ZADAR / ŽUPANIJA

Zadar će opet pokazati veliko srce! Pogledajte što se u gradu sprema 1. listopada

Objavljeno

4 godine prije

26. rujna 2022.

Z NET

Učiniti nešto dobro, postalo je prava rijetkost! Činjenica je da se ljudi sve više udaljavaju i da često zaboravimo učiniti nešto dobro za drugoga. Baš zato postoji Tjedan filantropije ili, još srdačnije rečeno, Tjedan dobročinstva.

Došlo je ono vrijeme u godini kada se održavaju brojna događanja kako bi nas podsjetila na važnost činjenja dobrih djela, a Hrvatska u tom razdoblju uvijek pokaže veliko srce.

U danima pred nama Hrvatska će biti u znaku dobra i dobrih događanja, a neka od njih mnoge su već i naučila dobročinstvu.

Tako smo prošli tjedan u Gornjoj Ploči imali razgovor uz kavu „Filantrop i ja“, koji je imao zadatak da uz neformalno druženje posjetitelje upozna s filantropijom. Isto druženje očekuje i Metković 30. rujna u Udruzi Dobra u 17 sati. Na događaju održanom u Brinju „Kad može div, mogu i ja“ djeca su slušala bajku „Najuglađeniji div u gradu“, koja ih je kroz svoju toplu priču naučila o važnosti pomaganja drugima te koliko je važno da sve činimo otvorena srca. Čitanje ove bajke bit će ponovno u Brinju 3. listopada u Dječjem vrtiću Tratinčica.

U Puli je održan okrugli stol na temu „Filantropija: Mladi i STEM“, na kojem su predstavljeni provedeni projekti iz područja STEM-a financirani iz Europskog socijalnog fonda te mogućnosti uključivanja profitnog sektora u podršku mladima i razvoju STEM-a uz pomoć filantropije.

Ponedjeljak, 26. rujna, u Puli je rezerviran za „Lov na filantropsko blago“, a ova zanimljiva potraga temelji se na Filantropskoj mapi grada Pule. U ‘lovu’ će sudjelovati ekipe sastavljene od učenika osnovnih škola koje će, krećući se po Filantropskoj mapi grada Pule, odgovarati na pitanja i rješavati zagonetke. Ovo je prilika da se više nauči o dobročiniteljima koji su svojim djelima obogatili i oplemenili Pulu.

Potraga za filantropskim blagom spremna je i u Osijeku. Riječ je o igri Amazing Race, namijenjenoj maturantima osječkih srednjih škola koji će, prateći određene znakove u gradu Osijeku, dolaziti do zadataka kojima će pokazati svoje znanje o filantropima svoga grada. Za one najbolje predviđene su i nagrade.

Osijek će 27. rujna, u Staroj pekari u 18 sati, upriličiti i panel raspravu ‘Moderna filantropija: budućnost održivih zajednica’ o ulozi mladih u postizanju održivog razvoja, a razgovarat će se o važnosti održivog razvoja te o tome što filantropske organizacije mogu učiniti kako bismo osigurali ispunjavanje ciljeva održivog razvoja do 2030. godine u Hrvatskoj i svijetu. Osim toga, grad na Dravi 28. rujna očekuje i „Filantropska šetnja gradom“ – šetnja ulicama Osijeka u kojoj možete upoznati filantrope i dobročinitelje koji su svojim dobrim djelima kroz povijest ostavili trag u dobrobiti Osijeka i njegovih stanovnika. Osijek će cijelu priču zaokružiti 29. rujna, kada vas očekuje „Filantropski kviz“.

Svi oni s područja Prigorja i Podravine, svakako bi trebali doći u Križevce. Naime, tamo se od 26. rujna, pa sve do 3. listopada, u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja, odvija izložba crteža na temu filantropije i održivog razvoja.

Split 29. rujna u centru „Zlatno doba“ u 18 sati organizira okrugli stol ‘Poduzetnička filantropija i mladi’, na kojem će se razgovarati o tome kako spojiti poduzetništvo i djelovanje za opće dobro te koja je uloga mladih u tom procesu.

Zadar također ima okrugli stol ‘Sudionička filantropija i financiranje organizacija civilnoga društva i društvenih inovacija: odgovor na izazove u društvu’. Riječ je o primjerima dobre prakse iz brojnih zemalja u Europi i svijetu koji ukazuju na rezultate i prednosti ulaganja u društveni razvoj kroz sudjelovanje svih dionika tih procesa. Okrugli stol bit će održan 30.9. u Hrvatskoj kući filantropije.

Zadar je ujedno i grad u kojem se ove godine održava središnje događanje Tjedna filantropije. Na Poljani Šime Budinića, djeca iz 11 osnovnih škola iz raznih dijelova Lijepe Naše će 1. listopada, na Europski dan filantropije i zakladništva, učiti o važnosti smanjenja siromaštva te zaštiti okoliša i održivom razvoju, i to kroz dvije radionice: ‘Ponovo upotrijebi, sa srcem’ i ‘Zeleno srce Zemlje!’

Organizatori Tjedna filantropije su Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Europska zaklada za filantropiju i društveni razvoj. Više informacija o svim događanjima možete pronaći na stranici Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :Featured tjedan dobročinstva

Up Next

SVEUČILIŠTE: Otkrijte što vas sve čeka 30. rujna na Europskoj noći istraživača!

Ne propustite

NIGDJE BEZ KIŠOBRANA! Za cijeli tjedan pred nama najavljene obilne padaline, grmljavina i jako jugo

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NEDJELJA, CRKVA SV. FRANE / Dodjela nagrada 12 najuspješnijih radova o bl. Jakovu Zadraninu. Pogledajte ih…

Objavljeno

10 sati prije

25. travnja 2026.

Z NET

Dodjela nagrada učenicima i mentorima čije je radove o prikazu bl. Jakova Zadranina Stručno povjerenstvo proglasilo najuspješnijima će biti u nedjelju, 26. travnja, s početkom u 19 sati, u crkvi sv. Frane u Zadru, na uočnicu blagdana bl. Jakova Zadranina, koji se slavi u ponedjeljak, 27. travnja.

Autori 12 radova čije su slike u prilogu su:

tri rada iz Dječjeg vrtića „Radost” – PO “Vruljica”; to su šestogodišnji Ivano Perica i Mara Volarević te petogodišnji Frane Erceg. Njihove mentorice su Ksenija Medini i Vanja Petrović.

Nagrađenih osam radova učenika iz osnovnih škola su: Lucija Zorić (3. r.) i Maria Miloš (5. r.) iz OŠ Fra Mijo Čujić Bukovica, PŠ “Crvenice” Bukovica, Tomislavgrad, BiH, mentorica: Ana Zorić; Vice Belak (2. r.), OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik, mentorica: Helena Šarić; Toni Bukulin (1. r.), OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar, mentorica: Snježana Diklan; Antonela Bulić (1. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Željka Diklan; Karla Rončević (7. r.), OŠ Bartula Kašića, Zadar, mentorica: Jolida Klarić; Tia Perinčić (8. r.), OŠ Stanovi, Zadar, mentorica: Sonja Špadić i Tonka Srzić (5. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Sunčica Ivin Mikulić.

Među srednjoškolcima, nagrađena je Mihaela Pandža (2. r.) iz Elektrotehničke i ekonomske škole, Nova Gradiška, mentorica Antonija Grozdanović Pranjić.

Nagrađeni likovni rad OŠ Jurja Dalmatinca iz Paga je tiskan na sličici s molitvom bl. Jakovu na poleđini; tu sličicu će dobiti sva djeca, sudionici Natječaja. Taj rad su naslikali Vito Škoda, Dorotea Škoda i Tara Paladina, učenici 7. razreda OŠ Jurja Dalmatinca u Pagu, čija je mentorica s. Marija Matanović.

U prosudbenom povjerenstvu bili su fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru, don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, slikar Valentino Radman, prof. (Zadarska županija), profesori Inga Budimir i Marko Perić (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar), Lucija Sekula (Narodni muzej, Zadar) te fra Pavle Ivić i fra Anselmo Stulić, redovnici samostana sv. Frane u Zadru.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDAVANJE NA SVEUČILIŠTU / Prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi: “Hrvatska ubrzano ostaje bez mladog stanovništva. Evo kako riješiti problem…”

Objavljeno

10 sati prije

25. travnja 2026.

Z NET

u okviru Festivala znanosti 2026., koji se ovog tjedna odvijao na Sveučilištu u Zadru, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi s Odjela za geografiju održala je u Znanstvenoj knjižnici predavanje „Emigracija mladih – odljev energije društva”.

Krovna tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je energija, a na primjeru odljeva najpotentnijeg dijela društva Graovac Matassi pokazala je kako cijelo društvo ostaje bez svog energetskog potencijala.

„Mladi su najaktivniji dio društva: rade, stvaraju i nositelji su kreativnosti. Kada u većem broju iz osobnih razloga odluče otići iz Hrvatske, to se preslikava na društvo u cjelini jer ima šire posljedice od samog smanjenja broja stanovnika. Kad mladi odlaze iz zemlje, odlazi radna snaga, znanje, ideje i budući roditelji. Jednako kao što razmišljamo o obnovljivim izvorima energije, moramo razmišljati i o tome kako obnoviti i zadržati energiju društva, odnosno kako zadržati mlade u vlastitoj zemlji i osigurati rast”, rekla je Graovac Matassi.

Hrvatska nije izuzetak, nego dio šire slike europskih zemalja iz kojih mladi odlaze zbog posla, viših primanja, obrazovanja i boljih životnih uvjeta. Ono što se događa u Hrvatskoj prisutno je i u Portugalu, Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji, a najizraženije je u Sjevernoj Makedoniji. Razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje, bilo da je riječ o korupciji, niskim plaćama, slabim poslovnim prilikama ili nestašici stambenog prostora.

„U Hrvatskoj se broj osoba u dobi od 20 do 39 godina od 2011. do 2021. godine smanjio za 20 posto. Smanjenjem mlade populacije dolazi do starenja stanovništva i dugotrajnih trendova niskog fertiliteta, a populacija koja ostaje više ovisi o sustavu te relativno manje doprinosi gospodarskom razvoju i demografskom potencijalu”, istaknula je predavačica.

Mjere poput jednokratnih naknada za novorođene nemaju značajan učinak jer promjene moraju biti strukturne, a rezultati su vidljivi tek nakon 15 ili 20 godina. Zadržavanje mladih može se postići višim životnim standardom, kvalitetnijim radnim mjestima, priuštivim stanovanjem, većom sigurnošću i općom kvalitetom života. Trendovi se počinju mijenjati kada zemlja dosegne oko 80 posto prosjeka gospodarske razvijenosti Europske unije, za što su primjeri Irska i Poljska, koje su nekada bile iseljeničke, a danas su imigracijske zemlje.

Nastavi čitati