Connect with us

Hrvatska

Hrvatski poduzetnici u 2021. ostvarili 44,8 milijarde kuna neto dobiti!

Objavljeno

-

Hrvatski poduzetnici lani su poslovali s konsolidiranom neto dobiti od 44,8 milijarde kuna, što je za 9,6 posto više nego u 2020. godini, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Od 144.259 poduzetnika obveznika poreza za dobit (bez financijskih institucija), lani je dobit razdoblja, u iznosu od 61,9 milijardi kuna, ostvarilo 94.288 poduzetnika, ili njih 65,4 posto. Gubitak razdoblja od 17,1 milijardu kuna iskazalo je 49.971 poduzetnik (34,6 posto).

U odnosu na 2020. godinu, poduzetnici su lani ostvarili 36,2 posto veću dobit razdoblja, uz smanjenje gubitka razdoblja za 29 posto.

To je rezultiralo ostvarenjem konsolidirane neto dobiti od 44,8 milijardi kuna, što je dva puta više u odnosu na 2020. godinu (21,4 milijarde kuna), navodi se u objavi Fine.

Ukupni prihodi poduzetnika veći za 20,8 posto, a rashodi za 17,9 posto

Po podacima Fine, prošle su godine hrvatski poduzetnici ostvarili 885,7 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je rast od 20,8 posto u odnosu na godinu ranije.

Njihovi ukupni rashodi, pak, iznosili su 831,9 milijardi kuna i bili su veći za 17,9 posto.

U 2021. hrvatski su poduzetnici imali 964.742 zaposlenih prema satima rada, ili 3,4 posto više nego godinu ranije.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 6.350 kuna, što je 6,1 posto više u odnosu na 2020. godinu.

Na stranim tržištima, svoje proizvode i usluge plasiralo je 22.462 poduzetnika (15,6 posto), s time da je od ukupnih prihoda, 189,1 milijarda kuna ostvarena prodajom robe na inozemnom tržištu, što je povećanje izvoza od 35,8 posto u usporedbi s 2020. godinom.

U istom razdoblju uvezeno je robe za 159,7 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 29,4 milijarde kuna.

Po podacima Fine, i nadalje je najviše poduzetnika u trgovini (28.507), a oni su ostvarili i najveće ukupne prihode (296,1 milijardu kuna). Također su ostvarili i najveću neto dobit u iznosu od 11,5 milijardi kuna, što je povećanje od 49,8 posto u odnosu na 2020. godinu.

Najviše je, pak, zaposlenih bilo kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji, njih 236.151, što je 1,2 posto više nego 2020. godine.

Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika, njih 129.620 (udio 89,9 posto), malih je 12.678 (8,8 posto), srednjih 1.589 (udio 1,1 posto), a velikih 372 (udio 0,3 posto).

Sve četiri skupine poduzetnika iskazale su neto dobit u 2021. – kod mikro poduzetnika je iznosila 6,6 milijardi kuna, kod malih poduzetnika 11,3 milijarde kuna, srednje veliki poduzetnici ostvarili su 10,3 milijarde kuna, a veliki poduzetnici 16,7 milijardi kuna.

Promatrano po županijama, i dalje dominiraju poduzetnici sa sjedištem u županiji Grad Zagreb u kojoj sjedište ima njih 47.956, što je 33,2 posto od ukupnog broja poduzetnika.

Ukupni prihodi najviše su rasli na razini Vukovarsko-srijemske (57,2 posto), a neto dobit na razini Zadarske županije (gotovo 15 puta više u odnosu na 2020.), navodi se u objavi Fine.

Izdvajaju i podatak da je najveće prihode u 2021. ostvarila Ina, u iznosu od 22,3 milijarde kuna, kao i najveću dobit razdoblja, u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”

Objavljeno

-

U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.

Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.

USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.

” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.

Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda

Objavljeno

-

By

U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.

Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.

Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.

Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.

Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.

Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.

Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.

Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.

Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.

Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.

U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.

Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi

Prvi paket mjera

Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.

Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.

Demografske mjere ići će u 4 koraka:

– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu

– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu

– Mjere za područja pogođena depopulacijom

– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Na Jadranu sunce, u unutrašnjosti ga nema danima i neće ga biti ni danas, a ni sutra

Objavljeno

-

Danas se na Jadranu očekuje pretežno sunčano vrijeme, dok će na krajnjem jugu u jutarnjim satima biti više oblaka uz mogućnost slabe kiše, osobito prema otvorenom moru. U unutrašnjosti zemlje prevladavat će umjereno do pretežno oblačno vrijeme, no poslijepodne i navečer predviđa se smanjenje naoblake, prognoza je DHMZ-a.

Vjetar će na kopnu biti slab, dok će na Jadranu puhati umjerena bura. Podno Velebita očekuju se jaki udari bure, a prema otvorenom moru tijekom poslijepodneva zapuhat će i umjeren sjeverozapadnjak.

Najviše dnevne temperature kretat će se između 0 i 5 °C u unutrašnjosti, dok će na obali i otocima dosezati od 9 do 14 °C.

Detaljna prognoza
Istočna Hrvatska
Umjereno do pretežno oblačno i uglavnom bez oborine. Vjetar slab. Temperatura zraka od 1 do 5 °C.

Središnja Hrvatska
Umjereno do pretežno oblačno, prema večeri djelomično smanjenje naoblake. Vjetar slab. Najniža temperatura zraka oko 0, a najviša oko 5 °C.

Gorski kotar i Lika
Pretežno oblačno, poslijepodne su mjestimice moguća kraća sunčana razdoblja. Vjetar slab. Najniža temperatura od -3 do -1, a najviša između 0 i 3 °C.

Istra
Pretežno sunčano. Puhat će slaba do umjerena, u prvom dijelu dana na jugu Istre ponegdje pojačana bura. More će biti malo, mjestimice umjereno valovito. Najniža jutarnja temperatura zraka bit će uglavnom od 2 do 7 °C, u unutrašnjosti Istre od -3 do 1 °C, a najviša dnevna od 9 do 12 °C.

Sjeverni Jadran
Prevladavat će sunčano. Puhat će umjerena, podno Velebita lokalno jaka bura. Najniža temperatura zraka od 4 do 7, u unutrašnjosti Istre oko -3, a najviša između 9 i 12 °C.

Dalmacija
Pretežno sunčano, uz više oblaka tijekom noći i jutra mjestimice kiša ili pljuskovi, ponajprije na jugu. Puhat će umjerena bura, mogući su jaki udari, prema otvorenom moru poslijepodne ponegdje sjeverozapadnjak. Najniža temperatura zraka od 5 do 9, u unutrašnjosti oko 3, a najviša od 8 u unutrašnjosti do 14 °C mjestimice na obali i otocima.

Sutra: Sunčano na Jadranu, oblačnije u unutrašnjosti

Na Jadranu se sutra očekuje pretežno sunčano vrijeme, no prema večernjim satima doći će do porasta naoblake sa jugozapada. U unutrašnjosti zemlje prevladavat će oblačno vrijeme, uz mogućnost lokalne magle u jutarnjim satima.

Vjetar će u kopnenim krajevima biti slab, dok će na Jadranu puhati slaba do umjerena bura, podno Velebita na udare i jaka.

Najniže jutarnje temperature zraka kretat će se između -3 i 1 °C, u Gorskoj Hrvatskoj od -9 do -4 °C, dok će na Jadranu biti toplije, s temperaturama između 3 i 8 °C. Najviše dnevne temperature dosezat će od 0 do 5 °C u unutrašnjosti te između 9 i 14 °C na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije.

Vikend: Kiša, susnježica i mogućnost poledice

Tijekom vikenda očekuje se promjenjivo vrijeme s mjestimičnom kišom, dok će na Jadranu povremeno biti pljuskova s grmljavinom. U gorskim predjelima moguć je snijeg i susnježica. Oborine će biti češće tijekom subote, dok će u nedjelju kiša biti ograničena uglavnom na Dalmaciju, a na kopnu se očekuju tek rijetke slabe oborine.

Zbog niskih temperatura u unutrašnjosti postoji mogućnost poledice, posebno u jutarnjim satima kada se očekuje mraz. Vjetar će biti slab, dok će na Jadranu puhati umjerena bura i sjeverozapadnjak. U subotu je prolazno moguće i jugo.

Dnevne temperature neće se značajnije mijenjati. U unutrašnjosti jutarnji mraz ostaje prisutan, dok će tijekom dana temperature ostati u okvirima prognoziranih vrijednosti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu