Connect with us

Svijet

MMF objavio novu prognozu: “Na rubu smo globalne recesije”

Objavljeno

-

Izvor: Photo by Etienne Girardet on Unsplash

Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je ponovno snizio prognoze rasta za svjetsko gospodarstvo, upozoravajući na rizike visoke inflacije i rata u Ukrajini koji bi mogli gurnuti svjetsko gospodarstvo na rub recesije.

Rast globalnog gospodarstva u 2022. godini usporit će na 3,2 posto, objavio je MMF snizivši prognozu iz travnja prema kojoj je bio projiciran u visini 3,6 posto, pokazuju ažurirane prognoze , koje obuhvaćaju samo velika gospodarstva i glavne skupine gospodarstava.

Dodaju da se svjetski BDP zapravo smanjio u drugom tromjesečju zbog pada u Kini i Rusiji.

Fond je smanjio i prognozu rasta za 2023., na 2,9 posto, u odnosu na travanjsku procjenu rasta od 3,6 posto, navodeći kao razlog utjecaj strože monetarne politike.

“Izgledi su značajno pogoršani od travnja. Svijet bi uskoro mogao biti na rubu globalne recesije, samo dvije godine nakon posljednje”, izjavio je glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas.

Izgledi vrlo neizvjesni

Fond je objavio da su najnovije ažurirane prognoze “iznimno neizvjesne” i podložne negativnim rizicima ruskog rata u Ukrajini zbog kojeg rastu cijene energije i hrane.

Prema “uvjerljivom” alternativnom scenariju, koji uključuje potpuni prekid isporuke ruskog plina Europi do kraja godine i daljnji pad ruskog izvoza nafte za 30 posto, MMF predviđa da bi globalni rast tada usporio na 2,6 posto u 2022. i na dva posto u 2023., uz gotovo stagnaciju u Europi i SAD-u idućoj godini.

Globalni rast pao je ispod dva posto samo u pet navrata od 1970., objavio je MMF, uključujući i prvu godinu pandemije covida-19 2020.

MMF sada očekuje da će stopa inflacije u razvijenim gospodarstvima 2022. dosegnuti 6,6 posto, dok je u travnju predviđao da će iznositi 5,7 posto, dodajući da će ostati povišena dulje nego što se ranije očekivalo.

Nadalje, sada očekuju da će inflacija na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju u ovoj godini dosegnuti 9,5 posto, nasuprot projiciranih 8,7 posto u sklopu travanjskih procjena.

“Inflacija na sadašnjim razinama predstavlja jasan rizik za sadašnju i buduću makroekonomsku stabilnost, a njezino vraćanje zacrtanim razinama središnjih banaka trebalo bi biti glavni prioritet kreatora politike”, kazao je Gourinchas.

NIŽE STOPE RASTA VODEĆIH GOSPODARSTAVA

Za Sjedinjene Države, najveće gospodarstvo, MMF je potvrdio prognozu od 12. srpnja prema kojoj očekuje rast od 2,3 posto u 2022. i od anemičnih 1,0 posto u 2023., koje je prethodno u dva navrata od travnja snižavao zbog usporavanja potražnje.

MMF je znatno snizio raniju procjenu rasta za Kinu u 2022. godini – na 3,3 posto, s u travnju projiciranog u visini 4,4 posto, navodeći kao razlog izbijanje covida-19 i raširena zatvaranja u većim gradovima koja su ograničila proizvodnju i pogoršala poremećaje u globalnom lancu opskrbe.

MMF je također ocijenio da pogoršanje krize u kineskom sektoru nekretnina pogađa prodaju i ulaganja u nekretnine. Navode da bi dodatna fiskalna potpora Pekinga mogla poboljšati izglede za rast, no da bi kontinuirano usporavanje u Kini, potaknuto širenjem virusa većih razmjera i zatvaranjima, rezultiralo snažnim prelijevanjem.

MMF je smanjio procjene rasta eurozone za 2022. na 2,6 posto, s 2,8 posto u travnju, što odražava inflatorna prelijevanja zbog rata u Ukrajini.

Međutim, prognoze su znatnije smanjene za neke zemlje s većom izloženošću ratu, uključujući Njemačku, kojoj su procjene rasta za 2022. snižene na 1,2 posto, s 2,1 posto u travanjskim prognozama.

Za rusko gospodarstvo MMF predviđa pad za šest posto u 2022. zbog pooštravanja zapadnih financijskih i energetskih sankcija, te da će se smanjiti za daljnjih 3,5 posto u 2023., pokazuju ažurirane prognoze.

Procjenjuju i da će se ukrajinsko gospodarstvo zbog rata smanjiti za oko 45 posto, no takve su procjene vrlo neizvjesne.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Šimonović za N1: Postoji stvarni strah od nuklearnog rata

Objavljeno

-

By

Izvor : N1

Hrvatski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović gostovao je u TNT-u i komentirao najnovija događanja u Ukrajini.

“Situacija u Ukrajini bila je u središtu rasprava na općoj skupštini, ali raspravljalo se i na vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojem je ovaj mjesec na čelu Francuska. Među naglascima u razgovorima po pitanju agresije na Ukrajinu, izdvojio bih sljedeće naglaske: Naglasak na agresiji kao kršenje međunarodnog prava i potrebi da se ona zaustavi. Zatim na dostupnosti cijenama hrane i energenata, te na kraju o strahu od daljnje eskalacije i mogući nuklearni sukob. Upravo ovo je nova dimenzija. I dalje je Rusija u UN-u izolirana, što se vidjelo po ovacijama koje je dobio Zelenski kada se obratio općoj skupštini”, rekao je.

Kako navodi, posljedice sukoba su tragične za Ukrajinu i dramatične za Rusiju. “Ozbiljne su za Europu, ali i opasne za cijeli svijet. Već sada imamo desetke tisuća žrtava, radi se o strašnim razaranjima ukrajinskih gradova i sela. S druge strane imamo i globalni problem nedostatka i rasta cijene žita. Tu je i kriza energenata, što je veliki udar za Europu, koja je zavisna od ruskog plina. To najviše dolazi do izražaja u raspravama. Postoje rijetki pozitivni pomaci. Razmjene zarobljenika olakšavaju ljudske patnje, ali dovode i do porasta povjerenja između strana. Sa strane ljudskih prava to je veliki dobitak. Mi smo dobili našeg državljanina Prebega, ali bojim se da je među stranama u sukobu tako duboko nepovjerenje da ni ove mjere neće puno pomoći. Svaki put kada postoji prilika, treba ih odrabljivati”, rekao je.

“Što se deblokade tiče, njezin motiv je taj da nitko nije želio biti odgovoran za porast gladi u svijetu. Nakon puno razočaranja, tu je i UN imao posebnu ulogu zbog tog straha za porast odgovornosti za glad u svijetu i rast cijena hrane. Ne vjerujem da će se itko usuditi da ne nastavi s ovom pomoći da se ublaže globalne humanitarne posljedice sukoba u Ukrajini”, rekao je.

“Rusije nije ostvarila svoje ratne ciljeve”

Smatra da su šanse za ozbiljne mirovne pregovore u ovom trenutku slabe. “S jedne strane imamo Rusiju, koja nije ostvarila svoje ratne ciljeve, i koja radi svojih unutarnjih političkih razloga ne želi to priznati. S druge strane, imamo Ukrajinu koja je u zamahu i pokazala je da se može braniti i vratiti okupirana područja. Imamo i treći čimbenik da Rusija na ovu situaciju reagira eskalacijom sukoba. To je vrlo ozbiljna eskalacija. Ruski izvori govore da je parcijalna mobilizacija znatno šira od 300.000 novačenih vojnika. Uz to, treba gledati u kontekstu drugih ruskih poteza, što je aktualno održavanje referenduma u četiri oblasti u Ukrajini”, rekao je.

“Treći faktor je ruska prijetnja da će svaku prijetnju suvereniteta Rusije suzbiti svim raspoloživim sredstvima, uključujući i nuklearno. Zamislite situaciju, nakon ovog referenduma koji je u pravnom smislu lakrdija, ali se svejedno održava, slijedi aneksija, imat ćemo situaciju da se s gledišta Rusije Ukrajina smatra okupatorom. Svaka podrška Ukrajini u tom smislu je narušavanje teritorijalnog suvereniteta Rusije, jer vrijedi ona prijetnja mogućnosti uporabe svih snaga, uključujući i nuklearne. Cijela situacija je vrlo ozbiljna”, rekao je.

Kaže da će se situacija u Rusiji mijenjati, bez obzira na manipulaciju u medijima, te da će rasti otpor, zajedno sa sve širom mobilizacijom. “Vidimo da mnoge manjine i ruralno stanovništvo osjećaju da su oni posebno pogođeni mobilizacijom. “Tu će sigurno otpor protiv takvih rizika rasti. Tu postoji ravnoteža između straha od represije ako se protive mobilizaciji i straha od posljedica ako se mobilizaciji odazovu. Ispravno je ukazati na to da je sada na granici s Gruzijom i Kazahstanom nastale kolone ljudi koji pokušavaju izaći iz Rusije. Procjene su da se čeka dulje od jednog dana da se izađe iz zemlje. To je za Rusiju veliki gubitak jer su oni koji su do sada napuštali Rusiju bili mladi i obrazovani, koji su potencijalno oni koji bi mogli raditi probleme ruskom režimu, pa bi se cinično moglo reći da je i bolje da odu”, rekao je.

“Podneseno je snažno izvješće koje ističe odgovornost za zločine i potrebe za istragama koje se provode. Mnoge države, uključujući i Hrvatsku, podržavaju istrage ICC-a. Ured visokog povjerenika za ljudska prava provodi promatračku misiju u Ukrajinu, ali ona u svojim izvješćima mora biti oprezna, jer izvješćuje iz okupiranih dijelova Ukrajine, kako bi mogla biti oči i uši međunarodne zajednice. S druge strane, osnovano je i posebno istražno povjerenstvo od strane vijeća za Ljudska prava, koje govori o mučenjima, ubojstvima i silovanjima”, rekao je.

Tvrdi da je problem UN-a taj da prema povelji ne smije isključiti niti jednu članicu, a da za tako nešto ne postoji suglasnost svih članica vijeća sigurnosti. “Takve inicijative imaju političkog smisla. Pomažu da se vidi koliki je problem veta i blokade vijeća sigurnosti. Teško je ostvarivati ciljeve u ovakvom okruženju. Pesimisti su oni koji misle da će nas uništiti nuklearni rat, a optimisti su oni koji vjeruju da ćemo opstati, do trena kada će nas uništiti klimatske promjene”, rekao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Čelnik WHO-a: “Kraj pandemije se nazire, ali nije tako blizu”

Objavljeno

-

By

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) rekao je u četvrtak da se kraj pandemije covida-19 svakako nazire, ali da nije tako blizu, ublaživši tako izjavu koju je dao prošlog tjedna.

“Dvije i pol godine smo proveli u dugom i mračnom tunelu i upravo počinjemo nazirati svjetlo na kraju tog tunela”, rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na tiskovnoj konferenciji u New Yorku, gdje sudjeluje na sjednici UN-ove Opće skupštine.

“No još smo daleko od kraja i u tunelu je još mrak i brojne su zapreke o koje bismo se mogli spotaknuti ne budemo li oprezni”, dodao je.

Tedrosova izjava odudara od izjave američkog predsjednika Joea Bidena koji je u razgovoru objavljenom u nedjelju rekao da je pandemija u Sjedinjenim Državama “gotova”.

No i Tedros je prošlog tjedna bio optimističniji.

U četvrtak je pokušao pojasniti: “Na tiskovnim konferencijama u zadnja dva tjedna rekao sam da pandemija nije gotova, ali da joj se nazire kraj i “jedno i drugo je istina”.

“Moći vidjeti kraj ne znači da smo na kraju puta”, rekao je.

Odgovarajući na pitanje o izjavi američkog predsjednika, Maria Van Kerkhove, stručna voditeljica odjela za upravljanje epidemijom covida-19 u WHO-u, istaknula je da organizacija želi “svladati krizu posvuda”, priznajući da se epidemiološka situacija može razlikovati u pojedinim zemljama.

Tedros je podsjetio da tjedni broj prijavljenih smrti u svijetu i dalje pada i sada je tek 10 posto od najvećeg broja umrlih u siječnju 2021. Uz to, u većini zemalja epidemiološke mjere su ukinute i dvije trećine svjetskog stanovništva su cijepljene, među kojima tri četvrtine zdravstvenog osoblja i starijih.

“No 10.000 umrlih na tjedan je 10.000 previše”, rekao je.

“Moramo se nadati da možemo – i hoćemo – stići do kraja tunela i ostaviti pandemiju iza sebe. No još nismo u tome uspjeli”, rekao je.

Statistički podatci objavljeni na mrežnoj stranici WHO-a pokazuju da je pandemija covida-19 pokosila više od 6,5 milijuna ljudi u svijetu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ne baš dobra vijest iz H&M-a

Objavljeno

-

By

Švedski lanac trgovina odjećom H&M preliminarno je izvijestio o skromnom rastu prihoda u trećem fiskalnom tromjesečju budući da visoki računi za energiju i hranu tjeraju kupce da stegnu remen.

U tromjesečnom razdoblju do kraja kolovoza neto prihod H&M-a porasla je za tri posto, na 57,5 milijardi kruna (5,38 milijardi eura).

U lokalnim valutama prihod je pao za četiri posto.

„Treće tromjesečje počelo je slabo, kao i drugim kompanijama u sektoru na mnogim glavnim tržištima skupine”, objavio je u četvrtak H&M, čije je poslovanje većinom orijentirano na Europu.

“Prodaja se postupno poboljšavala tijekom tromjesečja, s boljim početkom prodaje jesenske kolekcije nego prošle godine.”

H&M-ovi rezultati znatno su lošiji od onih konkurenta i tržišnog lidera Inditexa, vlasnika Zare, čiji je prihod u tromjesečnom razdoblju zaključno sa srpnjem porastao 11 posto, kada se isključe promjene valutnih tečajeva, ali je tempo rasta nakon toga usporio na 11 posto.

Švedska kompanija objavit će cjelovito izvješće o poslovnim rezultatima u trećem fiskalnom tromjesečju krajem mjeseca.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu