Connect with us

Hrvatska

DOBRE VIJESTI ZA OB ZADAR Ministarstvo nabavlja 23 linearna akceleratora za najopterećenije bolnice

Objavljeno

-

Prvi linearni akceleratori od ukupno 23, koji se nabavljaju putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost za liječenje onkoloških bolesnika, pacijentima bi trebali biti na raspolaganju iduće godine, dok je nabava ostalih u planu za 2024., doznaje se u Ministarstvu zdravstva.

Nabavljamo 23 linearna akceleratora za najopterećenije radioterapijske ustanove kako bi se ujednačila opterećenost opreme za zračenje te osigurala učinkovitost obavljanja pregleda i terapija, kažu u Ministarstvu zdravstva.

Riječ je o KBC-ima Zagreb, Sestre milosrdnice, KBC Split, Rijeka i Osijek te KB Dubrava i OB Zadar.

Ističu kako će 720 milijuna kuna biti uloženo u umrežavanje radioterapijske opreme u jedinstvenu, nacionalnu onkološku mrežu s bazom radioterapijskih onkoloških podataka čime se želi optimizirati korištenje opreme, pratiti kontrola kvalitete radioterapije i rezultata liječenja.

Povjerenstvo za nabavku linearnih akceleratora sastaje se redovito a svi poslovni procesi oko nabavke idu prema planu.

“Do kraja ove godine planiramo raspisivanje javnog natječaja, no postupci javne nabave imaju svoje specifičnost te su nepredvidivi. Budu li u granicama dosadašnje prakse, prve akceleratore pacijenti će koristiti već sljedeće godine, dok je nabava svih 23 uređaja u planu 2024.”, kažu u Ministarstvu zdravstva.

Time će Hrvatska doseći prosjek Europske unije po broju uređaja od pet uređaja na milijun stanovnika

Nabava nove radiološke opreme samo je jedna od niza aktivnosti koje Ministarstvo zdravstva treba provesti u sklopu Nacionalnog strateškog okvira za rak, koji je donesen radi poboljšanja skrbi za onkološke pacijente u Hrvatskoj.

No, prije nekoliko mjeseci udruge pacijenata pokrenule su inicijativu za njegovo oživotvorenje tvrdeći da nakon usvajanja plana u prosincu 2020. nije ništa učinjeno da on zaživi.

Akcijski plan u završnoj fazi 

U Ministarstvu odgovaraju kako je u završnoj fazi donošenja Akcijskog plana za iduće trogodišnje razdoblje što je prvi korak u implementaciji Okvira a njegova skora realizacija uključuje zanavljanje radiološke opreme, uspostavu onkološke mreže i baze onkoloških podataka, prevenciju, rano otkrivanje, adekvatno liječenje i rehabilitaciju bolesnika.

Ističu i da će se u nacionalnu onkološku mrežu uključiti sve onkološke ustanove a mreža predviđa ugradnju algoritama osnovnih dijagnostičkih procedura nužnih za započinjanje liječenja najčešćih dijagnoza.

Time će se standardizirati liječenje na svim razinama, od onkoloških ambulanti do kliničkih bolničkih centara.

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić, ujedno i član Povjerenstva, kazao je, sudjelujući prošloga tjedna na panelu u sklopu konferencije MEDMED 2022. u Grožnjanu, kako prvi linearni akceleratori dolaze 2023. i zamijenit će dio starih, među kojima neki imaju i više od 10 godina.

“U našoj ustanovi imamo dva u Klinici za tumore a sljedeće godine kreće zamjena.”

Vera Katalinić Janković iz Ministarstva zdravstva rekla je kako je Akcijski plan poslan na mišljenje drugim nadležnim tijelima.

“Nama je ključno Ministarstvo financija jer moramo znati s kojih pozicija se može povlačiti sredstva. Kad dobijemo mišljenja plan odmah ide u proceduru donošenja”, rekla je.

Što se tiče onkološke mreže u pripremi je materijal koji će biti podloga za izradu tendera za softver.

U Hrvatskoj od raka godišnje oboli oko 25.000 ljudi, a umire oko 13.500, a od donošenja Okvira 15. prosinca 2020. do početka lipnja ove godine umrlo je 21.168 osoba, navela je predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera.

Najčešća sijela kod muškaraca su prostata, pluća, debelo crijevo i rektum, kod žena dojka, pluća, debelo crijevo i maternica, a zbog pandemije koronavirusa u idućim se godinama očekuje porast broja oboljelih i umrlih.

Udruge očekuju da oboljeli od karcinoma dobiju pravovremenu dijagnostiku i liječenje, individualni pristup i praćenje ishoda liječenja, ali i osiguranje maksimalne kvalitete života, adekvatnu palijativnu skrb kao i zadržavanje osoba u svijetu rada.

“Situacije bolesnika su različite, a uglavnom se sve svodi na to da nisu bili adekvatno zbrinuti i u velikim kliničkim bolnicama. Također, potpuno je izostala socijalna skrb društva o onkološim bolesnicima”, kazala je Kalodjera.

U Hrvatskoj godišnje 3600 novooboljelih od raka debelog crijeva

Koordinator Nacionalnog programa za prevenciju karcinoma debelog crijeva Neven Ljubičić naglašava važnost multidisciplinarnih timova u pristupu liječenju te važnost uspostave centara izvrsnosti.

“Moramo početi povezivati sustav jer to nije stvar jedne struke nego niza njih, kako bi bili su stanju riješiti što više kazuistike.”

Ljubičić ističe kako se godišnje u Hrvatskoj godišnje otkrije 3600 novooboljelih od raka debelog crijeva, no svi bolesnici nemaju jednaku kvalitetu liječenja.

“Bolesnici koji se liječe u Zagrebu imaju bolje praćenje nego oni izvan, a to će se riješiti uspostavom centara izvrsnosti”, kaže.

Kad je riječ o kolorektarnom karicinomu, smatra da su Hrvatskoj potrebna četiri centra izvrsnosti u četiri velike bolnice te navodi primjer Nizozemske koja je, kaže, suzbila kolorektarni karcion na razinu gripe te ima najbolju stopu preživljenja jer ima četiri centa koji su akreditirani za liječenje te bolesti.

U suzbijanju karcinoma debelog crijeva nužna je prevencija, no odaziv od 25 posto na preventivni program nije dovoljan.

Ljubičić ističe kako odaziv od ispod 45 posto ne može utjecati na smanjenje mortaliteta pa drži nužnim u sve više uključiti liječnike obiteljske medicine koji bi sami svoje pacijente upućivali na preventivni pregled ako se ne odazovu na poziv za preventivni pregled koji dobiju na kućnu adresu.

Da to može dati rezultate pokazuje primjer iz Rijeke gdje su se obiteljski liječnici aktivno uključili u provedbu preventivnog programa.

“Od zadnja 264 karcinoma u tretmanu u KBC-u Rijeka, 251 su otkrili obiteljski liječnici u svojoj ordinacijama. Volio bih da je tako u cijelog Hrvatskoj. Smrtnost od kolona u mojoj ordinaciji je 0 posto”, rekao je obiteljski liječnik Leonardo Bressan.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Koronavirus: Na zadarskom području 16, u Hrvatskoj 743 nova slučaja. Preminulo 12 osoba

Objavljeno

-

By

U posljednja 24 sata zabilježeno je 743 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7.272. Među njima je 628 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 28 pacijenata. Preminulo je 12 osoba, priopćio je Stožer civilne zaštite. 

Broj osoba u samoizolaciji je 3.933. Ukupno se oporavilo 1.169.625 osoba od toga 1.464 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 5.069.266 osoba, od toga 2.461 u posljednja 24 sata, doaje se u priopćenju. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj većina trudnica starija od 30

Objavljeno

-

By

U hrvatskim je rodilištima lani bilo 36.346 poroda u kojima se rodilo 36.991 dijete, od kojih 36.854 živorođena, a 137 mrtvorođenih, stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, piše u petak Jutarnji list.

Izvješće potvrđuje i neke trendove u posljednjih desetak godina, među kojima i činjenicu da su trudnice sve starije, da je sve više poroda carskim rezom te smanjenje broja poroda među djevojkama mlađim od 14 godina.

Naime, 33,71 posto rodilja imalo je između 30 i 34 godine, a njih čak 20,05 posto između 35 i 39 godina. U dobi od 25 do 29 godina rodilo je 28,11 posto žena, a dobra je vijest da su bila samo tri poroda u dobi od 14 godina i mlađih. Nastavlja se i smanjenje broja trudnica mlađih punoljetnica kojih je lani bilo 466, a pet godina prije 752.

Stručnjaci ističu da se porast broja poroda nakon 30. godine povezuje s produljenim školovanjem žena, kasnijim zapošljavanjem, ali i nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja te promjenama društvenog stava prema formiranju obitelji.

Zabrinjavajuće je ipak što sve manje žena odlučuje roditi u dobi koja je prema biološkim i medicinskim kriterijima optimalna za rađanje. Istodobno s porastom dobi prve trudnoće raste i broj parova koji pomoć traže u medicinski potpomognutoj oplodnji.

Dob trudnica osobito se povećava od 2016. dok je prethodnih godina najviše žena rađalo u dobi od 25 do 29 godina. Jedan od pokazatelja razvoja medicine su i podaci o udjelu živorođene djece majki starijih od 35 godina u razvijenim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Primjerice, 1995. godine taj je udio bio 9,16, a prije dvije godine 23,58, slično kao i u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj i Austriji.

Zanimljivi su i podaci o liječničkim kontrolama trudnica koje mogu imati značajan utjecaj na tijek i ishod trudnoće, a iz kojih je vidljivo da je pandemija koronavirusa imala popriličan utjecaj.

Naime, čak 587 rodilja ili njih 1,6 posto uopće nije kontroliralo svoju trudnoću, dok je taj broj u 2020. bio upola manji, odnosno na pregledima nisu bile 282 žene ili njih 0,8 posto. Jedan do tri puta pregledano je 519 trudnica, ali najviše je njih, 71,5 posto, ipak imalo optimalni broj pregleda. Najbolje je da prvi pregled bude do navršenih osam tjedana trudnoće, a to je lani učinilo 67,4 posto trudnica.

Ovo izvješće HZJZ-a potvrđuje i trend smanjenja broja spontanih poroda te povećanja broja poroda carskim rezom. Podaci govore da je lani 25.719 žena rodilo spontano, 1,5 posto na vakuum, 4,6 posto poroda bilo je “na zadak”, a 10.016 ili 27,6 posto carskim rezom što je za jedan postotak više nego godinu prije, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ČESTITKA Andrej Plenković: “U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost i zajedništvo”

Objavljeno

-

By

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u kojoj stoji:

“Poštovane Hrvatice i Hrvati u domovini i svijetu, drage sugrađanke i sugrađani, poštovani hrvatski branitelji,

na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, te 27. obljetnicu vojno redarstvene operacije Oluja obilježavamo trenutke ponosa, slave i nacionalnog zajedništva! Prisjećamo se i hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja, kojima smo neizmjerno zahvalni jer bez njihove žrtve ne bi bilo slobodne i demokratske Hrvatske. Stoga je naša trajna obveza i odgovornost da hrvatskim braniteljima osiguramo dostojanstven status, da štitimo dignitet Domovinskog rata te da jačamo i moderniziramo Hrvatsku vojsku i policiju.

U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost, zajedništvo i domoljublje. Uz vodstvo dr. Franje Tuđmana i hrabrost hrvatskih branitelja, ostvario je tisućljetni san o slobodnoj i demokratskoj vlastitoj državi. Državništvo tadašnjeg hrvatskog vodstva i požrtvovnost naših branitelja, vojnika i policajaca trajna su nam inspiracija u zalaganju za boljitak Hrvatske i svakog hrvatskog čovjeka!

Ovo je godina ostvarivanja strateških ciljeva za Hrvatsku. Otvorili smo Pelješki most, čime smo ostvarili generacijski san o spajanju hrvatskog teritorija. Uskoro postajemo članica europodručja, čime će naše gospodarstvo postati zaštićenije i otpornije na buduće krize. Ulaskom u Schengenski prostor olakšat ćemo kretanje ljudi i roba, izvoz naših proizvoda i dolazak europskih turista. Tom dubljom integracijom u Europsku uniju pridružit ćemo se krugu najrazvijenijih europskih država, osnažiti svoj suverenitet i povećati utjecaj.

U odgovoru na sve izazove i krize s kojima se suočavamo, Vlada će poduzimati sve da zaštiti građane i gospodarstvo, i da Hrvatska nastavi ići naprijed, koristeći pritom sve prednosti članstva u Europskoj uniji.

Uime Vlade i svoje osobno, od srca vam svima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a hrvatskim braniteljima želim da ponosno proslave svoj dan i da osjete istinsku zahvalnost cijele nacije na svemu što su učinili za slobodu naše domovine!”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu