Connect with us

Svijet

“Novo normalno”: Što je uzrok najveće suše u Europi u nekoliko desetljeća?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Najveća suša koja je pogodila Europu u posljednjih nekoliko desetljeća ostavlja posljedice na kućanstva, poljoprivrednike, tvornice i transport diljem kontinenta, a stručnjaci upozoravaju da suše zime i toplija ljeta, izazvana zagrijavanjem planeta, znače da će nestašice vode ubrzo postati „novo normalno”.

Europski opservatorij za sušu izračunao je da su upozorenja za sušu poslana za čak 45 posto površine kontinenta do sredine srpnja, a 15 je već pod crvenom uzbunom. Zbog toga je Europska komisija upozorila da nekolicini regija prijeti kritična situacija, prenosi Guardian.

Uvjeti su se otada dodatno pogoršali zbog konstantnih toplinskih valova koji pogađaju kontinent.

Francuska

Francuska premijerka Elisabeth Borne prošli tjedan je osnovala kriznu jedinicu za sušu koju je meteorološki zavod u zemlji opisao kao najgoru otkad postoje mjerenja, 1958.

Više od 100 francuskih općina nema pitke vode, a opskrbljuje ih se cisternama, rekao je ministar za zelenu tranziciju Cristophe Bechu, dodajući: “Morat ćemo se naviknuti na ovakve situacije. Prilagodba više nije opcija, nego obaveza.”

Površinska vlažnost tla na najnižoj je razini, a zabilježene padaline u srpnju 85 su posto manje od uobičajenih. Zbog toga su uvedene restrikcije i zabrane navodnjavanja u čak 93 od 96 administracijskih jedinica u Francuskoj, a u njih 62 proglašeno je krizno stanje.

I dok cijene hrane rastu nakon ruske invazije na Ukrajinu, francuski ministar poljoprivrede upozorio je da će žetva kukuruza vjerojatno biti 18 posto niža nego lani, a sindikati poljoprivrednika kažu da bi nestašica stočne hrane izazvana sušom mogla dovesti do ozbiljnih nestašica mlijeka u drugom dijelu godine.

Kompanija za električnu energiju, EDF, prošli tjedan je morala smanjiti proizvodnju u jednom od nuklearnih reaktora na jugozapadu Francuske zbog visokih temperatura zabilježenih u obližnjoj rijeci. Slična upozorenja poslana su i za reaktore u blizini rijeke Rhone.

Španjolska

U Španjolskoj su vodene rezerve na najnižim razinama dosad, tek 40 posto, i padaju za 1.5 posto svakog tjedna zbog povećane potrošnje i isparavanja, objavila je tamošnja vlada, upozoravajući da će ovo vjerojatno biti najsuše ljeto u posljednjih 60 godina.

Zemlja je u posljednja tri mjeseca zabilježila manje od pola očekivane razine padalina za ovo doba godine, a restrikcije su uvedene od Katalonije do Galicije, kao i u Extremaduri i Andaluziji.

Većina restrikcija odnosi se na kućanstva, a ruralne vlasti nesklone su ograničavanju poljoprivrednika koji često ilegalno koriste već ionako siromašne izvore, bez obzira na to što devet desetina potrošnje vode u Španjolskoj odlazi na poljoprivredu.

Ponovno oživljavanje turizma nakon pandemije također je dovelo do porasta potrošnje za čak 10 posto u gradovima kao što je Barcelona, gdje će – ako uskoro ne padne kiša, a nitko ju ne prognozira – restrikcije biti uvedene vjerojatno već sljedeći mjesec.

“Studije o klimatskim promjenama upozoravaju da će suše postati sve intenzivnije, češće i dulje”, kaže Nuria Hernandez-Mora, suosnivačica New Water Culturea. “Ovo će postati novo normalno, a mi usprkos tome svejedno odobravamo povećano korištenje sirovine koju nemamo i koja postaje sve rjeđa.”

Italija

Ova godina će vjerojatno postati najvruća i najsuša ikad zabilježena u Italiji. „Ne znam što bismo još trebali učiniti da klimatsku krizu učinimo ozbiljnom političkom temom,” kaže Luca Mercalli, predsjednik talijanskog meteorološkog društva.

“Nema podataka u posljednjih 230 godina koji bi bili usporedivi sa sušom i vrućinom koja sada pogađa Italiju. Imali smo i oluje. Te epizode postaju sve češće i sve razornije, upravo kao što su i predvidjela izvješća o klimi u posljednjih 30 godina. Zašto čekamo, umjesto da nam ovo postane prioritet?”

Jedan od najjasnijih dokaza ove krize je isušena rijeka Po. Tok najduže rijeke u Italiji pao je na samo jednu desetinu uobičajene razine, a razina vode je dva metra ispod normalne. Vlada je ranije u srpnju proglasila krizu izazvanu sušom u pet sjevernih regija i počela ograničavati razine pitke vode. Sela oko jezera Maggiore opskrbljuju se cisternama.

Regija nije vidjela poštenije kišno razdoblje još od studenog, zbog čega je u opasnosti proizvodnja riže za rižoto u dolini rijeke Po, koja čini čak 40 posto poljoprivredne proizvodnje u Italiji. Poljoprivrednici upozoravaju da bi moglo propasti 60 posto žetve.

Njemačka

Kriza ne pogađa samo jug Europe. Razine vode pale su na opasno niske razine u Rajni, ključnom plovnom putu sjeverozapadne Europe, kojim se prevozi ulje, gorivo, ugljen i ostale sirovine. Rajnom se spaja industrijski centar Njemačke s velikim lukama Rotterdam i Antwerp.

Razine Rajne u ponedjeljak već su bile niže od onih u ovo isto razdoblje 2018., kada je velika suša zaustavila transport dobara na 132 dana. Neka plovila plove na tek 25 posto kapaciteta zbog opasnosti od nasukavanja.

Suša je pogodila njemačke plovne puteve upravo u vrijeme kada bi teretni brodovi trebali prevoziti povećane razine ugljena za potrebe elektrana koje je kancelar Olaf Scholz ponovno stavio u pogon nakon ruskog smanjenja opskrbe prirodnim plinom.

U Berlinu su gradske vlasti zabilježile pad razina vode u mnogim jezerima koje puni rijeka Spree, a u Nurembergu se urbana stabla navodnjavaju vodom iz gradskih bazena koji su zatvoreni zbog štednje plina.

Švicarska, Nizozemska, Belgija

U Švicarskoj industrija proizvodnje mlijeka najteže trpi: vlasti u Fribourgu, Juri i Neuchatelu morale su otvoriti livade koje se za ispašu ne koriste prije rujna, pošto su pašnjaci na drugim dijelovima već bili presuhi.

U kantonu Obwalden pozvana je vojska da helikopterom prevozi vodu od jezera Sarnen do žednih goveda u selu Kerns.

Nizozemska je prošli tjedan proglasila službenu nestašicu vode. Vlada još nije uvela ograničenja potrošnje u kućanstvima, ali su zatražili od građana da pažljivo razmisle moraju li oprati baš cijeli automobili ili do vrha napuniti bazen.

U Belgiji su meteorolozi zabilježili najsuši srpanj od 1885. Iako je uvedena zabrana poljoprivrednicima da ispumpavaju vodu za potrebe navodnjavanja, razine vode u Flandriji već su iznimno niske, zbog čega raste zabrinutost za divlje životinje.

Kanali i rijeke također su u lošem stanju – lokalne vlasti kažu da je pomrlo mnogo ribe, pošto je jedina voda koja je ostala u nekim rijekama industrijska ili prepuna onečišćenja iz kanalizacije. Trinaest komuna u Ardenima zabranilo je punjenje bazena.

Znanstvenici kažu da će klimatska katastrofa uskoro dovesti do toga da će ljetne suše biti česte na zapadu Europe, a ekstremni toplinski valovi koji su se dosad bilježili jednom u deset godina pojavljivat će se svake dvije ili tri godine. Jedino rješenje je da vlade u cijelom svijetu radikalno srežu emisije ugljika.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Traže se najopasniji bjegunci u EU: Među njima i trojica Hrvata

Objavljeno

-

By

EUROPOL i ENFAST su pokrenuli kampanju u potrazi za najtraženijim bjeguncima u Europskoj uniji, priopćio je MUP.

Europska mreža timova za aktivno traženje bjegunaca (ENFAST) je 2022. godine uz potporu Europola pokrenula kampanju u potrazi za najtraženijim bjeguncima u Europskoj uniji s naglaskom na bjegunce diljem Europe koji su pripadnici organiziranih kriminalnih skupina. Ove godine objavljeno je 49 profila bjegunaca povezanih s organiziranim kriminalnim skupinama. Bjegunci iz ovogodišnje kampanje svi su traženi zbog počinjenja teških kaznenih djela u Europi, kao što su ubojstvo, trgovanje ljudima, oružane pljačke i terorizam, među ostalim.

Organizirane kriminalne skupine

Ovogodišnja kampanja osobito je usmjerena na vođe i ključne članove organiziranih kriminalnih skupina. Neki od profila istaknutih na ovogodišnjem popisu uključuju šefove mafije koji su traženi zbog ubojstva i masakra nad nedužnim ljudima, trgovce drogom, trgovce ljudima, nasilne kriminalce koji ubijaju ili čine druga nasilna kaznena djela u ime kriminalnih skupina te osobe koje se bave pranjem i pronevjerom novca.

Slično kao i u poslovnom svijetu, srž kriminalne mreže čine rukovodeće razine i operativci na terenu. Oko te srži nalazi se niz aktera koji su povezani s kriminalnom infrastrukturom i koji pružaju usluge podrške. Kampanja nastoji srušiti čitave organizirane kriminalne skupine ciljanim djelovanjem protiv onih koji imaju ključne uloge u takvim mrežama.

Bjegunci iz RH

Među objavljenim bjeguncima nalaze se i trojica iz Hrvatske: Manuel Vulić, 36-godišnji hrvatski državljanin za kojim se traga radi kaznenih djela Zločinačko udruženje i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja: Neovlaštena proizvodnja i promet drogama, Teško ubojstvo i Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari; Tomislav Šoljić, 37-godišnji hrvatski državljanin za kojim se traga radi počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja Utaja poreza ili carine i Pomaganje te radi počinjenja kaznenih djela Teško ubojstvo i pokušaj Ubojstva te Kristijan Čačić, 27-godišnji hrvatski državljanin za kojim se traga radi počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja Neovlaštena proizvodnja i promet drogama.

“Teško da postoji jednostavniji način na koji bi građani EU-a mogli sudjelovati u ovoj kampanji – jedan mali korak s vaše strane mogao bi dovesti do uhićenja i podizanja optužnice protiv opasnog bjegunca te spasiti potencijalne žrtve. Posjetite mrežnu stranicu i pomozite nam u njihovom pronalasku”, izjavila je izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle.

Vi im možete stati na kraj: #GameOver

ENFAST i Europol pozivaju građane EU-a da posjete mrežnu stranicu i pogledaju fotografije ovih bjegunaca kako bi vidjeli prepoznaju li ikoga od njih. U sklopu kampanje predstavit će se murali s ciljem podizanja svijesti i privlačenja medijske pozornosti. Prvi mural predstavit će se u Bruxellesu, Belgiji, 28. rujna kao dio svečanog otvaranja kampanje. Prikazivat će kuću od karata jer bi uklanjanje ključne osobe u kriminalnoj mreži zahvaljujući anonimnoj dojavi moglo srušiti čitavu organizaciju.

Kampanja će se također objaviti na raznim društvenim mrežama te će pozivati na djelovanje na svim EU jezicima kako bi se doprlo do što većeg broja ljudi. Kampanja u potrazi za najtraženijim bjeguncima u EU-u u prošlosti je rezultirala velikim uspjehom te je više anonimnih dojava doista i dovelo do uhićenja.

Mrežna stranica je prvi put pokrenuta 2016. godine te su od tada na njoj objavljeni profili 335 bjegunaca. Od te brojke, 120 bjegunaca je uhićeno, od čega su 43 uhićenja bila izravno povezana s profilima objavljenim na mrežnoj stranici. Od pokretanja prošlogodišnje kampanje u prosincu 2021. godine, bilo je 10 uhićenja.

ENFAST

Promjenjiva priroda prekograničnog kriminala potakla je nacionalne policije u državama članicama EU-a da udruže svoje snage i iskoriste svoja stručna znanja kako bi opasnim kriminalcima onemogućili bijeg i izbjegavanje kazne. Cilj ENFAST-a je povećanje sigurnosti unutar EU-a uspješnih traganjem i uhićenjem međunarodno traženih kriminalaca koji su počinili teška kaznena djela. ENFAST je međunarodna mreža policijskih službenika koji su dostupni 24 sata na dan, 7 dana tjedno, i koji mogu bez odgode poduzimati mjere za lociranje i uhićenje bjegunaca kada je to potrebno.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pojavila se nova varijanta omikrona, najotpornija dosad. Što se o njoj zna?

Objavljeno

-

By

Otkako je počela pandemija covida-19, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je glavni problem u kontroliranju virusa njegova sposobnost mutiranja u zaraznije i opasnije varijante.

Najnovija podvarijanta omikrona, BA.2.75.2 sada izaziva uzbunu. Već je uspjela izbjeći imunološki odgovor nastao cjepivom i ne može je se neutralizirati trenutno dostupnim lijekovima. Dosad je prijavljena u 47 zemalja u svijetu.

Evo što se dosad zna o varijanti BA.2.75.2

Odakle je nastala?

Kako joj i samo ime govori, BA.2.75.2 nastala je iz podvarijante BA.2.75. Širi se brzo, posebice u Indiji, a s obzirom na to da ima mnogo sličnosti s postojećom podvarijantom, Svjetska zdravstvena organizacija nije je prozvala novom varijantom, nego podvarijantom omikrona koja je trenutno pod nadzorom. To znači da bi zdravstveni dužnosnici trebali prioretizirati praćenje slučajeva zaraze ovom podvarijantom, ne bi li se na taj način spriječilo širenje zaraze.

Zašto BA.2.75.2 zabrinjava zdravstvene stručnjake?

BA.2.75.2 je pokupio tri dodatne mutacije iz BA.2.75, od kojih su dvije gdje se virus veže na ljudske stanice kako bi ih zarazio. Prema studiji švedskih istraživača objavljenoj 16. rujna, ova odstupanja pomažu novoj varijanti da izbjegne sve trenutno dostupne i odobrene lijekove, osim jednog – bebtelovimaba. Taj se lijek daje putem infuzije osobama koje imaju blage i umjerene simptome covida-19, koji imaju veliki rizik od razvoja teže bolesti. Ali budući da lijek cilja samo na određeni dio proteina šiljaka virusa, nema jamstva da virus neće razviti mutacije kako bi ga izbjegao.

Japanski znanstvenici su u radu objavljenom 7. rujna u časopisu New England Journal of Medicine, donijeli ohrabrujuće nalaze u svojim testiranjima varijante BA.2.75 na dostupne tretmane liječenja. I oni su otkrili da bebtelovimab može neutralizirati varijantu, a također su izvijestili da su neki od prvih razvijenih antivirusnih tretmana, remdesivir i molnupiravir, kao i najnoviji, Paxlovid, također i dalje učinkoviti.

Ali otpornost je značajka varijante BA.2.75.2, zbog čega su zdravstveni dužnosnici zabrinuti. Švedski znanstvenici također su izvijestili da su razine protutijela koja se bore protiv virusa kod darivatelja krvi, od kojih su neki bili cijepljeni ili nedavno zaraženi virusom SARS-CoV-2, bile pet puta niže protiv varijante BA.2.75.2 nego protiv trenutno dominantne varijante omikrona – BA.5. Također su otkrili da je varijanta BA.2.75.2 otporna na antivirusnu kombiniranu terapiju Evusheld. Znanstvenici su zaključili da ova varijanta “efikasno izbjegava trenutni imunitet [protutijela] u populaciji” i “predstavlja(ju) najotporniju varijantu karakteriziranu do danas.”

Koliko dobro cjepiva djeluju protiv varijante BA.2.75.2?

Slika je trenutno nepotpuna. Studije na ljudima najnovijeg dopunskog cjepiva protiv covida, koje cilja na dvije druge podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5, još nisu dovršene, a nije jasno ni koliko će biti učinkovite protiv varijante BA.2.75.2. Ali iz studija se naziru naznake koje uključuju originalno cjepivo o tome kakvu bi zaštitu ljudi mogli očekivati ​​ako se varijanta proširi, piše Time.

David Montefiori, virusni imunolog u Medicinskom centru Sveučilišta Duke koji nadzire testiranje učinkovitosti Moderninog cjepiva mRNA protiv novih varijanti, sada proučava kako uzorci krvi ljudi imuniziranih Moderninim cjepivom podnose varijantu BA.2.75.2. U ranijim studijama varijante BA.2.75 rezultati su bili ohrabrujući.

prepisci objavljenoj 9. rujna u New England Journal of Medicine, Montefiori i njegov tim izvijestili su da su razine protutijela koja se bore protiv varijante BA.2.75 više od četiri puta niže od razina protutijela koja se bore protiv izvornog virusa među ljudima cijepljenim Moderninim cjepivom, ali da su i dalje učinkovite.

Međutim, tri dodatne mutacije varijante BA.2.75.2 “mogle bi virus potencijalno učiniti manje osjetljivim na neutralizaciju”, kaže on, “ali moramo ga testirati i saznati.” Rezultati tih studija koje su u tijeku, a financiraju ih i Moderna i Nacionalni instituti za zdravlje, očekuju se u listopadu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zabrinjavajuće otkriće o posljedicama covida

Objavljeno

-

By

Izvor: Kampus Production / Pexels / Ilustracija

Osobe koje su imale covid-19 izložene su većem riziku od niza oštećenja mozga i mentalnih poremećaja godinu dana kasnije u usporedbi s ljudima koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom, otkriće je koje bi moglo utjecati na milijune Amerikanaca, izvijestili su američki znanstvenici.

Jednogodišnje istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Medicine procijenilo je stanje mozga milijuna američkih veterana kod 44 različita poremećaja uz pomoć medicinske dokumentacije bez identifikatora pacijenata.

Moždani i drugi neurološki poremećaji javili su se kod 7 posto više onih koji su bili zaraženi covidom u usporedbi sa sličnom skupinom veterana koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom.

Preneseno na opću populaciju to znači otprilike 6,6 milijuna Amerikanaca koji su imali moždana oštećenja povezana s infekcijama covidom, rekao je tim.

“Rezultati pokazuju razorne dugoročne učinke covida-19”, rekao je autor istraživanja dr. Ziyad Al-Aly s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington.

Al-Aly i kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington i Sustava zdravstvene skrbi za veterane St. Louisa proučavali su medicinsku dokumentaciju 154.000 američkih veterana koji su bili pozitivni na covid od 1. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021.

Usporedili su ih s dokumentacijom 5,6 milijuna pacijenata koji nisu imali covid tijekom istog vremenskog okvira i druge grupe od 5,8 milijuna ljudi iz razdoblja neposredno prije nego što je koronavirus stigao u Sjedinjene Države.

Al-Aly je rekao da su se prethodne studije bavile užom skupinom poremećaja i da su uglavnom bile usmjerene na hospitalizirane pacijente, dok je njegova studija uključivala i hospitalizirane i nehospitalizirane pacijente.

Poremećaji pamćenja, koji se obično nazivaju moždana magla, bili su najčešći simptom.

U usporedbi s kontrolnim skupinama, ljudi zaraženi covidom imali su 77 posto veći rizik od razvoja problema s pamćenjem.

Osobe zaražene virusom također su imale 50 posto veću vjerojatnost da će doživjeti ishemijski moždani udar, koji je uzrokovan krvnim ugrušcima, u usporedbi s grupom koja nikada nije bila zaražena.

Oni koji su imali covid imali su 80 posto veću vjerojatnost da će imati iznenadne napade poput epileptičnih, 43 posto veću vjerojatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe ili depresije, 35 posto veću vjerojatnost da će imati glavobolje i 42 posto veću vjerojatnost da će patiti od poremećaja kretanja, poput tremora, u usporedbi s kontrolnim skupinama.

Znanstvenici kažu da vlade i zdravstveni sustavi moraju osmisliti planove za svijet nakon covida.

“S obzirom na kolosalan razmjer pandemije, suočavanje s tim izazovima zahtijeva hitne i koordinirane – ali za sada nepostojeće – globalne, nacionalne i regionalne strategije odgovora”, rekao je Al-Aly.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu