Connect with us

Hrvatska

ŠTO NA JESEN? Od srpnja umrlo šest puta više ljudi od koronavirusa nego u istom periodu lani

Objavljeno

-

Od početka srpnja do jučer od koronavirusa ili uz njega preminulo je čak 438 osoba. Prošle godine u istom periodu takvih smrtnih slučajeva bilo je čak šest puta manje, odnosno 74.

Razlika u brojevima je velika. Ovo je prvi put od pojave covida da postoji ljetni val, koji je izazvan vrlo zaraznom varijantom omikron BA.5.

“Teško je usporediti ljeto ove godine s prošla dva. Naime, lani je nakon završetka delta vala ovo bilo relativno mirno razdoblje, negdje do kraja turističke sezone, kada su brojke buknule u jesenskom valu. Godinu ranije smo u ljeto ušli praktički iz lockdowna, tako da je ovo prvi ljetni val”, kaže imunolog Zlatko Trobonjača za Jutarnji list.

Pojašnjava da u prosjeku dnevno imamo nešto više od tisuću oboljelih, ali bi se taj broj mogao pomnožiti s pet ili deset na dnevnoj razini.

“Soj je jako zarazan, ali s druge strane u većini slučajeva nije toliko opasan. Naravno, valja uzeti u obzir da virus pronalazi slabe točke kod imunokompromitiranih i starijih osoba, stoga je, s obzirom na ovako visoke brojeve zaraženih, za očekivati da imamo veći broj preminulih dnevno”, smatra Trobonjača.

Ukupan broj preminulih

No, neovisno o ljetnom valu, Hrvatska ima ozbiljan problem sa smrtnim ishodima te smo u toj kategoriji na osmom mjestu u svijetu. Primjerice, u prethodnom valu Australija je na milijun stanovnika imala 11 puta manje smrtnih slučajeva, napominje imunolog.

Jučer je ukupan broj preminulih od ili uz koronavirus bio 16.508, dok je godinu ranije na isti datum ta brojka bila 8283. Drugim riječima, u godinu dana preminulo je čak 8225 osoba, koliko ih je otprilike preminulo u prvih godinu i pol epidemije.

Da ovog ljeta i bolnice imaju više pacijenata jasno je iz službenih podataka. Jučer je u bolnicama bio 621 pacijent, od čega ih je 25 bilo na respiratoru. Lani, također na Veliku Gospu, bilo je hospitalizirano 198 pacijenata, od čega na respiratoru 21. Dakle, u bolnicama je bilo tri puta manje pacijenata nego jučer.

I broj aktivnih slučajeva bitno je veći – lani 1903, a jučer 8340.

“Budući da kod zdravih i mladih ljudi omikron stvara uglavnom blažu kliničku sliku, jako puno građana niti ne zna da je inficirano jer se nisu testirali. Jedan dan im procuri nos, pripišu to klima uređaju, ali nažalost, šire virus dalje”, kaže Trobonjača.

Predviđanja za jesen

Što se predviđanja za jesen tiče, kad se djeca vraćaju u školske klupe, a radna populacija s godišnjih odmora, Trobonjača nije pretjerano optimističan. Po njemu postoje dvije varijante.

Jedna je da se omikron nastavi širiti i da stvara svoje podvarijante, što smatra najboljom opcijom jer iako se brzo širi, kod većine građana izaziva relativno blage simptome u obliku curenja nosa, blaže temperature…

“Svi derivati omikrona stoga su relativno dobra opcija. Druga opcija je ona koju ne bismo htjeli vidjeti, a to je neki sasvim novi soj, nekog novog imena, za kojeg nikad unaprijed ne možemo znati hoće li stvarati teže kliničke slike i koliko brzo će se širiti”, kaže.

Naravno, pitanje ponašanja i širenja virusa uvijek je ozbiljnije u hladnijim periodima, kad se građani zadržavaju u zatvorenim prostorima. Što se tiče epidemioloških mjera, za sada nisu u planu postrožavanja. Naime, trenutačno je jedina mjera nošenje zaštitne maske u zdravstvenim ustanovama.

“Uvijek savjetujem starijima i osobama s kroničnim oboljenjima da se trude izbjeći bolest. To znači cijepiti se i pridržavati osnovnih mjera, maske u zatvorenom, provjetravanje i higijena, i bez previše nepotrebnih kontakata. I to se treba raditi radi sebe, neovisno je li obaveza ili ne”, zaključuje Trobonjača.

Iz HZJZ-a neslužbeno doznaju da bilo kakvo pojačavanje mjera nije na stolu, ali, isto tako, ako dođe do nepredviđenih situacija, velikog broja oboljelih ili mutacije virusa, maske bi bile prvi korak. U posljednja 24 sata od korone je preminulo 12 osoba.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Prijeti nestašica povrća i to već ove godine: “To je neodrživo”

Objavljeno

-

By

Diljem sjeverne i zapadne Europe poljoprivrednici koji je bave uzgojem povrća razmišljaju o obustavi svojih aktivnosti zbog financijskog udara europske energetske krize, što bi moglo dodatno ugroziti opskrbu hranom.

Rast cijena električne energije i plina utjecat će na usjeve koji se tijekom zime uzgajaju u grijanim staklenicima, poput rajčice, paprike i krastavaca, te na one koje je potrebno staviti u hladnjaču, poput jabuka, luka i endivije, piše Reuters, prenosi RTL.hr.

Endiviji je posebno potrebna energija. Nakon što se lukovice poberu u jesen, one se skladište na temperaturama ispod nule, a zatim se kasnije ponovno sade u spremnike s kontroliranom temperaturom kako bi se omogućila proizvodnja tijekom cijele godine.

“Stvarno se pitamo hoćemo li ove zime požnjeti ono što je na poljima”, rekao je francuski poljoprivrednik Emmanuel Lefebvre Reutersu.

Europski poljoprivrednici upozoravaju na moguće nestašice. Očekivani udar na proizvodnju i skok cijena mogao bi potaknuti supermarkete da više poljoprivrednih proizvoda nabavljaju iz toplijih zemalja, poput Maroka, Turske, Tunisa i Egipta.

Najveća je stavka u troškovima uzgajivača povrća u staklenicima plin, kažu poljoprivrednici. Cijene su više nego 10 puta veće nego u 2021., žale se u Francuskoj.

“U idućim tjednima planirat ću sezonu, ali ne znam što ću”, rekao je Benjamin Simonot-De Vos, koji južno od Pariza uzgaja krastavce, rajčice i jagode.

“Ako ovako ostane, nema smisla započinjati još jednu godinu. To je neodrživo”, dodaje poljoprivrednik.

Osim skupe energije, zaradu poljoprivrednika ugrožavaju i sve veći troškovi gnojiva, pakiranja i transporta. Čak i uzgajivači voća i povrća u sunčanim zemljama poput Španjolske imaju problema, u prvom redu s troškovima gnojiva koji su porasli za četvrtinu.

Jack Ward, izvršni direktor Britanske udruge uzgajivača, smatra da će se proizvodnja seliti sve dalje na jug, preko Španjolske do Maroka i dijelova Afrike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj sve više stranih radnika: “Smatraju nas odskočnom daskom”

Objavljeno

-

By

Foto: LEEROY Agency / Pixabay

Popis stanovništva potvrdio je još jednu bolnu istinu. Među onih 400 tisuća ljudi koji su otišli iz Hrvatske, otišla je i radna snaga. Država se tim velikim problemom nije bavila, pa su se bavili i bave oni kojima radnici trebaju i bez kojih njihove djelatnosti ne bi opstale. Ove godine mogli bi pasti novi rekordi kada su u pitanju strani radnici. MUP procjenjuje da će izdati 100 tisuća dozvola za rad.

Koliko god ih uvezli, radnika u građevini i dalje nedostaje. Na jednom gradilištu koje je posjetila ekipa N1 televizije, ima ih iz Gruzije i Turske. Vlasnici tvrtke imaju i loša iskustva.

“Svakim danom ih je sve više. Oni Hrvatsku na neki način doživljaju kao odskočnu dasku, svi su umreženi preko nekih WhatsApp grupa i te informacije vrlo brzo kruže i onda se to opet reflektira na naše poslovanje- potrošimo novce da bi ih doveli, kupimo radna odijela i sve i nakon par tjedana oni jednostavnu nestanu”, rekao je Davor Šifkorn (TEHNIKA).

Unatoč ovakvim pričama, radnici iz trećih zemalja nezaobilazni su jer domaće radne snage nema dovoljno. Najviše ih nedostaje upravo u građevini, a onda i u ugostiteljstvu. Traži se i sve više dostavljača.

“To su najčešće iz našeg okruženja, znači Albanija i Makedonija dok su neke dalje zemlje Indija, Pakistan, Nepal. Pool ljudi s kojima možemo raditi je sve manji i manji. Rast koji imamo, koji bilježimo, tjera nas na to da moramo naći dostavljače i okrenuli smo se ka tim tržištima, stranim državljanima”, rekao je Marin Šušnjar iz Wolta.

Od 2019., itekako je vidljiv porast broja zahtjeva za dozvola za rad stranih radnika. Ove godine, procjenjuje MUP, bit će ih i do 100 tisuća. Radnici iz dalekih zemalja stižu uglavnom preko agencija. One kažu, dok god hrvatski poslodavci domaćem radniku ne daju plaće na razini europskih, ovaj će se trend nastaviti.

“Sljedeći problem je demografski problem koji Hrvatska nije rješavala prije 20 godina, a tad je trebala. Osim što imamo iseljavanje stanovništva, imamo visok mortalitet na snazi tako da, bi će jako teško u svakom slučaju i neminovno je da ćemo u narednih pet godina morati uvoziti radnu snagu bez obzira koliko povećali plaće i hrvatskim radnicima”, rekao je Sandi Protić iz agencije Humble hunters.

Od početka prošle godine, ukinute su kvote zapošljavanja stranih radnika, pa je sada proces jednostavniji. Prva je stanica Hrvatski zavod za zapošljavanje. Oni provode test tržišta, odnosno provjeravaju ima li radnika među domaćima. Ako ne, traže se oni strani, a HZZ izdaje mišljenje.

“Mišljenje se izdaje onim poslodavcima koji moraju zadovoljiti zakonske uvjete. To je da moraju biti registrirani, obavljati djelatnost zadnjih 6 mjeseci i moraju imati najmanje jednog zaposlenog. Isto tako, moraju imati podmirene sve obveze po osnovi javnog davanja”, rekla je Ruža Hrga iz HZZ-a.

Ako su zadovoljili niz uvjeta, odobrava im se zapošljavanje stranog radnika. Dozvolu za njihov rad u konačnici izdaje MUP.

“Ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska”, poručuju iz MUP-a.

Poslodavci su za strane radnike dužni osigurati i smještaj radnika pa zato i sami kažu da su im u konačnici oni skuplji od domaćih. No, čini se da bez njih veliki dio tvrtki normalno poslovanje ne može održati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popis stanovništa otkrio u kojem gradu živi najveći broj ateista u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Rijeka ima preko 10 posto građana koji se izjašnjavaju kao ateisti, uz još 3,4 posto agnostika i skeptika

Rijeka je najveći grad u Hrvatskoj koji po popisu iz 2021. godine ima preko 10 posto građana koji se izjašnjavaju kao ateisti, uz još 3,4 posto agnostika i skeptika. U Zagrebu je taj postotak, primjerice, 7,9 posto, a Rijeka je također i među mjestima gdje ima najmanje osoba koje se osjećaju katolicima – 64,7 posto, piše Novi list.

To je naravno u koleraciji s rastom izjašnjenih ateista. Istodobno, u Rijeci je gotovo 6 posto pravoslavaca, muslimana je 3,4 posto, a sve ostale vjere su ispod jedan posto.

Kad je riječ o nacionalnoj strukturi, od 107.000 građana Rijeke, njih 85 posto su Hrvati, Srba je 5,13 posto (što im i dalje ostavlja pravo zastupljenosti u Gradskom vijeću i slično), a Talijana je 1,45 posto. U Rijeci živi i nešto preko 1 posto Bošnjaka, a svih ostalih manjina je ispod jedan posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu