Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NAGRADNI NATJEČAJ U tijeku izbor za najbolji EU projekt 2022. Donosimo detalje…

Objavljeno

-

Prije prijave putem obrasca, molimo vas da pročitate pravila natječaja u nastavku.

HANZA MEDIA d.o.o., Koranska 2, Zagreb, OIB: 79517545745, (u daljnjem tekstu: Priređivač) donosi: Zagreb, 21. lipnja 2022. godine

PRAVILA NAGRADNOG NATJEČAJA

pod nazivom “Izbor za najbolji EU projekt 2022”

1. Predmet Pravila

1.1. HANZA MEDIA d.o.o. organizira nagradni natječaj pod nazivom “Izbor za najbolji EU projekt 2022” (u daljnjem tekstu: Nagradni natječaj), te ovim pravilima uređuje način i uvjete sudjelovanja u nagradnom natječaju, rokove za ostvarivanje prava na nagradu i druga pitanja važna za priređivanje nagradnog natječaja i sudjelovanja u istom. Svrha priređivanja nagradnog natječaja je povećanje razine osviještenosti građana o dosadašnjem uspješnom korištenju sredstava EU i predstavljanju brojnih uspješnih lokalnih i regionalnih projekata EU.

1.2. Pravila nagradnog natječaja i sva potrebna dokumentacija bit će objavljena dana 27.06.2022. godine na portalu www.jutarnji.hr

2. Nagradni natječaj

2.1. Nagradni natječaj organizira se na portalu www.jutarnji.hr u razdoblju od 27.06.2022. godine do 10.08.2022. godine.

2.2. Pravo sudjelovanja u nagradnom natječaju imaju županije i županijske razvojne agencije na području Republike Hrvatske. Svaka županija, odnosno županijska razvojna agencija, može nominirati više projekata EU koji su provedeni na području županije ili projekte koje je provelo trgovačko društvo i/ili institucija sa sjedištem na području županije na kojima je županija partner. Projekti se prijavljuju bez kotizacije.

U Izboru sudjeluju svi projekti EU provedeni i/ili završeni u 2020. i 2021. godini, završeni do 31.01.2022. godine.

2.3. Prijave za nagradni natječaj dostavljaju se putem obrasca za nominaciju projekta koji će se nalaziti na stranici www.jutarnji.hr. Nominacija projekta treba sadržavati sljedeće elemente: projekt predložen od strane županijske razvojne agencije (naziv projekta); kategorija prijave projekta, lokacija; datum početka i završetka projekta; nositelji/partneri na projektu; cilj projekta; što projekt čini uspješnim; što je projektom ostvareno (rezultati projekta); koristi koje su županija i cjelokupna država ostvarile projektom; ukupna vrijednost projekta; iznos isplaćenih bespovratnih sredstava; vlastita sredstva i kontakt osoba zadužena za provedbu projekta (e-mail adresa i telefon/mobitel) plus kontakt krajnjeg korisnika projekta (npr. gerontodomaćica koja je zaposlena preko programa EU). Uz obvezne podatke iz obrasca kandidati mogu učitati ili poslati poveznice na najviše pet dokumenata kako bi istaknuli i prikazali prednost prijave.

2.4. Razdoblje podnošenja prijava na natječaj je od 27.6.2022. godine do 27.7.2022. godine. U konkurenciji za osvajanje nagrade sudjeluju svi prijavljeni koji su potpuno i ispravno ispunili prijavnicu i prijavili projekt do 27.7.2022. godine u 23:59 sati.

2.5. Odabir pobjednika provest će žiri sastavljen od 7 predstavnika: dva Hanza Media d.o.o., dva predstavnika Hrvatske zajednice županija, predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, predstavnika portala Župan.hr i predstavnika Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Između dostavljenih projekata, žiri će prema kriterijima ocjenjivanja, izabrati 28 najboljih projekata, koji ulaze u drugi krug. Drugi krug izbora provodi se u razdoblju od 29.7.2022. godine do 10.8.2022. godine. U drugom krugu žiri će od 28 finalista izabrati pobjednike (prva tri mjesta) u pet kategorija:

– Doprinos znanosti i inovacijama

– Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici

– Doprinos prekograničnoj suradnji

– Doprinos poduzetništvu

– Izbor projekta po glasanju građana

Odluka žirija je konačna.

2.6. Dobitnici nagrada po izboru žirija bit će objavljeni početkom listopada 2022. godine na tradicionalnim Danima regionalnoga razvoja i fondova EU.

2.7. Nagradni fond čine plakete za prvo, drugo ili treće mjesto u svakoj od kategorija.

2.8. Prijave na natječaj koje pristignu bez podataka o sudionicima nagradnog natječaja smatrat će se nevažećim.

2.9. Dobitnici nagrada pristaju na objavu članka o osvojenim nagradama te objavu fotografija i njihovih osobnih podataka u tiskanim i digitalnim izdanjima Hanza Medije te društvenim mrežama Hanza Medije.

3. Preuzimanje nagrade

3.1. Dobitnik nagrade koji je ispunio uvjete iz /navedenih Pravila bit će obaviješten pisanim putem o osvajanju nagrade. Pisana obavijest /bit će dostavljena na e-mail adresu s koje je poslana prijava za nagradni natječaj, a koja je zabilježena u sustavu Priređivača.

3.2. Dobitnik preuzima nagradu na tradicionalnim Danima regionalnoga razvoja i EU fondova na lokaciji koju odredi Priređivač, a koji će se održati početkom listopada 2022. godine. Dobitnik je obavezan prisustvovati navedenom događaju. Ukoliko dobitnik nije u mogućnosti prisustvovati Danima regionalnoga razvoja i fondova EU, potrebno je poslati izaslanika koji će umjesto njega preuzeti nagradu. Dobitnik je dužan pisanim putem obavijestiti Priređivača o nemogućnosti dolaska na Dane regionalnoga razvoja i fondova EU, sukladno tome također i dostaviti ime osobe ovlaštene za preuzimanje nagrade u njegovo ime. Ukoliko Dobitnik nije u mogućnosti prisustvovati Danima regionalnoga razvoja i fondova EU te ne pošalje izaslanika, Dobitnik je dužan preuzeti nagradu u roku od 8 dana od Dana regionalnoga razvoja i EU fondova. Ne preuzme li dobitnik svoju nagradu niti u dodatnom roku od 8 dana od dana organiziranog događaja, gubi na nju pravo.

3.3. Dobitnik daje suglasnost za fotografiranje na Danima regionalnoga razvoja i fondova EU te pristaje da se njegovo ime, prezime i fotografije objavljuju u izdanjima Hanza Medije i portala Župan.hr. Dobitnik preuzima nagradu koja je navedena u ovim Pravilima.

4. Pravo Priređivača na objavljivanje podataka o dobitnicima

4.1. Podatke iz točke 2.3. Pravila nagradnog natječaja Priređivač prikuplja u svrhu provođenja nagradnog natječaja i radi brže i efikasnije komunikacije sa sudionikom nagradnog natječaja.

4.2. Sudjelovanjem u nagradnom natječaju sudionici/dobitnici nagrada pristaju na objavu svojih osobnih podataka i ovlašćuju Priređivača za korištenje njihovih osobnih podataka i fotografija, bez prava na bilo kakvu naknadu, tako i u objavi reportaža ili sličnih materijala vezanih uz Nagradni natječaj.

4.4. Priređivač se obvezuje kako će osobnim podacima koje sudionik učini dostupnima u svrhu ovog Nagradnog natječaja, postupati u skladu s odredbama relevantnih propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

U skladu s time, Priređivač koristi fizičku, elektroničku i administrativnu zaštitu koja osobne podatke Sudionika štiti od gubitka, zloupotrebe i neovlaštenog pristupa, otkrivanja, izmjena i uništavanja. Pri obradi osobnih podataka, Priređivač i s njime povezana društva djeluju u skladu s propisanim politikama i procedurama koje se odnose na zaštitu osobnih podataka. Radi osiguranja poštene i transparentne obrade Priređivač obavještava sudionika o sljedećem:

– Voditelj obrade osobnih podataka, u smislu Opće uredbe o zaštiti podataka je HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2;

– Sudionik može u svakom trenutku, a u svezi obrade svojih podataka, kontaktirati Službenika za zaštitu osobnih podataka na broj telefona: 01/6173939 ili na dpo@hanzamedia.hr;

– U svrhu provođenja Nagradnog natječaja, Priređivač će pristup osobnim podacima odobriti onim primateljima kojima je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti primatelja.

– Priređivač će osobne podatke Sudionika čuvati tijekom trajanja Nagradnog natječaja, te sukladno tome i po završetku natječaja, sve do opoziva Sudionika;

– Sudionik ima pravo u svakom trenutku zatražiti pristup, odnosno potvrdu o tome obrađuju li se osobni podaci koji se odnose na njega te mu je Priređivač u razumnom roku i bez nepotrebnog odgađanja dužan pružiti sve relevantne informacije koje se odnose na obradu njegovih podataka;

– Sudionik ima pravo u svakom trenutku ishoditi ispravak netočnih osobnih podataka, kao i dopunu nepotpunih osobnih podataka koji se odnose na njega te pravo na prigovor nadležnom Nadzornom tijelu.

4.5. Priređivač zadržava pravo obrađivati osobne podatke Sudionika za potrebe izravnog marketinga svih izdanja Hanza Medije d.o.o. i s njome povezanih društava.

4.6. Sudionik u svakom trenutku ima pravo uložiti prigovor na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega za potrebe izravnog marketinga. Prigovor može dostaviti na adresu: Zagreb, Koranska 2, ili pozivom na broj telefona: 01/6173939 ili na dpo@hanzamedia.hr. Po prijemu takvog prigovora Priređivač se obvezuje zaustaviti daljnju obradu osobnih podataka Sudionika koji se odnose na njega, a u svrhu izravnog marketinga. Prigovor na obradu osobnih podataka u marketinške svrhe ni na koji način ne utječe na sudjelovanje Sudionika u nagradnom natječaju.

5. Troškovi

5.1. Priređivač nagradnog natječaja snosi troškove nabave i čuvanja nagrade do trenutka predaje dobitniku, uključujući porez za područje Republike Hrvatske, a dobitnik snosi troškove preuzimanja, ukoliko su potrebni.

5.2. U trenutku preuzimanja nagrade, odnosno potpisa potvrde o preuzimanju nagrade ili pak istekom dodatnog roka za preuzimanje nagrade prestaju sve obveze i odgovornosti Priređivača prema dobitniku.

6. Posebne situacije

6.1. Priređivač može obustaviti provođenje nagradnog natječaja i prekinuti ga ukoliko za to postoje razlozi tzv. više sile, za koje u trenutku organiziranja nagradnog natječaja Priređivač nije znao niti je mogao znati, te također koji sprječavaju daljnji tijek natječaja u skladu s Pravilima.

7. Rješavanje sporova

7.1. Sudjelovanjem u Nagradnom natječaju svaki sudionik prihvaća prava i obveze iz ovih Pravila.

7.2. Za sporove koji ne budu riješeni mirnim putem nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.

8. Stupanje na snagu

8.1. Ova Pravila stupaju na snagu s danom objave na portalu www.jutarnji.hr dana 27.06.2022. godine.

8.2. Sudjelovanjem u nagradnom natječaju svaki sudionik prihvaća sva prava i obveze utvrđene ovim Pravilima.

HANZA MEDIA d.o.o.

Ana Hanžeković Krznarić, članica uprave

Prijavite se ovdje.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO Otvoren vrtić Višnjik III, područni odjel DV-a Radost

Objavljeno

-

By

Športskom centru Višnjik gdje već djeluju dva područna odjela, u utorak, 27. rujna 2022. svečano je otvoren i treći područni odjel gradskoga Dječjega vrtića Radost. Ovaj je odjel smješten na prvom katu zgrade, a u prethodnom je razdoblju cijeli prostor preuređen i prilagođen suvremenom standardu, te opremljen namještajem, didaktikom, kuhinjom i ostalim sredstvima.

Na simboličan način ovaj odjel rezanjem vrpce otvorili su Maro i Lucija, polaznici vrtića, te Branko Dukić, zadarski gradonačelnik.

dječji-vrtić-višnjik-III-otvaranje-zadar

Govoreći nazočnima poslije čina otvaranja Larisa Pavlović Petani, ravnateljica DV-a Radost, istaknula je kako je po međunarodnim konvencijama pravo svakoga djeteta na svu moguću skrb, pa i na smještaj u vrtićima, nit koju valja dosljedno slijediti. Također, istaknula je kako su područni odjeli Višnjik IVišnjik II i Višnjik III smješteni u prostoru Športskoga centra Višnjik čijim se sadržajima svi polaznici vrtića rado koriste u sklopu svojih programa.
– Ovaj je objekt obnovljen, prilagođen, uređen i opremljen u suradnji Grada ZadraUO-a za odgoj i školstvo i ŠC- Višnjik i na tomu zahvaljujemo svima – rekla je, uz ostalo Larisa Pavlović Petani.

dječji-vrtić-višnjik-III-otvaranje-zadar

Branko Dukić, zadarski gradonačelnik, u prigodnoj je riječi kazao i to kako Grad Zadar ozbiljno i odgovorno osmišljava plan i program stvaranja uvjeta za širenje vrtićkih prostora i sadržaja, ali i za uređenje postojećih, te da i ovaj objekt, Višnjik III, potvrđuje da se Grad Zadar, UO za odgoj i školstvo i ostali upravi odjeli dosljedno drže toga plana i programa.
– Iskreno vjerujem da ćemo u sljedećem razdoblju održati zamišljenu dinamiku i da ćemo u danom trenutku imati osigurano mjesto za svako dijete predškolske dobi – zaključio je Branko Dukić.

dječji-vrtić-višnjik-III-otvaranje-zadar

Otvaranju područnoga Odjela Višnjik III pribivali su uz Branka Dukića, Josu Nekića, pročelnika UO-a za odgoj i školstvo, Denisa Karlovića, direktora ŠC-a Višnjik, još i brojni pročelnici gradskih upravnih odjela, zaposlenici dječjih vrtića, članovi upravnih vijeća gradskih vrtića, itd.

Izvor: Visnjik.hr

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA) OKRUGLI STOL “TURIZAM KAKAV ŽELIMO” Fain: Imamo 33 tisuće kreveta, svi su zauzeti, a prijavljeno 19 tisuća gostiju!?

Objavljeno

-

By

Ususret Svjetskom danu turizma Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru sinoć je, u prostorijama Jedriličarskog kluba Uskok, organizirao okrugli stol „Turizam kakav želimo“. Zbog najavljene kiše odgođeno je čišćenje plaže Vitrenjak, u kojemu će, u novom terminu, kako je najavljeno, uz učenike Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole sudjelovati studenti novog diplomskog studija Održivi razvoj turizma.

Učenici EBTŠ uvodno su prezentirali rezultate istraživanja „Zadovoljstvo lokalnog stanovništva razvojem i utjecajem turizma u gradu Zadru“, u kojemu su kao najpozitivnije strane turizma istaknute veća potrošnja i rast zaposlenja, dok je najveće nezadovoljstvo domaćih žitelja vezano uz nedostatak parkirališnih mjesta tijekom sezone.

Nastavnici s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti doc. dr. sc. Tomislav Klarin i dr. sc. Gabrijela Vidić prezentirali su rezultate fokus grupa provedenih u Ravnim kotarima s različitim dionicama i predstavili strateški okvir, akcijski plan i smjernice za razvoj održivog razvoja turizma tog područja. Kao prednosti Ravnih kotara i Bukovice istaknuti su prirodna i kulturna baština, gastronomija, mir, blizina obale, seoski turizam, a najlošije je stanje s ponudom izleta i lokalnim transportom. Razvoj turizma tamošnji žitelji i dionici turističke ponude uglavnom vežu uz poljoprivredu i enogastronomsku ponudu.

Središnji dio večeri bio je okrugli stol na temu „Turizam kakav želimo“, u kojemu su sudjelovali predsjednik Udruženje hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije Mihaela Kadija, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Danijel Katičin, ravnateljica Zadar Cruise Port – Putničke luka Gaženica Rebeka Pevec te menadžer u Turisthotelu Ivan Niseteo, uz moderiranje izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić.

– Teško je uvijek slušati kritike na račun našeg turizma, no on je dobar, a vrhunac sezone donosi opterećenje u većini destinacija. Svjesni smo da takve situacije ponekad teško padaju žiteljima i da je potrebno rješavati neke probleme. Oni koji zarađuju od turizma su zadovoljni, realni sektor također, a mi moramo raditi na tome da povećamo udio hotelskog smještaja, a ne da se on smanjuje, rekla je Kadija.

Ravnatelj Parka prirode Danijel Katičin istaknuo je kako je ovoj ustanovi primarna zaštita prirode, a ne posjećivanje, od kojeg se ipak ostvaruju značajni prihodi. Veću štetu čini im odlaganje otpada i nekontrolirana poljoprivredna proizvodnja, posebice upotreba pesticida.

– Na sreću ili nažalost, Vransko jezero nije dostiglo izazove poput uvale Mir, Roškog slapa ili Plitvičkih jezera, koji su došli u fazu da moraju zaustavljati posjetitelje.

Ivan Niseteo najavio je dvije važne novosti u Turisthotelu – pretvaranje postojećeg hostela na Forumu u hotel i gradnju novog hotela na prostoru nekadašnjeg kina Pobjeda. Projekti su na početku, a u najboljem slučaju mogli bi biti dovršeni u roku od dvije godine.

„Turizam kakav želimo“ je događanje koje je organizirano u okviru projekta “Smart and Slow Tourism Supporting Adriatic Heritage for Tomorrow” (TAKE IT SLOW), sufinanciranog u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014. – 2020., na kojemu je Sveučilište u Zadru jedan od projektnih partnera. Projekt je osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao održive, zelene i pametne europske turističke regije kroz uspostavu lanca vrijednosti u turizmu prema načelima pametne specijalizacije. Temelji se na istraživanju načina života kao spoja materijalne, nematerijalne, kulturne i prirodne baštine u suradnji sa znanstvenicima i lokalnom zajednicom kao velikim izvorom znanja.

Fain: Imamo 33 tisuće kreveta, svi su zauzeti, a prijavljeno 19 tisuća gostiju!?

Tomislav Fain kao veliki problem ističe neprijavljivanje gostiju, što potkrepljuje brojkama.

– U Zadru imamo registrirano 33 tisuće glavnih kreveta, uz pomoćne i neprijavljene, bilo je dana kada nije bilo slobodnog u gradu, a maksimalno smo ih imali 19 tisuća prijavljenih! Siguran sam da ih ima još barem toliko! Nisu privatni iznajmljivači oni koji rade u sivoj zoni, tu su i brodari koji krcaju pune brodove izletnika a u papirima je na svakom prijavljeno petoro, tu su i prijevoznici, taksisti… Siguran sam da imamo barem 50 posto neprijavljenih prihoda, to je veliki gubitak za državu, istaknuo je Fain.

Pevec: Gostima s kruzera nedostaje prave ponude

Rebeka Pevec ponudila je odgovor na pitanje kako poboljšati lošu percepciju cruising turizma, za koje se često smatra da ne donosi nikakvu korist lokalnoj sredini, već samo zagađenje brodova koji dolaze.

– Mi smo ove godine imali 81 dolazak u Gaženicu. Nažalost, brodovi nisu mogli biti puni, zbog COVID protokola, već ispunjeni 72 posto. Da jesu, po broju putnika bismo značajno nadmašili rekordnu 2019. godinu. Dolaze nam sve veći brodovi, a poseban test za nas, turoperatore, vodiče i cijelu destinaciju bio je dan kada su istovremeno pristala tri kruzera. Suprotno percepciji, kruzing ima tendenciju da postane jedna od ekološki najprihvatljivijih industrija u turizmu. Veliki broj gostiju želi posjetiti gradsko središte, dok ostatak ide na izlete u širu okolicu, no činjenica je da im nedostaje prave ponude, novih iskustava poput branja grožđa, kulinarskih radionica, čak i ekoloških akcija u kojima bi sudjelovali, rekla je Pevec.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) OKRUGLI STOL O EKOLOŠKIM OTISCIMA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo koje govori koliko resursa uzimamo Zemlji

Objavljeno

-

By

Ususret Europskoj noći istraživača, koja će se održati u petak 30. rujna, na Sveučilištu u Zadru jučer je održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima”, čiji je cilj bio upoznati širu populaciju sudionika sa znanstvenim spoznajama iz područja ekologije i utjecaju čovjeka na okoliš, te potaknuti svakog sudionika da se zapita o svom ekološkom otisku i mogućnostima suočavanja s ekološkim izazovima na human način. Uz stručnjake iz različitih područja u raspravi su sudjelovali učenici Gimnazije Vladimira Nazora i Privatne gimnazije NOVA iz Zadra.

Sveučilište u Zadru je generator znanja zamašnjak razvoja Grada Zadra i njegove okoline, kopna i mora. Uključivanjem u Europsku noć istraživača kroz projekt Blue Connect iskazuje volju, htijenje i odlučnost za djelotvornim promjenama temeljenim na znanstvenim istraživanjima, novim spoznajama i dijeljenju novih znanja s odgojno-obrazovnim čimbenicima, istaknula je u pozdravnoj riječi rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

– Danas smo bombardirani ogromnom količinom informacija, osobito djeca i mladi. Zadaća nam je podizati svijest djece i mladih o razvoju i napretku, ali upozoriti ih na brid koja nas dijeli od onog napretka i razvoja koji sa sobom nosi novi kamen oko vrata. Važno odgojno poslanje jest što učinkovitije povezivanje znanosti sa sviješću o zajedničkom dobru, javnom dobru i općem dobru. Ne osakaćujmo svijest i znanje, nego podijelimo odgovornost da smo jedna od 7 milijardi osoba koja će se refleksivno odnositi prema svom ekološkom otisku. lako imamo percepciju ukorijenjenosti u lokalnu zajednicu, problemi s kojima se suočavamo bliski su milijardama. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su nam unijele revoluciju u život, učinile puno dobroga. Istodobno, hvalevrijedna brzina informacija ne znači uvijek i njihovu točnost i istinitost; upravo suprotno, njihova loša strana su rasadništvo zabluda, predrasuda, laži i manipulacija, rekla je rektorica Vican, ističući kako rast ne odgovara uvijek razvoju i napretku, te da vodi k iscrpljivanju planeta i bioraznolikosti.

Čovjek je, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, nezamisliv bez svojih veza s prirodom, a možda se baš zato što je bio odvojen od prirode, posebno u razvijenim zemljama, događaju današnji problemi. Jako je važno da svi dionici, a osobito akademska zajednica, stalno i u sudioništvu s drugim ustanovama u odgoju i obrazovanju, bude vrlo aktivna i ona koja će prednjačiti u prostoru u kojem živimo i djelujemo, istaknuo je Faričić.

Znanstvenik, ekolog i aktivist dr. sc. Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ predstavio je pojam ekološkog otiska, koji se značajno razlikuje od mnogo poznatijeg “otiska CO2”

– Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo prevelik, znači da smo nekome „ukrali“ resurse. Dok CO2 otisak mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan podatak, on je integriran u ekološki otisak, koji je indikator našeg životnog stila. On nije u atmosferi niti se bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom, politikom i društvom, nego ekologijom, rekao je Šimleša.

Znanstvenici svake godine računaju biokapacitet našega planeta, koji pokazuje da Zemlji treba godina i pet mjeseci da se regenerira, što znači da je stalno u zaostatku.

Prof. dr. sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o velikoj količini (1,7 milijuna otpada) koji se u Hrvatskoj svake godine stvara. Svatko od nas svake godine baci preko 400 kilograma otpada, a što je velika razina, pogotovo na činjenicu da mnogo njega nastaje izvan većih centara, pa ga se puno ne uspije ni prikupiti. Zadarska županija pritom je s 3 posto među najgorima u odvojenom prikupljanju otpada.

– Puno otpada kojega na ovomu prostoru bacamo je biorazgradivi otpad, odnosno hrana, jer smo poput drugih Mediteranaca gurmani, dok recimo Skandinavci jedu gotovo isključivo polugotovu hranu za mikrovalnu pećnicu i bacaju uglavnom plastiku. Od četiri vrećice hrane koju kupimo u trgovini, jednu ćemo baciti!, upozorio je Voća.

O utjecaju turizma na ekološki otisak izlagao je doc. dr. sc. Hrvoje Grofelnik s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Zadarsko područje je turističkom aktivnošću, dovođenjem velikog broja zrakoplova, ali i gradnjom autoceste, dobilo turiste i prihod, ali i generiralo ogroman ekološki otisak i emisiju CO2.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić, inače predavač na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, govorio je o boljem korištenju resursa i zamjeni fosilnih gorivima biogorivima, ali i smanjenju upotrebe pesticida.

– Moramo razmišljati o tome kako nešto primjenjujemo i nastojati biti što obazriviji. Najveći sustav recikliranja je priroda sama, za svaku molekulu postoji nešto što će ju razgraditi, pa koristimo našu prirodu i pamet da budemo odgovorniji, poručio je Zjalić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu