Connect with us

Hrvatska

Što se događa u Jadranu? Pojavljuju se neobične ribe i velike meduze

Objavljeno

-

Kapa glavu čuva, a globalno zatopljenje ostavlja trag. Znanstvenici su zapanjeni brzinom kojom se mijenja sastav riba u Jadranskom moru. Pojavljuju se neobične ribe i velike meduze, a tu su i sve veće temperature mora. 

Hoće li Jadransko more i njegovo podmorje za nekoliko desetljeća izgledati drugačije? Hoće – složni su znanstvenici. Drastične promjene slijede u domaćem eko sustavu zbog globalnog zatopljenja te ljudskog faktora. 

– Kod vrsta koje su ušle one su alieni, strane vrste, a iza toga ako utječu, one su invazivne vrste. Dakle, utječu na okolni život, slike su bitno izmijenjene, primjerice u Izraelu pola izloga su strane vrste, istaknuo je Marcelo Kovačić, kustos za kralješnjake, Prirodoslovni muzej u Rijeci.

Marcelo Kovačić kustos za kralješnjake u riječkom Prirodoslovnom muzeju, navodi kako se u prosjeku svake godine otkriju dvije nove vrste riba – ili su otkrivene tek sada ili su došle preko Sueskog kanala i Gibraltarskog prolaza iz Sredozemnog mora.

– Možemo li reći da će budući naraštaji za 20,30,40 godina poznavati drugačije stanovnike mora od ovih koje mi znamo? Sigurno da hoće, a promjene bi mogle biti i brže, rekao je. 

A sve brže promjene uvjetuju suradnju s kolegama iz Hrvatske i cijeloga svijeta s kojima istražuju mora na dubinama i do 700 metara. 

– Ono što je bilo novo – ronjenje uz uporabu anestetika za istraživanje malih riba, skrivenih u morskom dnu. Ono što još nije rađeno u Jadranu, a radili smo, rekao je Kovačić. 

– Na Balearima su duboke mreže s malim oknom, izvući male ribe na površinu more koje vjerojatno nisu bile poznate do sada za znanost. Nama svaka nova činjenica o biološkoj raznolikosti riba važna je informacija za znanost, dugoročno i za zaštitu prirode tako da nastojimo što bolje upoznati Jadran, ali nam još jako puno znanja nedostaje, maglasio je Kovačić.

No, hrvatski znanstvenici itekako imaju dugu istraživačku povijest na području oceanografske, ihtiološke i ribarstveno-biološke znanosti. Još je davne 1891. Juraj Kolombatović u Splitu dao opise novih vrsta glavoča na talijanskom i hrvatskom jeziku. Knjiga “Ihtiofauna Jadranskoga mora”, čiji su autori naš sugovornik i profesor Jakov Dulčić iz Splita, s obrađenih 456 vrsta riba u Jadranu iznimno je vrijedna:   

– Imate znanstveno utemeljene činjenice fotografije, sve najnovije podatke. Knjiga je došla 25 godina nakon zadnje, dodao je.

A uskoro nas očekuju znanstvene potvrde još nekoliko novih vrsta riba otkrivenih u uvali Soline na otoku Krku što potvrđuje neizmjerno bogatstvo umjereno toplog Jadranskoga mora. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

KRIZA NE POSUSTAJE Prijeti nam nestašica ovih osam proizvoda…

Objavljeno

-

By

Pandemija covida-19, rat u Ukrajini i niz drugih problema u okolišu uvelike su odgovorni za poremećaje na tržištu. Osim što smo suočeni s poskupljenjima raznih proizvoda, sada prijeti još jedan problem – nestašica.

U nastavku pročitajte kojih proizvoda bi moglo nestati s polica.

Slanutak

Ljubitelji humusa trebali bi razmiliti o tome da popune svoje zalihe. Naime, prijeti nestašica slanutka – glavnog sastojka humusa – i mogao bi doživjeti pad zaliha od čak 20%.

Rat u Ukrajini spriječio je usjeve i izvoz iz Rusije i Ukrajine – dvije zemlje koje su značajni proizvođači slanutka. Australija i Meksiko također su se ove godine suočili s vremenskim problemima, uključujući poplave, što se negativno odrazilo na njihove usjeve. Istovremeno, potražnja za slanutkom i dalje raste.

Kukuruz

Nakon ispitivanja brojnih polja kukuruza na srednjem zapadu u sklopu turneje Pro Farmer Crop Tour, izviđači su ustanovili da su ogromne količine kukuruza u ne baš idealnom stanju i to nakon sezone najezde štetočina, velikih vrućina i malo padalina. Nekoliko američkih saveznih država ima manje prinose nego prošle godine.

Nažalost, nedostatak kukuruza također znači moguću nestašicu mnogih omiljenih nusproizvoda – žitarica, kukuruznog sirupa i kokica.

Proizvodi od rajčice

Suša i nezapamćene temperature dodatno su opteretile poljoprivrednike koji se već suočavaju s inflacijom i sve većim troškovima gnojiva zbog rata u Ukrajini.

Svi ovi nepovoljni vremenski uvjeti mogli bi u konačnici dovesti do toga da mnogi proizvodi na bazi rajčice postanu manje dostupni. To uključuje kečap, umak za tjesteninu i slično.

Pivo

Ugljični dioksid jedan je od ključnih sastojaka u porizvodnji piva, a već godina je opskrba ovim plinom nestabilna. Osim toga, proizvođači piva dodatno se bore s tekućom nestašicom limenki od aluminija.

Smrznuta pizza

Ugljični dioksid također je ključni sastojak u proizvodnji mnogih smrznutih namirnica, uključujući smrznutu pizzu. Obično se koristi kao rashladno sredstvo za očuvanje okusa i teksture smrznutih proizvoda tijekom skladištenja i transporta. Osim toga, pomaže i u sprječavanju kvarljivosti hrane.

Prema tome, proizvođači pizze sočavaju se sa sličnim problemima kao i proizvođači piva, a sve to moglo bi rezultirati nestašicom tih proizvoda.

Maslinovo ulje

Veliki proizvođači maslonovog ulja, Španjolska i Italija, oporavljaju se od užasno teškog ljeta. Ljetne temperature obarale su rekorde diljem zapadne Europe i zavlada je velika suša. Analitičari procjenjuju da bi proizvodnja maslinovog ulja u Španjolskoj mogla pasti za 25 do 30% u usporedbi s prošlom godinom.

Što se tiče Italije, analitičari prognoziraju pad proizvodnje maslinovog ulja između 20 i 30%. Povrh vremenskih neprilika, rat u Ukrajini i problemi s opskrbnim lancem dodatno su pridonijeli rastu cijena maslinova ulja.

Čokolada

Uoči Halloweena moglo bi nedostajati čokolade. Naime, proizvođač slatkiša Hershey objasnio je da je zbog rata u Ukrajini teže nabaviti sirove sastojke poput jestivog ulja i kakaa. Istovremeno, potražnja je nevjerojatno porasla. Zanemareni su sezonski proizvodi kako bi se popunile police trgovina i zadovoljila normalna svakodnevna potražnja.

Puretina

Stručnjaci predviđaju nadolazeću nestašicu puretine, prvenstveno zbog epidemije ptičje gripe koja je harala ove godine. Amerikanci su se 2021. suočili sa sličnim nedostatkom puretine pa bi mogli plaćati puricu po višoj cijeni, navodi Eat this.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Objavljena rang lista najjačih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Za većinu najvećih trgovačkih lanaca prošla je godina bila prilično dobra, a neki su se pohvalili i rekordnim brojkama.

Na rang listama hrvatskih tvrtki s najvećim prihodima među prvih 10 iz godine u godinu su tri-četiri trgovačka lanca. Na onoj za 2021. zauzeli su četiri pozicije. Uz vodeći Konzum u toj su skupini Lidl, Spar i Plodine, piše Poslovni dnevnik.

U milijardama kuna godišnji se prihod mjeri u još pet lanaca trgovina pretežito prehranom, pićem i proizvodima za kućanstvo. A računajući i neprehrambene trgovačke niše, od drogerija do do-it-yourself segmenta, u “klubu milijardera” po prometu lani je bilo još sedam igrača.

Za većinu najvećih trgovačkih lanaca prošla je godina bila prilično dobra, s visokim jednoznamenkastim, a za neke i s dvoznamenkastim stopama rasta prihoda. Neki su se pohvalili i rekordnim brojkama. Kao i ukupnom gospodarskom oporavku, tome je nemalo pridonio oporavak privatne potrošnje, posebice turističke.

No, očito su se glavni igrači dobro prilagodili i promjenama navika potrošača. Konzum kao dugogodišnji “broj 1” među maloprodajnim lancima u Hrvatskoj izdvaja nekoliko glavnih trendova. Primjerice, potrošači se sve više okreću kupnji osnovnih proizvoda (a ne luksuznih) i akcijama.

Oko polovine ukupne mjesečne prodaje odnosi se na svježu hranu, meso, voće i povrće. Raznolikost u kanalima prodaje dobiva na važnosti iako i dalje prevladavaju tradicionalni načini kupovine. Trend online kupovine i dalje je u porastu, a vrijeme dostave je sve bitniji faktor. Povećao se i trend velikih kupnji jednom tjedno, a najposjećeniji formati su supermarketi. Ublažavanjem Covid-mjera vidljiv je i oporavak ToGo segmenta.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od ponoći blago pojeftinjenje goriva

Objavljeno

-

By

Od ponoći blago pojeftinjenje goriva. Vlada je na jučerašnjoj telefonskoj sjednici donijela uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.

Cijena plavog dizela fiksirana je na 8,49 kuna po litri.

Uredbom se definira i najviša maloprodajna cijena ukapljenog naftnog plina (UNP, smjesa propan – butan za velike spremnike i za boce) na način da je marža za spremnike ograničena na 2,80 kuna po kilogramu, a u bocama je cijena ograničena na 13,94 kune po kilogramu.

Nove cijene bit će: 10,49 kuna po litri za benzinsko gorivo (smanjenje za 0,09 kuna); 12,19 kuna po litri za dizelsko gorivo (smanjenje za 0,10 kuna); 8,49 kuna po litri za plavi dizel; 9,99 kuna po kilogramu UNP-a za spremnike (porast za 0,30 kuna po kilogramu) i 13,94 kune po kilogramu UNP-a za boce.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu