Connect with us

Hrvatska

Od danas vrijede nova pravila u prometu: Ovo su promjene…

Objavljeno

-

U subotu je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim se uvode značajne novosti u zakonsku regulativu na području sigurnosti prometa na cestama.

Riječ je o obuhvatnim izmjenama krovnog zakonskog propisa o sudjelovanju u prometu na cestama, za koje su učinjene detaljne preliminarne analize kako bi se postojeće prakse unaprijedile iz svakog, za veću sigurnost i praktičniju vožnju, potrebnog rakursa te su u izradi konzultirane sve povezane struke i institucije, kao i građani, objašnjavaju iz Ministarstva unutarnjih poslova.

U nastavku se navode neke od najvažnijih izmjena.

Nova kategorija vozila – osobno prijevozno sredstvo

Prvi se put zakonski reguliralo sudjelovanje u prometu električnih romobila, električnih monocikli, segwaya i slično, koji se svrstavaju u posebnu kategoriju vozila, za koju je uveden i zajednički izraz – osobno prijevozno sredstvo.

Osobno prijevozno sredstvo je vozilo koje nije razvrstano niti u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg je mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.).

Zbog ovakvog definiranja navedenih prijevoznih sredstava i uvođenja novog izraza, prilagođene su i ostale odredbe Zakona koje se odnose na njihovo sigurno sudjelovanje u prometu. Novi Zakon propisuje pravo i način korištenja površina po kojima se mogu kretati te uvjete koje moraju ispunjavati vozila i njihovi vozači prilikom sudjelovanja u prometu.

Također, vozači osobnog prijevoznog sredstva, kao i vozači bicikala, sukladno novom Zakonu, ne smiju  upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha, čime bi se umanjila mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. U slučaju kršenja propisane obveze, propisana je sankcija, odnosno novčana kazna u iznosu od 300 kuna.

Novim Zakonom, dodatno se propisuju površine kojima je vozač dužan prilagoditi brzinu kretanja vozila. Tako su u Zakon uvedene tzv. “druge površine”, kako bi regulativa i u tom dijelu bila primjenjiva i na nove kategorije vozila, odnosno na osobna prijevozna sredstva. Uz to, vozačima B kategorije novi Zakon omogućuje upravljanje motornim triciklima na području Hrvatske, uz ispunjavanje određenih uvjeta.

Privremena nesposobnost za vožnju i obveza liječnika

Izmjenom članka 233. uvodi se obveza svim liječnicima, odnosno liječniku koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabranom liječniku, da sukladno pravilniku kojim se propisuju zdravstveni pregledi vozača i kandidata za vozače, upozore vozača o privremenoj nesposobnosti, koja ne može biti duža od šest mjeseci. Liječnici su u obavezi dano upozorenje evidentirati i u medicinskoj dokumentaciji.

Po isteku roka o privremenoj nesposobnosti vozač se neće upućivati na ponovni liječnički pregled, a za liječnike koji ne obavijeste vozača o privremenoj nesposobnosti te podatak o tome ne evidentiraju u medicinskoj dokumentaciji propisane su prekršajne sankcije.

Sankcije su predviđene i za vozače koji će upravljati vozilom u prometu na cesti za vrijeme dok im je izdano navedeno upozorenje liječnika o privremenom zdravstvenom stanju.

No, ističemo kako će odredbe o privremenoj nesposobnosti vozača za upravljanje vozilom stupiti na snagu danom donošenja izmjena Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače, koji je u nadležnosti Ministarstva zdravstva.

Propisan je rok da ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove, uskladi Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače (“Narodne novine”, br. 137/15, 132/17 i 10/20) s odredbama ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Vezano uz sigurnosne i zdravstvene faktore, novim Zakonom propisuje se i sankcija od 300 kuna za prekršaj vozača koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje nema kutiju prve pomoći, sukladnu pravilniku kojim se propisuju tehnički uvjeti vozila u prometu na cestama.

Koridor za prolazak vozila hitnih službi

Krizne situacije unazad dvije godine ukazale su na nedovoljnu istaknutost i poznavanje nužnih reakcija sudionika u prometu, kako bi se hitnim, incidentnim lokacijama pristupilo što lakše i brže.

Stoga novi Zakon jasno definira koridor za prolazak vozila hitnih službi na prometnicama s više od dvije prometne trake, prilikom nastanka incidentne situacije, a kako bi se stekla navika kod vozača, kao i sama vozačka kultura o ujednačenom načinu osiguravanja koridora za prolazak vozila interventnih službi. Koridor definiran Zakonom, jednačen je s ostalim zemljama Europske unije, što dodatno utječe na brzinu potrebne reakcije.

Uvođenje novih pojmova i viša kazna za prekoračenje brzine

Definirani su i novi pojmovi, kao što su “zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni”, “pomoćna pješačka sredstva”, “jahač” i “automatizirano vozilo”.

Po prvi se puta regulira sudjelovanja jahača u prometu na cestama, a uvodi se i novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo, odnosno vozilo koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača).

S tim u vezi, propisuje se i sankcija za vozače koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozila) na način da vozilo upravlja samostalno, a pritom, dakle za vrijeme vožnje, vozači niti ne sjede na vozačkom sjedalu, čime nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.

Također, novi Zakon regulira zabranu parkiranja vozila na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila i omogućuje sankcioniranje nesavjesnih vozača kao i premještanje vozila koja ne koriste usluge punjenja, a parkirana su na mjestima  namijenjenim samo za punjenje električnih vozila.

Sukladno primjerima iz prakse, izmijenjena je, odnosno proširena obveza dostave vjerodostojnih podataka o osobi koja je upravljala vozilom u traženom trenutku.

Naime, po novom, Zakon i korisniku vozila propisuje obveza da na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje, te se propisuje sankcija za korisnika ako ne dostavi te podatke.

Budući da trenutna visina kazne vozače ne odvraća od činjenja prekršaja, novim se Zakonom povećava i iznos kazne za prekršaj neprilagođene brzine (koji se najčešće izriče prilikom događanja prometne nesreće) s 500 na tisuću kuna.

Ostale važnije izmjene

Najnovijim izmjenama, detaljno se pojašnjavaju odredbe članka Zakona koje se odnose na odgovornosti osobe kojoj su za vrijeme provođenja vozačkog ispita iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom dostupne udvojene komande na vozilu.

Također, budući da s aspekta sigurnosti prometa na cestama ne postoji potreba, ukidaju se registarske pločice s crvenim i zelenim brojkama i slovima.

Pravnim ili fizičkim osobama obrtnicima olakšava se obavljanje poslova kojima se bave (proizvodnja, nadogradnja, servisiranje, prijevoz ili prodaja vozila na malo), odnosno dopušta se korištenje prenosivih pločica i za svrhe prijevoza do mjesta obavljanja tehničkog pregleda i registracije vozila, a za što je dosad bilo propisano korištenje pokusnih pločica.

Osobama koje su završile najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij, u trajanju od tri godine prometnog smjera (gradskog), omogućuje se  obavljanje poslova nadzornika tehničke ispravnosti vozila te poslova ispitivanja vozila i obrade dokumentacije, s obzirom na kompatibilnost programa obrazovanja za navedena zanimanja.

Sankcije za prekršaje

Također, detaljnije se uređuje postupanje prema vozačima motornih vozila kojima su, kao pravna posljedica pravomoćne osude za određene prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeni i upisani negativni prekršajni bodovi u evidenciju, a imaju vozačku dozvolu izdanu u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu.

Uz to, detaljnije se uređuje i način zamjene takvih dozvola za hrvatsku vozačku dozvolu, kao i sankcije za navedene prekršaje.

Naposljetku, u kontekstu detaljnijeg uređivanja pojedinih situacija, propisana je i mogućnost da se osobi koja počini prometni prekršaj koristeći vozačku dozvolu izdanu u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu, umjesto zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom može primijeniti zaštitna mjera zabrane korištenja vozačke dozvole na području Republike Hrvatske, u trajanju od mjesec dana do dvije godine.

 

Hrvatska

CRO Demoskop: Rejting HDZ-a raste, inflacija najvažnija tema

Objavljeno

-

By

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za studeni.

Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Rejting stranaka

HDZ-ov rejting raste.

Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto – listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji ima oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,0 posto – listopad 10,6 posto).

Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto).

Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).

U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).

Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).

Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.

Najpozitivniji političar

Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade.

Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,3 posto listopad).

Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku (studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.

Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).

U Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.

Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino izostao predsjednik Mosta kojega je nadomjestio potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.

Najnegativniji političar

Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).

Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto).

Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).

Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).

Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).

Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).

Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca

Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.

Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag (studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i  Most 4,2 posto).

U ovomjesečnom se istraživanju tema rasta stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila veliku pljačku u INA-i.

Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je glavni uzrok smrti u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Covid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tijekom prošle godine. To je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzročila više smrti nego bilo koja druga, piše u subotu Jutarnji list.

Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronha i pluća.

Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.

Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi put promijenio poredak na tablici, na kojoj su dosad na prvom mjestu kao vodeći uzročnici smrti bile bolesti iz skupine cirkulacijskih te novotvorine, odnosno razni karcinomi.

– Ovo je izvješće samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz skupina vodećih uzroka smrti – kaže predsjednik Društva epidemiologa Miroslav Venus.

Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.817 osoba, i dalje su na prvom mjestu. Novotvorine (sve vrste karcinoma) druge su po redu skupine bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13.508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvješću, u prošloj godini imamo čak 62.712 umrlih, što je čak 5689 više nego godinu prije. Ujedno, to je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata.

Naime, to je čak 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Demograf Ivan Čipin kaže da ga brojke ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je višak mortaliteta usko povezan s epidemijom koronavirusa, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DAN MLADEŽI HDZ-a Plenković: “Od mladih očekujem rad, vidljivost, politički angažman”

Objavljeno

-

By

foto: Facebook, HDZ

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković boravi u Bjelovaru. Uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sudjelovao je na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a. 

Na svečanom obilježavanju 4. Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a okupilo se više od 200 članova, a pozdravili su ih predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i član stranačkog Predsjedništva Gordan Jandroković.

Plenković je uvodno opisao situaciju u kojoj se nalazi HDZ te istaknuo kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i Šengen fascinantan uspjeh koji oporba pokušava proglasiti rutinskim.

 Od članova Mladeži HDZ-a očekuje da imaju svoje jasne političke stavove, ali i gard.

– Od vas očekujemo vidljivost koja se postiže političkim angažmanom. U politici je bitan stav, spremnost na duel i polemiku. Kada imate argumente koji moraju biti usidreni u činjenicama, pobijedit ćete u duelima, kazao im je Plenković.

– Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a u drugom ona bitka koju gledate u Hrvatskom saboru, rekao je okupljenima Jandroković i dodao kako te često besmislene bitke u Saboru često upadaju u prvi plan, iako je pravi smisao Sabora donošenje kvalitetnih zakona.

– Stoga, ne nasjedajte na prvoloptaške provokacije jer većina ljudi prepoznaje što su igra i zabava, a što ozbiljan posao. Godine koje dolaze pripadaju vama, poručio je stranačkoj Mladeži.

U sklopu Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a dvije panel rasprave

O izazovima medijske komunikacije u digitalnom dobu govorit će predstojnik Ureda predsjednika HDZ-a i glasnogovornik Vlade Marko Milić, dok će panel raspravu Hrvatska na pragu pune europske integracije predvoditi državni tajnici Terezija Gras i Ivan Vidiš, saborski zastupnik Marko Pavić te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

Poslijepodne je na rasporedu humanitarna nogometna utakmica, dok je za nedjelju predviđen odlazak na spomen-područje Barutana i groblje Borik gdje će se sudionici skupa pokloniti poginulim hrvatskom braniteljima, a održat će se i sveta misa.

Kao i svake godine, dodijelit će se priznanja najboljim pojedincima, ali i organizaciji Mladeži u Hrvatskoj.

Domaćin susreta je bjelovarsko-bilogorska Mladež HDZ-a, a organizacija im je pripala zbog dobrih rezultata u dosadašnjem radu, angažmana u stranačkim aktivnostima i na lokalnim izborima, ali i zbog činjenice da Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmlađeg župana u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu