Meteorolozi Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda objavili su danas sezonsku prognozu za zimu u Hrvatskoj. U nastavku je prenosimo u cijelosti:

Prema dostupnom prognostičkom materijalu za dugoročnu prognozu vremena, vrlo je velika vjerojatnost da će zima 2023./24. u Hrvatskoj (klimatološka zima – prosinac, siječanj, veljača)* biti toplija od klimatološkog prosjeka (1981. – 2010.).

Gledajući po mjesecima, veće odstupanje srednje mjesečne temperature od srednjaka izgledno je u prosincu te siječnju, i na kopnu i na moru, dok se manje pozitivno odstupanje očekuje u veljači. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili čak osjetno ispod prosječnih, ali će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina.

Manja pouzdanost kod prognoza na sezonskoj skali javlja se kod prognoze količine oborine zbog njezine složenosti, što kod interpretacije izračuna valja imati na umu. Za ovu se zimu predviđa količina oborine uglavnom veća od višegodišnjeg srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. U većem dijelu zemlje postoji signal za pozitivno odstupanje količine oborine od prosjeka u sva tri mjeseca, uz vjerojatnost nešto veću u veljači nego u prosincu i siječnju.

Dugoročne prognoze, odnosno prognozirano odstupanje meteoroloških parametara od sezonskog prosjeka, ne mogu dati detalje vezane za promjene na manjoj vremenskoj skali. Primjerice, u sezonskoj se prognozi ne može prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja bez oborine s razdobljima kada je, ne samo lokalno, moguća izraženija oborina, točnije obilna kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, potrebno je pratiti i vremenska izvješća, te upozorenja na opasne vremenske pojave koja se odnose na kraća vremenska razdoblja (dan ili dva unaprijed), osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) i Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike – MedCOF, kojih je Hrvatska članica.

*(kalendarska ili astronomska zima počinje 21. 12. 2023. u 4:27 po srednjoeuropskom vremenu)

Policija je izdala posebno upozorenje za sigurniji dom u sezoni grijanja. Naime, dolaskom hladnijih dana i nižih temperatura, odnosno u sezoni grijanja stambenih, poslovnih i gospodarskih prostora dolazi do opasnosti od požara, eksplozija i trovanja ugljičnim monoksidom, a time i do ugrožavanja ljudskih života i većih materijalnih šteta, upozoravaju iz policije.

Korištenje neispravnih ili neodrživih plinskih trošila i dimnjaka može imati smrtnu posljedicu za ukućane koji često nisu ni svjesni da se nalaze u životnoj opasnosti.

Kako bi smanjili mogućnost takvih tragičnih događaja i kako bi ova sezona grijanja prošla bez poteškoća, građanima daju jednostavne, ali ključne savjete i preporuke.

Ključni savjeti i preporuke

Redovito prozračujte prostorije poput kuhinja, kupaonica, kotlovnica, garaža te sve one gdje koristite razna plinska trošila ili peći za grijanje.

Ne zaključavajte kupaonicu kada se idete tuširati ako koristite plinski bojler, kako bi vam se u slučaju trovanja mogla brzo pružiti pomoć.

Obavezno jednom godišnje angažirajte ovlaštenog dimnjačara da vam pregleda dimnjak.

Instalaciju bojlera, peći, štednjaka i ostalih trošila prepustite isključivo ovlaštenim stručnjacima.

Zamijenite stara atmosferska plinska trošila za nova, kondenzacijska, koja su sigurnija za upotrebu.

Redovito servisirajte svoje kućanske aparate koji rade na plin.

Nabavite detektor ugljičnog monoksida te angažirajte stručnu osobu koja će ga postaviti na za to primjereno mjesto.

Obavezno pozovite dimnjačara:

Ako dimnjak dobro “ne vuče”;

Ako se dimnjak urušava ili je nešto upalo u njega.

Kada se u prostoriji glatke površine orošavaju – vlaže (moguće je da se radi o povratu dimnih plinova);

Ako se u prostoriji osjećaju neuobičajeni mirisi, takav problem može biti povezan s dimnjakom.

Objašnjenja stručnjaka

U nastavku se možete detaljnije informirati o svemu kroz kratke videe i objašnjenja stručnjaka.

Vještak Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić Ferdo Barbarić govori o najčešćim oblicima i uzrocima trovanja ugljičnim monoksidom u Republici Hrvatskoj.

Policijski službenik kriminalističke policije Ilija Brkić s kaznenopravnog i kriminalističkog aspekta govori o kaznenoj odgovornosti počinitelja i važnosti pravovremene zaštite žrtve.

Vatrogasac Petar Prpić daje upute kako postupati u slučaju da dođe do požara dimnjaka.

Izlaganje dimnjačara Željka Dorotića i voditelja Grupacije dimnjačara Hrvatske gospodarske komore Dejana Lončarića donosi niz korisnih savjeta vezanih uz važnost kontrole dimnjaka i dimovoda, odnosno važnost njihove sanacije i servisa ovlaštenih servisera.

Rukovoditelj Stručne tehničke podrške Gradske plinare Zagreb Dubravko Duvančić daje poseban osvrt na simptome trovanja ugljičnim monoksidom i na koji način izlaganje ovom plinu može dovesti do smrtne posljedice.

Ovlašteni serviser plinskih trošila Nenad Kuzman daje jasne upute na koji način prepoznati probleme u radu trošila, savjete i preporuke za korištenje trošila te sugerira nabavku detektora ugljičnog monoksida koji nas na vrijeme može upozoriti na opasnost, kao i da ga ugradi stručna osoba.

Prema podacima Porezne uprave, u petak su Hrvati potrošili 76.702.725,62 eura. Izdano je, odnosno fiskalizirano, 4.000.887 računa. No, koliko su Hrvati sveukupno potrošili u tjednu Crnog petka i onom koji je prethodio tjednu punom sniženja, pogledajte u podacima koje nam je ustupila Porezna uprava.

U tjednu od 20. do 27. studenog 2023. godine izdano je 22.930.414 računa dok su građani potrošili sveukupno 393.527.711,48 eura. Samo na Crni petak, kao što smo već spomenuli, građani su potrošili 76.702.725,62 eura.

U istom radzdoblju prošle godine građani ipak nisu bili toliko otvorenog novčanika pa je od 21.11. do 27.11. 2022. godine izdano 22.884.622 računa. U tom su periodu građani potrošili 333.031.495,84 eura, što je preko 60 milijuna više u odnosu na prošlu godinu. Na sam Crni petak prošle godine potrošeno je 65.436.468,14 eura.

Građani su ove godine na Crni petak potrošili 11.266.257,48 eura više.

U tjednu koji je prethodio Crnom petku, u razdoblju od 13.11. do 19.11. građani su prošle godine potrošili 320.068.328,01 eura te je izdano 20.775.692 računa dok je ove godine u tjednu prije Crnog petka izdano 22.930.414 računa, a građani su u trgovini na malo u tjednu prije Crnog petka potrošili sveukupno 393.527.711,48 eura pa i toj računici vidimo trend porasta kupovine Hrvata u vrijeme Crnog petka.