Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE Obranjen 100. doktorat na poslijediplomskom doktorskom studiju Humanističke znanosti

Objavljeno

-

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru Đurđine Lakošeljac jučer je pred stručnim povjerenstvom u sastavu: izv. prof. dr. sc. Danko Zelić, doc. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo i izv. prof. dr. sc. Ana Munk, te mentorstvom prof. dr. sc. Emila Hilje, obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Šibensko zlatarstvo 14. i 15. stoljeća. Lakošeljac je time postala 100. doktorica znanosti koja je obranila disertaciju na poslijediplomskom doktorskom studiju „Humanističke znanosti“ Sveučilišta u Zadru.

Dr. Lakošeljac, stručnom povjerenstvu i mentoru na uspjehu je čestitala prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Nedjeljka Balić-Nižić.

– Od osnutka Sveučilišta ovo je 347. doktorat, a jubilarni stoti na Humanističkim znanostima. Podsjetila bih kako je i prvi obranjeni doktorat bio iz povijesti umjetnosti, a i dr. Hilje je osnivač i jedan od autora elaborata o studiju, istaknula je ovom prilikom prorektorica Balić- Nižić.

Studij je osnovan 2010. godine kao mentorski studij koji slijedi načelo individualnog mentorskog pro bono rada sa studentom, usmjerenog prvenstveno na znanstveno-istraživački rad u području humanističkih znanosti. Na studij je od osnutka do danas upisano blizu 400 studenata na osam smjerova/znanstvenih polja: Arheologija, Etnologija i antropologija,
Filologija, Filozofija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Povijest, Povijest umjetnosti i Znanost o umjetnosti.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDSTAVLJEN ZBORNIK “ABBATISSA INGENUITATE PRECIPUA…”: “Zadar bi bio bitno siromašniji grad da nema samostana sv. Marije”

Objavljeno

-

By

Grad Zadar bio bi bitno siromašniji da nema samostana sv. Marije. Ta dragocjena baština obilježila je zadarski urbanitet i dala mu prerogativ najznačajnijeg urbanog centra onog vremena, istaknuo je sinoć u završnoj riječi predstavljanja zbornika „Abbatissa ingenuitate precipua… (Opatica iznimne plemenitosti…)“ na Sveučilištu u Zadru konzervator Miljenko Domijan.

Naime, prije tri godine navršena je 950. obljetnica od godine tisuću šezdeset i šeste, kako je upisano u poznatoj povelji s kojom je Krešimir, kralj Hrvatske i Dalmacije u Šibeniku udijelio kraljevsku slobodu Samostanu svete Marije Zadarske. Prije toga, opatica Cicha je od gradskih prvaka u Zadru dobila crkvicu Svete Marije Male da uz nju osnuje Samostan. O tim okolnostima Sveučilište u Zadru, u suradnji s časnim sestrama i Zadarskom nadbiskupijom, organiziralo je znanstveni kolokvij održan u crkvi Sv. Marije Male, 27. listopada 2016. godine.

Ovaj zbornik donosi pisane radove na teme tada održanih predavanja, a prigodno je naslovljen „Abbatissa ingenuitate precipua… (Opatica iznimne plemenitosti…)“, kako se naša opatica na dva mjesta spominje u samostanskom Kartularu. Njezino ime autori članaka zapisuju u oblicima Cika, Cika, Cicha.

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru zbornik recenzenti izv. prof. dr. sc. Ivan Basić i prof. dr. sc. Emil Hilje te kourednici prof. dr. sc. Pavuša Vežić i izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović govorili su o značaju zbornika i predstavili njegov sadržaj.

U njemu tako Mladen Ančić, uz široku panoramu izvora i literature, objašnjava nadošlo vrijeme i okolnosti u kojima opatica osigurava mogućnosti za osnivanje novog samostana. Naglašava “pomoć” koju su joj pružili najbliži srodnici, posebno biskup Stjepan i prior Drago, te omogućili dolazak pred kralja. On ima vrhovnu vlast nad gradom u kome je oslonac našao u društvenoj mreži lokalne oligarhije, iz koje potječe i sama Cicha. Stoga je njezinome Samostanu vladar dodijelio kraljevsku slobodu.

Tomislav Galović tumači prisnu relaciju benediktinskih samostana u Dalmaciji s Kraljevstvom Hrvatske i Dalmacije u drugoj polovini 11. stoljeća. Ističe veliki doprinos redovništva općenito u razvoju kulture na našim prostorima. Upućuje na diplomatički korpus vezan uz kralja Petra Krešimira IV., a s njim i na Registrum privilegiorum sanctae Mariae, tj. Kartular u kome se nalazi i povelja kojom je kralj dao kraljevsku slobodu Samostanu.

Mirjana Matijević Sokol proučava upravo Kartular Svete Marije. Izražava mišljenje da je najstariji njegov dio beneventanom prepisan kasnih šezdesetih godina XII. stoljeća. U njemu se razabire kako su gradski oci Ciki poklonili crkvicu da ondje može uspostaviti samostan. Milenko Lončar analizira u Kartularu sačuvani prijepis dokumenta koji govori o pravnome sporu koga je konačno presudio splitski nadbiskup Lovre. Riječ je o parnici iz 1089./1090. godine između opatice Samostana i njezine tetke Neže. Prijepis je sadržajem do danas ostao nejasan. Unatoč svim nedoumicama pri tumačenju pojedinih navoda, on u cjelini ipak dobro svjedoči o nastojanjima opatice da upotpuni gradski i izvangradski posjed mladog samostana.

Trpimir Vedriš vrši temeljitu analizu kulta Sv. Anastazije u dvije predaje o toj svetici: rimskoj koja govori o sirmijskoj mučenici i djevici, te grčkoj koja kazuje o mladoj Rimljanki i udovici. Autor traga za odgovorom na pitanje: Kako je sv. Anastazija dospjela u Cikin časoslov? No, već u samome činu osnivanja opatije, kako ističe, zrcali se i svetičin kult naveden u molitveniku. Ipak, u Zadru se ne mogu detektirati tragovi grčke hagiografije. Stoga Sv. Anastaziju ovdje sagledava u sklopu rimske tradicije.

Pavuša Vežić pretpostavlja da je „ecclesiola sancte Marie Minoris“ podignuta na matrici ranokršćanske bazilike. O tome govore tipološke odlike crkve i arheološka građa iz nje prije vremena opatice Ciche. Ranoromaničku baziliku pak, kao novu graditeljsku cjelinu, povezuju, a samim tim i datiraju, kapiteli iz njezine unutrašnjosti. Slični su srodnima u benediktinskim opatijama 11. stoljeća na objema jadranskim obalama. No, autor ukazuje i na egejski prostor te “monašku ekumenu” kao moguće ishodište za njihove oblike.

Nikola Jakšić na početku rezimira spoznaje o kapitelima korintskoga tipa iz crkve Sv. Marije Male u relaciji sa srodnima na Jadranu. Potom piše o ukrasnim trakama s pročelje bazilike. Poznate su tek po ulomcima dvaju reljefa u terakoti. Povezuje ih sa sličnima u još tri grada Dalmacije (Nin, Biograd, Split), ali i u četvrtome gdje su klesani u kamenu (Osor). Riječ je o pločicama koje su formirale dekorativne vijence tipične za niz crkava na mletačko-ravenatskom prostoru.

– U cjelini, ovaj zbornik pola stoljeća nakon onoga iz 1967. godine, koga je objavio tadašnji Institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, pod naslovom Kulturna baština samostana Svete Marije u Zadru, iznosi spoznaje koje u nekoj mjeri unapređuju prethodna saznanja o prvoj opatici Samostana i njezinoj crkvi, ističu Josipović i Vežić.

Društvena analiza vodi nas u vrijeme autoriteta nasljednika priora Andrije, kruga koji je u Zadru bio oslonac kralju Petru Krešimiru IV. Takvo tumačenje baca posve novo svjetlo na ulogu tog vladara u osnivanju Samostana. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije bilo je najuže povezano s Redom Svetoga Benedikta. O tome svjedoče brojne tada osnivane opatije redovnika i redovnica, a među njima svojim Kartularom i ova u Zadru. Prvi dio toga povijesnog izvora jest fundacijska listina. U njoj se ocrtavaju opće okolnosti nastajanja opatije, s njom neposredni socijalni i urbani okvir, praurbana slika grada oko antičkoga foruma gdje i danas stoji samostan.

„Abbatissa ingenuitate precipua…“ – zbornik radova sa znanstvenog kolokvija „950. obljetnica Samostana benediktinki Sv. Marije u Zadru (1066.-2016.) nastao je na temelju znanstvenog kolokvija, na kojem je izloženo ukupno osam radova. Recenzenti zbornika su Ivan Bašić i Emil Hilje a recenzenti pojedinačnih tekstova Neven Budak, Miljenko Jurković, Damir Karbić, Slavko Kovačić, Nikolina Maraković, Ana Marinković, Ana Mišković, Zrinka Nikolić Jakus i Rozana Vojvoda. Vlasnici objavljenih fotografija su autori, Konzervatorski odjel u Zadru, Državni arhiv u Zadru i Samostan benediktinki Sv. Marije u Zadru.

U uvodnom dijelu programa nastupio je Zbor Osnovne glazbene škole sv. Benedikta pod ravnanjem prof. Gordane Cecić, koji je izveo dvije pjesme – Stara zvona skladatelja Frane Đuraja na tekst časne majke Anastazije Čizmin i Čikinu molitvu, koju je na tekst iz Časoslova opatice Čike uglazbio Igor Cecić.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PH U KRAPINI Oldtimer klub Zadar osvojio prvo mjesto u poretku klubova!

Objavljeno

-

By

Na svečanoj podjeli nagrada u Krapini ovu subotu zaključilo se auto-moto Prvenstvo Hrvatske Hrvatskog oldtimer saveza za 2022. godinu.

Oldtimer klub Zadar osvojio je 1. mjesto u poretku klubova (auto) za što su zaslužni odlični plasmani članova kluba po klasama.

U najstarijoj klasi, klasi F, slavio je Arman Bogdanić kojemu je ovo već deseto osvojeno Prvenstvo.

U klasi G 2. mjesto pripalo je Siniši Paviću, 3. mjesto Josipu Tokiću, a 4. mjesto Marinu Pestiću.

U klasi H najuspješniji je bio Karlo Stipčević, a pratili su ga klupski kolege na 2. i na 5. mjestu, Domagoj Praljak i Boško Bjelanović.

U klasi T već tradicionalno najbolji bio je Valentino Stipčević.

Ovom podjelom nagrada završila je vrlo uspješna natjecateljska sezona za OTK Zadar koji nastavlja sa svojim drugim projektima s kojima će dočekati proljeće i početak nove sezone.

Automobili se svrstavaju u sljedeće klase:
F – automobili proizvedeni od 1961. do 1970. god
G – automobili proizvedeni od 1971. do 31.12.1980. god
H – automobili proizvedeni od 1981. do 1990. god.
T – Terenski automobili proizvedeni do 31.12.1990. god.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

STIŽU BILAVER I BUTKOVIĆ U Zadru sutra centralno obilježavanje Dana pomorstva i unutarnje plovidbe

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Utorak, 6. prosinca 2022. godine, Zadar, Hotel Falkensteiner club Funimation Borik

Dan pomorstva i unutarnje plovidbe, koji Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tradicionalno organizira na blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i brodaraca, ove će se godine održati u Zadru.

Proslava Dana pomorstva i unutarnje plovidbe započet će polaganjem vijenaca u more u čast svim preminulim pomorcima i brodarcima, a nastavit će se središnjom Konferencijom o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi.

Na Konferenciji će biti govora o aktualnim temama iz pomorstva i unutarnje plovidbe, a na panel raspravama, koje će se održati u okviru Konferencije, razgovarat će se o Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te o novim tehnologijama u pomorstvu.

I ove će godine, u okviru Svečane akademije, tradicionalno biti dodijeljene nagrade i priznanja svima koji su dali poseban doprinos u razvoju pomorstva i unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj i svijetu.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković otvorit će Konferenciju, dok će vijence u more u čast svim preminulim pomorcima i brodarcima položiti državni tajnik za more Josip Bilaver.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu