Connect with us

Hrvatska

Zbog nove direktive EU-a cijene stanova u Hrvatskoj mogle bi otići u nebo

Objavljeno

-

Zbog uvođenja obveze ugradnje solara za proizvodnju struje u sve nove stambene zgrade, ionako visoka cijena novogradnje u Hrvatskoj dodatno će porasti, potvrđeno je iz više izvora u graditeljskoj branši.

Europska komisija je prošlu srijedu objavila plan “REPowerEU: Plan za brzo smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije i poticanje zelene tranzicije” u kojem je, među ostalim, odredila obveznu ugradnju solara u postojeće javne i poslovne zgrade te sve nove stambene zgrade počevši od 2026.

“Cijena gradnje će sigurno biti veća za nove zgrade, a razmjerno i veća za postojeće”, ističu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG). Također, iz te komore upozoravaju da se trošak ulaganja i održavanja svake zgrade treba gledati u njezinu cijelom životnom ciklusu i tako praviti analiza troškova.

“Ako promatramo cijeli životni ciklus zgrade, onda sigurno u konačnici ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solara. Troškovi energije će se time smanjiti, a to je značajna stavka troškova u fazi uporabe jedne zgrade”, napominju u Komori.

Trošak ugradnje solara u zgrade, kako doznaje Jutarnji list od Stjepana Talana, vlasnika najveće domaće tvornice solarnih panela Solvis iz Varaždina, kreće se od 40 tisuća do 70 tisuća kuna.

“Govorimo o cijeni instalacije solarnih elektrana snage tri do šest kilovata za obiteljske kuće i manje stambene zgrade. Tome treba dodati priključak na mrežu koji sada plaća kućanstvo, a iznosi oko tri tisuće kuna fiksno. U svakom slučaju, solarnim elektranama snage tri do šest kilovata godišnje proizvodi se oko pet tisuća do šest tisuća kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko pet tisuća do sedam tisuća kuna godišnje na troškovima struje”, rekao je Talan.

On pozdravlja direktivu “REPowerEU” i podsjeća da se o obveznoj ugradnji solara kao ideji govori već desetak godina. “U Hrvatskoj nije bilo sistematskog pristupa koji bi dodatno motivirao na ugradnju elektrana. Zadnjih mjeseci interes za instalacije znatno je porastao, sve u očekivanju viših cijena električne energije”, tvrdi Talan.

Kako Jutarnji doznaje u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, dosad su u nas solari ugrađeni na 3780 stambenih zgrada, a u proceduri je dodatnih 340 novih ugradnji. Na pitanje kada se može očekivati unos obveze ugradnje solara na nove stambene zgrade u domaće zakonodavstvo, u Ministarstvu kažu da to ovisi o postupku usklađivanja prijedloga EK između zemalja članica Unije.

“Već sada je naš zakonodavni okvir poticajan za ugradnju solara, skraćene su procedure i u većini slučajeva ne izdaju se dodatne dozvole jer se radi o jednostavnim građevinama u okviru postojećih objekata. U odnosu na program “REPowerEU”, omogućit će se dodatni financijski instrumenti za implementaciju fotonaponskih elektrana”, kažu u Ministarstva gospodarstva.

U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva očekuju da će uvođenje obveze ugradnje solara u javne, poslovne i stambene zgrade ići postupno. U Komori računaju da će ta obveza prvo biti uvedena za nove javne i poslovne zgrade, zatim za postojeće javne i poslovne zgrade, a na kraju će doći na red nove stambene zgrade. “Investicija se, bez državnih poticaja, vraća tek za dvadesetak godina”, upozoravaju u HKIG-u.

Iako se u javnosti mogu čuti procjene da bi se obveza ugradnje solara u nove stambene zgrade mogla uvesti već 2024., u Komori su suglasni s procjenama da je EK predložila 2026. kao godinu u kojoj bi se počela primjenjivati obveza. Neke članice EU već su uvele obveznu ugradnju solara u stambenu novogradnju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting / HDZ i dalje prvi izbor; SDP ima podršku 22,5 posto birača

Objavljeno

-

By

U središnjem Dnevniku HTV-a objavljeni su rezultati istraživanja političkih preferencija. “Promocija Plus” za HRT donosi HRejting istraživanje o preferencijama građana kad je riječ o političkim strankama. Provedeno je na 1000 ispitanika u razdoblju od 15. do 17. listopada. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

Početak trećeg uzastopnog premijerskog mandata Andreja Plenkovića, obilježen je više sukobima na relaciji Banski dvori – Pantovčak nego na relaciji vlast – saborska oporba. Unatoč tomu ili zbog toga, HDZ je pola godine nakon parlamentarnih, mjesec i pol prije predsjedničkih i malo više od pola godine uoči lokalnih izbora, biračima i dalje prvi izbor. U odnosu na predizborni, rejting im je zanemarivo pao (-0,21%) i trenutačno su na 27,5%.

Najjača oporbena stranka prošli je mjesec dobila novog predsjednika čiji je slogan: Prvi, a ne drugi! Sa Sinišom Hajdašem Dončićem, SDP je jedini malo rastao (+0,85%), ali je i dalje uvjerljivo drugi. Listopad završavaju s 22,5%.

Možemo!, koji se više procjenjuje i ocjenjuje na temelju vlasti na zagrebačkoj, a manje na temelju rada na nacionalnoj razini, neznatno oscilira (-0,27%) pa je zadržao treću poziciju. Imaju 8,71%.

Iako mu je u odnosu na predizborni, rejting pao za 1,04% pa je sad na 6,04% Most je postao četvrta i ujedno zadnja stranka koja prelazi izborni prag.

Most je preskočio Domovinski pokret koji je prije izbora bio oporbena stranka, četvrta politička snaga u zemlji i „debelo“ iznad praga. Nakon izbora postao je vladajući, pritom se raskolio i sad je DP najveći anketni gubitnik. U samo pola godine pali su za 4,5% i sad je Penavin dio na samo 3,1%

Slijedi ga 1% slabiji Radićev dio okupljen u DOMiNO (imaju 2,1%). I jedni i drugi trenutačno su daleko od izbornog praga.

Prema iskazanom raspoloženju birača, preostalih 13 stranaka iz ankete nema šanse približiti se 5%-tnom izbornom pragu, a kamoli ga preskočiti. Nijedna od njih trenutačno ne uspijeva dobaciti ni do 2% potpore, a u odnosu na predizborni rejting imaju status quo. Odnosno pad im se ili rast mjeri u promilima, pa nije relevantan ni za kakve zaključke i ocjene kretanja njihove popularnosti.

U brojevima to izgleda ovako:

Nakon Domovinskog pokreta i Domina, sljedeći ispod praga je Centar (ima 1,7% i rastao je 0,46%). Iznad 1% ili 1% još imaju: IDS ( imaju 1,4% / porast pola godine nakon parlemntarnih izbora 0,25%), Odlučnost i pravednost (1,2% / pad od 0,12%) i HSS (1,0% / pad od 0,09%).

Ispod jedan posto potpore su Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,9% / +0,9%), HNS (0,9% / -0,27%), HSU (0,8% / -0,24%), Radnička fronta (0,8% / -0,22%) i Fokus (0,72%) koji je s gubitkom statusa parlamentarne stranke izgubio i najviše biračke potpore (-0,42%) među ovim malim strankama.

Oko ili ispod 0,5% kreću se: Kolakušićevo Pravo i pravda (0,6% / +0,6%), Pavličekovi Hrvatski suverenisti (0,6% / + 0,05%), Hrebakov HSLS (0,3% / -0,18%) i kao zadnji Zekanovićev HDS (0,3% / +0,04%).

Svih 15 stranaka ispod praga zajedno osvaja manje nego što je postotak neodlučnih birača. Ovaj ih je mjesec 4,23% više nego mjesec prije parlamentarnih izbora i iznosi 17,23%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HDZ izabrao nove članove Predsjedništva, od početka godine u stranku se učlanilo gotovo 5000 ljudi

Objavljeno

-

By

foto: HDZ

Izaslanici XXI. Općeg sabora HDZ-a u Šibeniku u nedjelju su usvojili izmjene i dopune Statuta HDZ-a, izabrali 21 člana Predsjedništva HDZ-a te 40 članova Nacionalnog odbora čime su završili unutarstranački izbori.

Izmjenama i dopunama Statuta HDZ-a broj članova Predsjedništva povećava se s 10 na 21 – po jedan član iz svake županije i Grada Zagreba.

Točno toliko bilo je i kandidata za to stranačko tijelo. Iz organizacije Grada Zagreba za članicu Predsjedništva izabrana je Nina Obuljen Koržinek, iz Zagrebačke županije Krešimir Ačkar, Krapinsko-zagorske Zoran Gregurović, Sisačko-moslavačke Ivan Celjak, Karlovačke Martina Furdek-Hajdin, Varaždinske Anđelko Stričak, Koprivničko-križevačke Darko Sobota, Bjelovarsko-bilogorske Marko Marušić, Primorsko-goranske Tomislav Klarić, Ličko-senjske Ernest Petry, Virovitičko-podravske Igor Andrović, Požeško-slavonske Antonija Jozić, Brodsko-posavske Pero Ćosić, Zadarske Šime Erlić, Osječko-baranjske Ivan Radić, Šibensko-kninske Branka Juričev-Martinčev, Dubrovačko-neretvanske Blaž Pezo i Međimurske Sunčana Glavak.

Stranka u plusu

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najavio je da će se u ponedjeljak u Zagrebu u 16 sati održati konstituirajuća sjednica novog Predsjedništva stranke.

Za Nacionalni odbor kandidirao se 51 kandidat, a izabrano je njih 40.

Na izborima započetima ljetos izabrano je najuže stranačko vodstvo – uz Plenkovića je izabran i njegov zamjenik Tomo Medved, a za potpredsjednike Ivan Anušić, Oleg Butković, Branko Bačić i Zdravka Bušić.

Glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić je, podnoseći izvješće o organizacijskom djelovanju i poslovanju stranke, rekao da stranka ima višak prihoda nad rashodima.

“Kršitelj Ustava, lider oporbe (Zoran Milanović), pokušava difamirati našu stranku i mi se moramo tome oduprijeti, a možemo biti ponosni da od 1. siječnja do 15. listopada imamo upisanih 4790 novih članova na razini Hrvatske”, kazao je.

Na Općem saboru, na kojem je sudjelovao 1241 izaslanik, prikazan je i kratki video obnovljene središnjice stranke na Trgu žrtava fašizma, u kojoj još traju radovi nakon potresa.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“ZDRAVA HRANA”? / Povlači se još jedan proizvod, sadrži povišene razine pesticida

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda – organska bijela kvinoja “QUINOA ROYAL”, 500g i 1000 g, NUTRIGOLD, serija: EQB14-24/241594, LOT: PC008081-07, roka trajanja 30.04.2029., zbog utvrđene povišene razine pesticida klorpirifosa.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ

Detalji o opozivu dostupi su na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Rhumveld Winter&Konijn B.V., Nizozemska

Stavlja na tržište: Galleria Internazionale d.o.o., Predavčeva 6, Zagreb

Zemlja podrijetla: Bolivija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu