Connect with us

magazin

Hrvati najviše vjeruju ova dva medija, a najmanje onom koji najčešće koriste

Objavljeno

-

Izvor: Photo by Glenn Carstens-Peters on Unsplash / ilustracija

Hrvati najviše vjeruju onome što čuju na radiju i televiziji, a najmanje onome na društvenim mrežama, prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja.

Istraživanje tome kakvo je povjerenje Hrvata u medije i kome najviše vjeruju provela je Agencija Promocija plus za RTL. 

Televizija

Od svih ispitanika televiziji vjeruje svaki četvrti ispitanik, odnosno njih 26.5 posto. Nešto je viši postotak onih koji joj ne vjeruju (29.1 posto), a jako je puno onih – više od 43 posto – koji imaju podijeljen odnos prema televiziji.

Televiziji više vjeruju žene od muškaraca (28 posto prema 24.9 posto), stariji (41.2 posto) i oni slabije obrazovani (36.7 posto). Najniža razina povjerenja u televiziju zabilježena je u Dalmaciji (18.3 posto), a najviša na području Zagreba i okolice (29.4 posto).

Radio

Radio ima nešto veće povjerenje ispitanika, 28.1 posto. Manje je onih koji ne vjeruju radiju kao mediju (26.9 posto), a gotovo je 40 posto onih s podijeljenim odnosom.

Nema značajnijih razlika u odnosu muškaraca i žena prema radiju, dok se najviša razina povjerenja i u ovom slučaju bilježi među najstarijom populacijom (39.2 posto) i među najslabije obrazovanima (32.2 posto). Veća razina povjerenja zabilježena je u regijama Sjeverna Hrvatska (31.9 posto), zagrebačkom području (31.3 posto) i Sjevernojadranskoj regiji (30.5 posto).

Dnevne novine, tjednici, portali

Ako gledamo pisane medije, dnevnim novinama se vjeruje manje od televizije ili radija. Povjerenje u njih ima oko 22 posto. Gotovo 33 posto ne vjeruje dnevnim tiskovinama, a 39.3 posto je onih koji niti vjeruju niti ne vjeruju dnevnim novinama.

Muškarci imaju višu razinu nepovjerenja u dnevne novine od žena (36.2 posto prema 29.9 posto). Razina povjerenja je dobno uvjetovana, jer se najniža razina povjerenja bilježi među najmlađima (14.6 posto), a najveća razina među najstarijima (33.4 posto). Veću razinu povjerenja dnevne novine bilježe među najslabije obrazovanima (28.8 posto) te među populacijom sa zagrebačkog područja (26.1 posto).

Tjednicima i magazinima ljudi vjeruju još manje – svega 12 posto. Ne vjeruje im više od 40 posto ispitanika, s tim da je nepovjerenje češće među muškarcima nego ženama (46.3 posto prema 37.2 posto).

Ako govorimo o novijim izvorima informiranja zanimljivo je da se portalima kojima su izdavači dnevne novine više vjeruje i od njihovih tiskanih izdanja, ali i od njihovih online konkurenata. Portali u vlasništvu dnevnih novina bilježe povjerenje od 17.3 posto u odnosu prema 13.9 posto za samostalne news portale.

Društvenim mrežama i YouTube kanalu se vjeruje najmanje,  9.8 posto i 12.3 posto unatoč tome što ih vrlo često koristimo.

Kako građani konzumiraju medije?

Drugo područje istraživanja odnosi se na to kako građani konzumiraju medije. Rezultati pokazuju da filmove i serije najčešće gledaju putem televizijskih programa, a gotovo dvostruko manje preko interneta i streaming servisa. Mnogi su se pronašli u tvrdnji da kod kuće više gledaju televiziju nego što koriste internet, a da njega češće koristimo preko mobitela nego preko računala.

Ako gledamo po spolu i dobi zanimljivo je da muškarce, posebno mlađe, dugački članci ne privlače na čitanje, a društvene mreže su im jednako važne za informiranje kao i tradicionalni mediji. Žene se češće pronalaze u izjavi da kod kuće češće biraju TV u odnosu na internet.

“Čitam samo naslove članaka”

Kad je riječ o načinu korištenja medijskih informativnih sadržaja, često se može čuti izjava “Čitam samo naslove članaka”. To je pojava koja se češće bilježi među najmlađim ispitanicima te među onima slabijeg obrazovanja, a regionalno promatrano u obje jadranske regije (Dalmacija i Sjevernojadranska, gdje izjava “prelistati novine uz jutarnju kavicu” češće znači pogledati samo naslove nego čitati tekstove članaka).

Gledajući prosjek, mediji u Hrvatskoj imaju relativno nisku razinu povjerenja. S tim da tradicionalni mediji (TV, radio i tisak) imaju nešto višu razinu povjerenja od news portala, društvenih mreža ili YouTubea. Dakako, važno je koga birate slušati i gledati.

Istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardna greška je +/- 3 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Nagrađivana predstava “Juha od bundeve” ponovno u Kazalištu lutaka Zadar

Objavljeno

-

By

Nagrađivana predstava za koju se uvijek traži karta više “Juha od bundeve”, prema istoimenoj slikovnici Helen Cooper, na repertoaru je ove i sljedeće nedjelje (25. veljače i 3. ožujka) u 11 sati.

“Juha od bundeve” premijerno je izvedena 2016. godine, a režiju i dramatizaciju potpisuje Ana Prolić.

Priča je to o tri najbolja prijatelja: Mačku, Vjeverici i Patku koji žive u maloj kućici okruženoj velikim i slasnim bundevama. Svakog dana prijatelji zajedno pripremaju svoju poznatu juhu od bundeve i svatko ima svoju zadaću pri kuhanju. No, nestašni je Patak zažalio promijeniti rutinu, te je nastala svađa. Što se dalje zbilo pogledajte u predstavi!

Ulaznice su dostupne na blagajni kazališta, te online na stranici www.klz.hr

 
Nastavi čitati

magazin

Ovo je šest simptoma covida koji se javljaju prije pozitivnog testa

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), varijanta covida JN.1 nedavno je uzrokovala povećan broj oboljelih diljem SAD-a, ali iz agencije također navode da je aktivnost respiratornih bolesti sveukupno povećana, zbog čega može biti teško odrediti jesu li vaši simptomi znak koronavirusa, gripe, RSV-a ili neke druge infekcije.

Thomas Holland, izvanredni profesor zaraznih bolesti na Sveučilištu Duke u Sjevernoj Karolini, kaže da je posebno teško učiti razliku između ranije spomenute tri infekcije, osobito jer se covid može pojaviti kao i većina drugih infekcija gornjeg dišnog trakta.

Holland dodaje da mnogi iskuse glavobolju ili umor kao prve simptome covida, a oni se mogu pojaviti prije nego što ste pozitivni na virus. To znači da test može biti negativan kada prvi put osjetite glavobolju ili umor, a nekoliko dana kasnije može biti pozitivan.

Naravno, glavobolja i umor nisu jedini simptomi koji se mogu javiti. Osim njih, BestLife izdvaja još četiri simptoma koji se mogu pojaviti prije pozitivnog testa.

Proljev

David Strain, izvanredni profesor kardiometaboličkog zdravlja na Sveučilištu Exeter, rekao je da pacijenti koji su zaraženi varijatnom JN.1 često prijavljuju proljev kao rani simptom.

Dr. Andy Pekosz, profesor molekularne mikrobiologije i imunologije, navodi da se čini da bi ova varijanta mogla uzrokovati više proljeva, no još nema čvrstih dokaza o tome.

Nesanica

Britanski ured za nacionalnu statistiku (ONS) proveo je istraživanje početkom prosinca 2023. i otkrio da je 10,8 posto ispitanika izjavilo da su imali poteškoće sa spavanjem kada su imali covid.

“Postojala su izvješća da bi covid mogao biti povezan s nesanicom. Kod nekih pacijenata to može biti opći simptom infekcije”, rekao je glasnogovornik CDC-a.

Upala grla

Upaljeno grlo jedan je od prvih simptoma covida koji se može javiti kod zaraženih. Pacijenti su prijavili osjećaj peckanja kakav ranije nisu imali.

Začepljenost

Nakon što nestane grlobolja, mnogi oboljeli od covida prijavili su probleme sa začepljenim nosom, kao i curenje iz nosa te osjećaj umora i iscrpljenosti.

 
Nastavi čitati

magazin

POSEBAN DOGAĐAJ U KINO ZONI! / U petak domaća vruća triler drama “Slatka Simona”! Gostuju redatelj Igor Mirković i glumica Tina Keserović!

Objavljeno

-

By

Nakon marokanskog ljubavnog trokuta viđenog u ”Plavom kaftanu” u petak u Kino Zoni za vas spremamo jedan poseban događaj. Na program nam stiže domaća vruća triler drama ”Slatka Simona”, ali i njezin redatelj i scenarist Igor Mirković te glumica Tina Keserović!

Ovo je priča u kojoj svatko laže svakome. Zeleni radi u opskurnoj firmi za seks-chat u Zagrebu i zavodi muškarce na internetu pod lažnim identitetom zavodljive slatke Simone. Negdje u Austriji živi tajanstveni Bobo, koji se upleo u Simoninu mrežu: piše joj danima i noćima, da bi na kraju poželio stvarnu vezu s njom. Simona potiče njegove želje, ali uvijek izbjegne susret. Ali kad Bobo odluči da će ostaviti sve zbog Simone i planira novi život s njom, seks-chat operateri shvate da je sve otišlo predaleko, da uništavaju život nepoznatog čovjeka. No, pokazat će se da ni Bobo nije govorio istinu…

Dvanaest dugih godina nakon dugometražnog igranog debija ”Noćni brodovi”, nekadašnji TV novinar i dokumentarist Igor Mirković (”Novo, novo vrijeme”, ”Sretno dijete”…) vraća se u kina s jednom posve drugačijom i za našu kinematografiju poprilično smjelom pričom. U vremenima gdje ljudi sve teže ostvaruju fizičku bliskost i zatvaraju se u svoje ‘mikrokozmose”, kontakt s ostatkom svijeta i uzbuđenja pronalaze u ‘virtualnom svemiru’, no to mjesto je i savršena scena za kojekakve prevare onih najnaivnijih.

Mirkovićev film je od premijere skupio pozitivne kritike, a među plejadom poznatih glumačkih imena poput Jerka Marčića, Tine Keserović, Jelene Miholjević, Paška Vukasovića i Tome Medvešeka našle su se i naše istaknute članice Zadarskog plesnog ansambla, Mateja Bilosnić i Josipa Štulić, koje će nam se nakon projekcije pridružiti u moderiranom razgovoru s Igorom Mirkovićem i Tinom Keserović.

”Slatka Simona” je na rasporedu u petak 23. veljače s početkom od 20h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice po cijeni od 4 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja sat vremena prije projekcije.

*Ulaznice se mogu i rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Hrvatskog audiovizualnog centra i Zaklade “Kultura nova”, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu