroz ljusku sve do samog jajeta.

Iako proizvođači tvrde da boje nisu toksično, nije sporno da postoje znatno zdravija i zabavnija rješenja za bojanje pisanica, a koja su podjednako jednostavna.

Jedno takvo posljednji je hit na društvenim mrežama, s nekoliko milijuna pregleda i mnogobrojnim komentarima pohvale, piše tportal.

Glamurozne pisanice

Riječ je o glamuroznim pisanicama nalik mramoru, a sve što vam treba su jaja bijele ljuske, čaj od hibiskusa, voda, ocat, bjelanjci i listići zlatne ili klasične srebrne (aluminijske) folije.

Unsplash/Ilustracija

Stavite sirova, oprana jaja u lonac, dodajte 80 g čaja od hibiskusa, dovoljno hladne vode da potpuno prekrije jaja, a potom dodajte 2 žlice octa.

Stavite lonac na srednje jaku vatru, pustite da zavrije, zatim smanjite temperaturu na nisku i kuhajte jaja još 10 minuta, a ona će postepeno dobivati ljubičasto-crnu nijansu.

Nakon što su kuhana, ostavite ih da se hlade barem jedan sat na sobnoj temperaturi kako ljuska ne bi ispucala.

Tada ih premažite sirovim bjelanjkom koji će poslužiti kao lijepilo i na jaja stavite komadiće zlatne ili srebrne folije za glamurozan efekt. I to je to – uživajte u izradi!

 
Nastavi čitati

magazin

Zašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Kršćanski spomendan Isusove muke i smrti se slavi u petak prije Uskrsa, na Veliki petak.

Veliki petak prije Uskrsa je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

To je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Zbog toga što je sveta misa nekrvna žrtva Isusa Krista te je na taj dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu, Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.

Veliki petak s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Zašto se posti na Veliki petak?

Post i nemrs na Veliki petak simbolični su izrazi pokore, skromnosti i solidarnosti s Isusovom patnjom. Kroz post i odricanje, vjernici izražavaju kajanje za svoje grijehe, približavajući se Bogu u duhu pokore. Post na Veliki petak služi kao duhovna priprema za proslavu Uskrsa, najvažnijeg kršćanskog blagdana, koji slavi Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad smrću, piše Net.hr.

Za razliku od svih drugih dana liturgijske godine, post i nemrs obvezni su jedino na Veliki petak. Za Badnjak ili petkom preporučuje se izbjegavati meso, no nije obvezno, dok je Veliki petak prije Uskrsa kršćanski spomendan Isusove muke i smrti i na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti te trebaju postiti.

Koliko je taj dan važan pokazuje i to što je to jedini dan u kojem se ne služi misno slavlje, a šute čak i crkvena zvona (ili, ponegdje, zvone ‘na kant’, udarajući klatnom samo na jednu stranu, kao kod pogreba).

Što se smije jesti na Veliki petak?

Kod katolika je post obvezan na Veliki petak i to za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso, dok post znači da se osoba treba suzdržati od pića i hrane.

U mnogim kršćanskim tradicijama, riba i morski plodovi nisu kategorizirani kao meso, stoga su često prihvatljivi za konzumaciju na Veliki petak. Općenito, hrana koja se konzumira na Veliki petak trebala bi biti jednostavna i skromna, odražavajući duh pokore i samoodricanja.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske se na Veliki petak najčešće jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, ali se jede i riba, najčešće šaran i štuka, dok se u Istri, Primorju i Dalmaciji jedu morska riba i plodovi mora.

Do kada traje post na Veliki petak?

Tradicionalno, post na Veliki petak traje cijeli dan, od ponoći do ponoći. Međutim, prakse mogu varirati ovisno o pojedinačnim vjerskim uputama i lokalnim običajima unutar različitih kršćanskih zajednica.

Neki tako smatraju da se jesti smije kada padne mrak, odnosno, kada se na nebu pojave zvijezde.

Običaji na Veliki petak

U prijepodnevnim satima se puk obično okuplja u crkvama, kapelicama i drugim mjestima kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, točnije u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka, čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.

Na taj dan je oltar bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusovu ogoljenost, ali i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem. Đakon ili svećenik prilikom poklona križu najprije otkriva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Sveta misa se ne održava jer je na taj dan Krist žrtvovao sebe na križu i tako otkupio čovječanstvo, a svećenici vode obrede Velikog petka, koji su odjeveni u crveno ruho kojim simboliziraju mučeničku smrt. Taj dan ne zvone crkvena zvona. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme, obično oko 15 sati kad je Isus izdahnuo.

Križa, cvijeća ni svijećnjaka nema na oltaru jer se tako simbolizira žalost zbog Isusove smrti i činjenica da su ga prije razapinjanja ogoljeli i svukli mu odjeću.

Pokriveno drveno raspelo se donosi tijekom obreda i otkriva se u tri stupnja, a na obredima vjernici čitaju Sveto pismo i sudjeluju u svetoj pričesti hostijama koje su blagoslovljene dan ranije na Veliki četvrtak.

Među brojnim običajima u hrvatskome narodu su i žudije, čuvari Kristova groba u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Taj običaj je donio sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskoga Loreta 1857. u svoju župu sv. Ilije u Metkoviću, otkuda se proširio dolinom Neretve, a kasnije i Dalmacijom i Dalmatinskom zagorom. Do kraja 19. stoljeća je ovaj tradicijski običaj raširen po cijeloj Dalmaciji.

Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom, tzv. judom kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje.

Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdjenja. Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”.

Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu