U Poljoprivredno-edukacijskom centru u Zemuniku Donjem održan je radni sastanak na temu izgradnje infrastrukture za zbrinjavanje komine masline te ostalih nusproizvoda iz poljoprivredne proizvodnje. Sastanak je okupio predstavnike svih sedam jadranskih županija, a u ime Zadarske županije sudjelovali su zamjenik župana Robertino Dujela i pročelnik za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Daniel Segarić.

Središnja tema susreta bila je provedba izmjena Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, istaknuo je kako se ovim izmjenama dugoročno rješava problem zbrinjavanja komine.

„Tim izmjenama predviđamo prijelazno razdoblje od godinu dana za izradu projektne dokumentacije te dodatne tri godine za uspostavu pogona za preradu komine masline. Riječ je prije svega o razvoju bioplinskih postrojenja i kompostana, kojih na području Primorske Hrvatske i otoka trenutačno imamo vrlo malo ili ih uopće nema“, pojasnio je Majdak.

Dodao je kako je financiranje ovakvih projekata planirano na razini Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a korisnici će moći biti jedinice lokalne i regionalne samouprave te privatni poduzetnici. Cilj je praksu kružnog gospodarstva i bioekonomije, koja već uspješno funkcionira u kontinentalnoj Hrvatskoj, preslikati na Dalmaciju, Istru i otoke. Paralelno s time, u pripremi je i novi pravilnik o gnojidbenim proizvodima koji će dodatno olakšati sustavno zbrinjavanje poljoprivrednih nusproizvoda.

Da je riječ o izazovu s kojim se suočavaju sve priobalne županije, potvrdio je i zamjenik župana Robertino Dujela, osvrnuvši se na konkretne brojke i korake na lokalnoj razini.

„Na području Zadarske županije evidentirano je oko 30 uljara, a procjenjuje se da je riječ o približno 10.000 tona komine koju je potrebno zbrinuti nakon prerade. Ovo je prijelazno rješenje – nije konačno niti idealno, ali je u ovom trenutku – provedivo. Vjerujemo da će ono potaknuti vlasnike uljara i sve dionike u proizvodnji maslinovog ulja da zajedno dođemo do trajnog rješenja, bilo kroz izgradnju kompostane ili bioplinskog postrojenja.“

Na sastanku je donesen jasan plan aktivnosti za naredno razdoblje:

Do idućeg susreta, županije će resornim ministarstvima dostaviti sve potrebne podatke s terena kako bi se proces nastavio planiranom dinamikom.

Zaključeno je da se sve potrebne pripreme za finalizaciju javnih poziva moraju odraditi najkasnije do lipnja.

Sljedeći radni sastanak zakazan je za mjesec dana.

Grad Obrovac svečano je obilježio Dan grada i blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Josipa. Tim povodom održana je svečana sjednica Gradskog vijeća koja je okupila predstavnike lokalne i regionalne vlasti, brojne uzvanike te zaslužne građane.

Tijekom svečane sjednice, okupljenima su se prigodnim govorima obratili gradonačelnik Obrovca Ante Župan i župan Zadarske županije Josip Bilaver. U svojim su obraćanjima posebno istaknuli važnost zajedništva te kontinuirane i snažne suradnje s Vladom Republike Hrvatske. Naglašeno je kako je upravo ta sinergija ključna za uspješnu provedbu niza razvojnih projekata kojima je cilj podizanje kvalitete života svih stanovnika obrovačkog kraja.

Svečanost je dodatno uveličana dolaskom inozemnih gostiju, pa se tako prisutnima prigodnim riječima obratio i gradonačelnik prijateljskog češkog grada Brumov-Bylnice, Jaroslav Vaněk, potvrdivši time snažne veze i njegovanje uspješne međunarodne suradnje ova dva grada.

Svečana sjednica tradicionalno je bila i prilika za zahvalu onima koji svojim nesebičnim radom i zalaganjem doprinose boljitku lokalne zajednice. Ovogodišnja javna priznanja Grada Obrovca za izniman doprinos dodijeljena su istaknutim pojedincima:

– fra Petru Klariću

– Luki Perici

– Nikoli Veselinoviću

Odjel za talijanistiku Sveučilišta u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Zadru priređuju Susret s književnikom i prevoditeljem Silvijem Ferrarijem. U programu sudjeluju: izv. dr. sc. Ana Bukvić, pročelnica Odjela,
prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić,  Miljenko Dujela, redatelj, novinar, putopisac i humanitarac te  Silvio Ferrari, talijanski slavist, prevodilac i književnik.

Susret će se održati u utorak, 24. ožujka 2026., 12:00 sati, na Sveučilištu u Zadru, Odjelu  za talijanistiku, IV. kat, dvorana broj 143, na adresi Obala kralja Petra Krešimira IV., br. 2.

Silvio Ferrari, talijanski slavist, prevodilac i književnik, rođen je 1942. godine u mješovitoj talijansko-hrvatskoj obitelji. Rano djetinjstvo proveo je u Salima na Dugom otoku, a 1948. se, s obitelji, preselio u Camogli kraj Genove, gdje je završio osnovnu školu. Studirao je u Genovi talijansku književnost, radio kao srednjoškolski profesor književnosti i povijesti umjetnosti i djelovao u komunalnoj upravi Genove.

Upoznavši dobro hrvatsku i južnoslavenske kulture, odlučio je osamdesetih godina prošloga stoljeća djelovati na posredovanju u talijanskoj sredini. Posebno ga je privukla figura Miroslava Krleže, pisca dotad jedva poznata i prevođena na talijanski, zbog njegove nedogmatičnosti u povijesnim „sukobima na ljevici“ i originalnog shvaćanja književnog angažmana. Započeo je s prijevodom Hrvatskoga boga Marsa, 1982. godine, nastavio s romanom Povratak Filipa Latinovicza (1983.) te zaokružio to uvodno predstavljanje s Na rubu pameti (1984.). U sljedećim razdobljima objavio je prijevode Podravskih motiva, drama Gospoda Glembajevi i Michelangelo, te je pothvat okrunio prepjevom Balada Petrice Kerempuha (2007.). U međuvremenu je, osim Krležinih tekstova, preveo Berenikinu kosu Nedjeljka Fabrija, Rustichello i Kratki izlet Antuna Šoljana te Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića. Osim hrvatskih književnika preveo je i niz knjiga srpskih i bosanskih pisaca, primjerice Danila Kiša, Mirka Kovača, Davida Albaharija, Abdulaha Sidrana i Izeta Sarajlića. O većini prevođenih autora napisao je pogovore i studije i zalagao se u javnosti za njihovo djelo.

Svjedočeći o susretima s Krležom, započeo je vlastitu autorsku spisateljsku djelatnost, što se razgranala u cijelu malu biblioteku memoarske proze u kojoj naracija zadobiva i stanovitu etičku dimenziju. Svoju obiteljsku sagu ocrtao je u knjigama Što radi Raffaellino de Garbo u Lionu, (1986.), Kugina kuća (1998.) i Sedam Hrvata s Dugoga otoka (2002.), koja je u cijelosti prevedena i izdana na hrvatskome.

Za dopisnog člana HAZU izabran je 2018. godine.