Connect with us

Hrvatska

NUKLEARNI FIZIČAR O SITUACIJI Tadić: “Ako bi pala nuklearna bomba na Ukrajinu, Hrvatskoj ne bi bilo ništa”

Objavljeno

-

Vladimir Putin objavio je djelomičnu mobilizaciju i opet prijeti nuklearnim oružjem. Nuklearni fizičar Tonči Tadić u središnjem Dnevniku rekao je da se radi o još jednom u nizu blefova ruskog predsjednika. 

Ponovno se postavlja pitanje koliko je ta prijetnja stvarna. 

– Prema mojoj evidenciji, ovo je jedanaesti puta da Putin ili netko oko njega najavljuje nuklearni rat. Svaki put je to bio blef, tako je i sada. Samo vođenje ovakve rasprave je upadanje u klopku Putinove propagande, radi straha od nuklearne bombe, straha od nestanka plina, trebali bismo kao prestati pomagati Ukrajini i prestati misliti o ruskim ratnim zločinima, istaknuo je gostujući u Dnevniku nuklearni fizičar Tonči Tadić.

“Bacanje nuklearne bombe ne bi okončalo rat”

Nuklearni rat protiv NATO-a, naravno, uvod je u katastrofu svjetskih razmjera. No može li Putin upotrijebiti nuklearno oružje protiv Ukrajine? Koje su, u tom slučaju, posljedice za Hrvatsku?

– Da raščistimo. Hrvatska ne bi imala nikakvih posljedica ako bi nuklearna bomba bila bačena na Ukrajinu. Tu se ničega ne moramo bojati, a to se također neće niti dogoditi, dodaje, ističući da se sve temelji na dvije pretpostavke.

– Prvo, da će ta bomba okončati rat. I drugo da druga strana, bilo Ukrajina, bilo NATO, neće reagirati. Ako ta jedna nuklearna bomba može dovesti do kapitulacije Ukrajine, zašto je nije upotrijebio prije četiri ili pet mjeseci?, pita se Tonči Tadić.

Nadalje dodaje da nisu nuklearne bombe bačene na Japan dovele do kapitulacije, već ulazak SSSR-a u rat protiv njih.

– To sam vidio u dokumentima koje sam proučavao, kaže. 

“Rusi prijete nuklearnim oružjem jer im vojska ne vrijedi ništa”

– Ukrajina bi se i nakon što bi eventualno bila bačena bomba, nastavila boriti, no onda bi Rusija postala potpuno izolirana, a Ukrajina bi dobila svu međunarodnu pomoć, smatra Tadić, ističući da upravo zbog tih razloga SAD nije upotrijebio bombu u Koreji i Vijetnamu.

– Moguć je svakakav odgovor NATO-a, ali i same Ukrajine. Nuklearni rat nije samo bacanje bombi, već čitav niz drugog oružja koje je u arsenalu. Otvara se strašna Pandorina kutija, užasa za obje strane, i Putin može mirno računati s nekih 50 tisuća ozračenih ruskih vojnika koji će umrijeti unutar par tjedana. 

Prema ruskoj nuklearnoj strategiji i prema zakonu, Putin može baciti bombu samo ako je ugrožen opstanak Ruske Federacije, a ne ako mu ide loše u Ukrajini, ističe, dodajući da nema zakonskih ni ustavnih ovlasti za korištenje nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini. 

– Međutim on čini sve da okupirane dijelove Ukrajine pripoji Rusiji, tako da bi time opravdao korištenje nuklearnog oružja i opću mobilizaciju. To je onda obrana Ruske Federacije.

Zaključuje da kada god neka nuklearna sila prijeti manjoj zemlji koja nema nuklearno naoružanje, da to zapravo znači da njihova vojska ne vrijedi ništa. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pretukli vršnjaka ispred škole u Slavonskom Brodu

Objavljeno

-

By

U blizini Ekonomsko-birotehničke škole u Slavonskom Brodu danas prijepodne skupina dječaka brutalno je udarala vršnjaka rukama i nogama dok je ležao na tlu, doznaje se u policiji koja je odmah izišla na teren, a kriminalističko istraživanje je u tijeku. Premlaćeni dječak učenik je srednje Ekonomsko- birotehničke škole, a ravnatelj Mato Čakalovac izjavio je za lokalni Plus portal da se incident dogodio ispred škole. Ravnatelj je odmah pozvao policiju i roditelje, no za sada ne smije više govoriti o nemilom događaju.

Prema medijskim navodima, roditelji su dječaka odvezli na hitni prijam u Opću bolnicu “Dr. Josip Benčević”, te se očekuje izjava liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Svjetska banka: Očekujemo rast hrvatskog BDP-a

Objavljeno

-

Svjetska banka u danas objavljenom izvješću o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update), prognozira realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2024. godini po stopi od 3,5 posto.

Za 2025. godinu taj rast bi prema prognozi Svjetske banke trebao iznositi tri posto, a u 2026. godini 2,8 posto.

U odnosu na projekciju iz lipnja, Svjetska banka poboljšala je prognozu za Hrvatsku za ovu godinu za 0,5 postotnih bodova, za 2025. za 0,2 postotna boda, a za 2026. godinu za 0,1 postotni bod.

“Kontinuirano smanjenje javnog duga”
“Očekuje se da će 2024. (hrvatsko, op. ur.) gospodarstvo rasti za 3,5 posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga”, kaže se u priopćenju Svjetske banke.

Dodaje se da je u posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo brže od prosjeka EU-a te da je hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo 76 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 67 posto 2019. godine.

Kada je riječ o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, Svjetska banka ocjenjuje da se gospodarski rast u toj regiji stabilizira, nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-tih godina. Ove godine u regiji se ukupno očekuje umjeren rast od 3,3 posto u odnosu na 3,5 posto u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 posto u 2025. godini.

Oprez zbog inflacije
To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka, kažu u Svjetskoj banci.

Napominju da su zbog niže inflacije ove godine neke središnje banke počele snižavati svoje kamatne stope, ali da prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka.

U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine počinje 22. listopada

Objavljeno

-

By

U utorak 22. listopada 2024. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života.
U skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života Vlade RH od 6. rujna 2024., u ovoj isplati jednokratno novčano primanje (JNP) dobit će 661 763 korisnika mirovina ostvarenih u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH zatečenim u isplati mirovine za mjesec rujan 2024., ako im ukupno mjesečno mirovinsko primanje isplaćeno u RH za rujan 2024. godine ne prelazi iznos od 840,00 eura.
Za ovu isplatu osigurano je ¬¬66.572.860,00 eura iz Državnog proračuna.
• Za 101 066 korisnika mirovine koji prima mirovinu u iznosu do 350,00 eura isplatit će se 160,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.170.560,00 eura,
• za 212 089 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 350,01 do 500,00 eura isplatit će se 120,00 eura jednokratno i za to je osigurano 25.450.680,00 eura,
• za 201 757 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 500,01 do 650,00 eura isplatit će se 80,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.140.560,00 eura,
• za 146 851 korisnika s mirovinom od 650,01 do 840,00 eura jednokratno će se isplatiti 60,00 eura i za to je osigurano 8.811.060,00 eura.
Korisnicima koji će ostvariti pravo mirovinu do 30. rujna 2024. te će biti zatečeni u isplati za mjesec rujan 2024. najkasnije na dan 15. studenoga 2024., ako im svota mirovine isplaćene za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, kao i korisnicima s tzv. inozemnim elementom (korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnici samo inozemne mirovine te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu) te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata JNP-a izvršit će se u prosincu 2024. godine i o tome će korisnici biti pravodobno informirani.
Korisnicima s inozemnim elementom, kojima ukupno mjesečno mirovinsko primanje za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, obvezni su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30. studenoga 2024. dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za mjesec rujan 2024. ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu putem online obrasca na web-stranici na poveznici ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine na poveznici.
JNP korisnicima mirovine do sada je isplaćen u ukupnom iznosu 603.349.302,13 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu