Zadar, 1. prosinca 2023. – Kako bi obilježili prve početke mrijesta brancina, Cromaris je u svom mrijestilištu u Ninu priredio svečano obilježavanje 40. godišnjice tog važnog događaja za Cromaris,  ali i cijelu mediteransku akvakulturu.

Brojne uzvanike, bivše i sadašnje zaposlenike Cromarisa, predstavnike lokalne zajednice i poslovne partnere, pozdravila je Lana Barić, rukovoditeljica mrijestilišta te podsjetila kako je riječ o jednom od prvih mrijestilišta na Mediteranu, koje i danas prednjači iskustvom i znanjem.

Kako je istaknuto, u Cromarisu su izuzetno ponosni na neprocjenjivo dugogodišnje iskustvo i tradiciju koje stalno nadograđuju novim znanjima stručnog tima te iz godine u godine unapređuju tehnologiju proizvodnje mlađi, uz vrhunske standarde kvalitete. Dodatnu potvrdu kvalitete i najviših standarda potvrđuju i certifikati, GlobalG.A.P. certifikat za svu  mlađ, a dio proizvodnje certificiran je i za ekološku proizvodnju Cromaris Organic portfelja.

Podsjetimo, nakon uspješnih rezultata uzgoja mlađi na eksperimentalnim kaveznim platformama u Novigradskom moru i u uvali Mala Lamjana, tadašnji Cenmar 1981. godine započinje gradnju pogona mrijestilišta u Ninu, a u jesen 1983. pokreće prvu proizvodnju mlađi, mrijestom vlastitih matica.  Cromarisovo mrjestilište potpuno je rekonstruirano i otvoreno 2015. godine te danas predstavlja jedan od najsuvremenijih pogona za mrijest brancina i orade u svijetu.

Mrjestilište je podijeljeno na matičnjak, uzgojne jedinice od ličinačke faze preko metamorfoze do mlađi te odjela za proizvodnju zooplanktona i fitoplanktona, koji su ujedno i prva hrana ribe. Sve jedinice su odvojene, imaju zasebne filtracijske sustave, što omogućuje kreiranje optimalnih zoohigijenskih uvjeta. Proces proizvodnje prati prirodni foto period ribe s posebnom pažnjom na dobrobit životinja. Kad mlađ dosegne masu od 3-5 grama, u transportnim bazenima se prevozi do uzgajališta gdje se nastavlja njen uzgojni ciklus. Uz fokus na redovnu proizvodnju mlađi brancina i orade, veliki trud se ulaže u istraživanje proizvodnje mlađi novih mediteranskih vrsta.

Stotinjak gostiju je imalo priliku i razgledati stare fotografije mrijestilišta te uz vodstvo Cromarisovih stručnjaka obići nove pogone. Uz delicije od Cromaris ribe i prigodnu tortu morskih motiva, svečanost je obilježilo i prisjećanje okupljenih bivših i sadašnjih zaposlenika na lijepe trenutke zajedničkog rada, koji je pridonio razvoju mrjestilišta i dao doprinos zajednici sa zajedničkim ciljem – proizvesti kvalitetnu mlađ kao preduvjet kvalitetne ribe.

Volonterski centar Zadar i ove godine organizira Ukrajinsko-hrvatsku glazbenu večer, koja će se održati 7. prosinca u 19 sati u Centru za kreativne industrije Zadar, na adresi Put Murvice 3A. Evo najave:

“S ovom manifestacijom započeli smo 2022. godine na inicijativu sudionika grupe psihosocijalne podrške, koju Volonterski centar Zadar organizira jednom tjedno za izbjeglice iz Ukrajine. U programu će nastupiti glazbenici i mlade nade iz glazbenih škola iz Zadra i Ukrajine, kao i glazbenici amateri iz Ukrajine. Svrha ovog događaja je integracija izbjeglica iz Ukrajine u naše društvo, kao i predstavljanje njihove kulture našim sugrađanima.

Ovim putem srdačno pozivamo ljubitelje glazbe i umjetnosti, ali i sve zainteresirane da nam se pridruže na ovom posebnom događaju koji je posvećen promicanju glazbene i kulturne raznolikosti Ukrajine i Hrvatske. Dođite i uživajte u večeri ispunjenoj ljepotom zvuka i zajedništvom koje nam glazba pruža!

Navedena aktivnost odvija se u sklopu projekta „Izgradnja društva dobrodošlice“, koji Udruga “MI” – Split provodi uz financijsku podršku UNHCR-a Hrvatska. Glavni cilj projekta je doprinijeti stvaranju uvjeta za kvalitetnu integraciju izbjeglica i azilanata na lokalnoj razini sukladno važećim politikama i zakonodavnom okviru.”

Opća bolnica Zadar ispoštovala je zakonsku obvezu i prva od svih Općih bolnica u Hrvatskoj uspostavila „Dose management“, sustav koji prati koliku je dozu zračenja primio pacijent i te podatke ispisuje na radiološki nalaz.

Dakle, neovisno kojem radiološkom postupku je pacijent podvrgnut, on će po primitku nalaza ujedno znati i primljenu dozu zračenja. Osim na nalazu, ti se podaci pohranjuju i u sustavu pa se tako za svakog pacijenta može detaljno pratiti izloženost zračenju. Sustav „pamti“ sva zračenja i upozorava ukoliko su doze visoke i time sigurnost pacijenta postavlja na prvo mjesto liste prioriteta.

Posljednjih godina svijest o izloženosti pacijenata zračenju izrazito jača. Cilj je te doze održavati na što je moguće nižoj razini. Medicinsko zračenje jest vrlo važan dio moderne medicine, no nužno ga je koristiti onda kada je indikacija opravdana, onda kada je zračenje potrebno. Na oprezu posebno moraju biti onkološki pacijenti, ističu na Odjelu za kliničku radiologiju OB Zadar. Pozdravljaju stoga „Dose management“ koji automatski nadzire, procjenjuje i izvještava o dozi zračenja koju pacijenti primaju s više objekata.

Inače, ovo je nastavak projekta „Radiološki informacijski sustav“ koji je Opća bolnica Zadar uvela ove godine. On unosi potpuno novi način rada i funkcioniranja radiološke dijagnostike, ali i dijagnostike koja se radi na drugim odjelima Opće bolnice Zadar. Ovim projektom omogućila se i integracija ostalih sustava koji već postoje u Općoj bolnici Zadar (PACS/BIS), pa su stvoreni uvjeti za bolje upravljanje raznim dijagnostičkim pretragama i nalazima te se ubrzala i značajno podigla kvaliteta kako u dijagnosticiranju, tako i u liječenju naših bolesnika.

Nisu ovo jedine dobre vijesti s Odjela za kliničku radiologiju zadarske bolnice. Znatno je skraćena lista čekanja za magnetsku rezonanciju. U ovo vrijeme protekle godine na ovu se pretragu čekalo godinu dana. Sada se čeka pet mjeseci, pa se tako u ovom trenutku pacijenti naručuju za mjesec travanj 2024.godine. Radiolozi rade prekovremeno, vikendima, a to je vrlo brzo polučilo rezultat. Manje se čeka i na CT, otprilike 4 mjeseca. Ovdje je važno istaknuti kako zadarskoj bolnici gravitiraju i pacijenti iz susjednih županija, što također utječe na liste čekanja i broj odrađenih pretraga. A njih se, na godišnjoj razini, obavi zavidan broj. Primjerice, magnetskih rezonancija se odradi oko 3 500, CT pretraga oko 15 000, a mamografija 8 000. Odjel za kliničku radiologiju uspješno odrađuje taj visoki broj pretraga prvenstveno zahvaljujući kvalitetnim ljudskim resursima, ali i dijagnostici koja je bolja nego li u nekim kliničkim bolnicama u našoj zemlji. Imamo dva MR uređaja, dva su i 128-slojna CT-a te dva digitalna mamografa, četiri fiksna RTG uređaja i tri uređaja za digitalnu subtrakcijsku angiografiju.

Uvijek može više i uvijek može bolje, pa će se tako i u godini pred nama činiti sve kako bi liste čekanja, u interesu svih pacijenata, sveli na minimum.