Connect with us

Hrvatska

Zbog nove direktive EU-a cijene stanova u Hrvatskoj mogle bi otići u nebo

Objavljeno

-

Zbog uvođenja obveze ugradnje solara za proizvodnju struje u sve nove stambene zgrade, ionako visoka cijena novogradnje u Hrvatskoj dodatno će porasti, potvrđeno je iz više izvora u graditeljskoj branši.

Europska komisija je prošlu srijedu objavila plan “REPowerEU: Plan za brzo smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije i poticanje zelene tranzicije” u kojem je, među ostalim, odredila obveznu ugradnju solara u postojeće javne i poslovne zgrade te sve nove stambene zgrade počevši od 2026.

“Cijena gradnje će sigurno biti veća za nove zgrade, a razmjerno i veća za postojeće”, ističu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG). Također, iz te komore upozoravaju da se trošak ulaganja i održavanja svake zgrade treba gledati u njezinu cijelom životnom ciklusu i tako praviti analiza troškova.

“Ako promatramo cijeli životni ciklus zgrade, onda sigurno u konačnici ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solara. Troškovi energije će se time smanjiti, a to je značajna stavka troškova u fazi uporabe jedne zgrade”, napominju u Komori.

Trošak ugradnje solara u zgrade, kako doznaje Jutarnji list od Stjepana Talana, vlasnika najveće domaće tvornice solarnih panela Solvis iz Varaždina, kreće se od 40 tisuća do 70 tisuća kuna.

“Govorimo o cijeni instalacije solarnih elektrana snage tri do šest kilovata za obiteljske kuće i manje stambene zgrade. Tome treba dodati priključak na mrežu koji sada plaća kućanstvo, a iznosi oko tri tisuće kuna fiksno. U svakom slučaju, solarnim elektranama snage tri do šest kilovata godišnje proizvodi se oko pet tisuća do šest tisuća kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko pet tisuća do sedam tisuća kuna godišnje na troškovima struje”, rekao je Talan.

On pozdravlja direktivu “REPowerEU” i podsjeća da se o obveznoj ugradnji solara kao ideji govori već desetak godina. “U Hrvatskoj nije bilo sistematskog pristupa koji bi dodatno motivirao na ugradnju elektrana. Zadnjih mjeseci interes za instalacije znatno je porastao, sve u očekivanju viših cijena električne energije”, tvrdi Talan.

Kako Jutarnji doznaje u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, dosad su u nas solari ugrađeni na 3780 stambenih zgrada, a u proceduri je dodatnih 340 novih ugradnji. Na pitanje kada se može očekivati unos obveze ugradnje solara na nove stambene zgrade u domaće zakonodavstvo, u Ministarstvu kažu da to ovisi o postupku usklađivanja prijedloga EK između zemalja članica Unije.

“Već sada je naš zakonodavni okvir poticajan za ugradnju solara, skraćene su procedure i u većini slučajeva ne izdaju se dodatne dozvole jer se radi o jednostavnim građevinama u okviru postojećih objekata. U odnosu na program “REPowerEU”, omogućit će se dodatni financijski instrumenti za implementaciju fotonaponskih elektrana”, kažu u Ministarstva gospodarstva.

U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva očekuju da će uvođenje obveze ugradnje solara u javne, poslovne i stambene zgrade ići postupno. U Komori računaju da će ta obveza prvo biti uvedena za nove javne i poslovne zgrade, zatim za postojeće javne i poslovne zgrade, a na kraju će doći na red nove stambene zgrade. “Investicija se, bez državnih poticaja, vraća tek za dvadesetak godina”, upozoravaju u HKIG-u.

Iako se u javnosti mogu čuti procjene da bi se obveza ugradnje solara u nove stambene zgrade mogla uvesti već 2024., u Komori su suglasni s procjenama da je EK predložila 2026. kao godinu u kojoj bi se počela primjenjivati obveza. Neke članice EU već su uvele obveznu ugradnju solara u stambenu novogradnju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu