Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Nema zabrane pobačaja, to nije političko nego zdravstveno pitanje”

Objavljeno

-

U središnjici HDZ-a održana je sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. Izjavu nakon sjednice dao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Na početku se osvrnuo na uvođenje eura, očekuje da se u petak izglasa zakon o uvođenju eura.

“Što se tiče rebalansa, uspjeli smo pokriti sve zahtjeve do sada. Idemo u rebalans na Vladi u četvrtak, to uzima u obzir ovu krizu, zahtjeve sindikata…”, kazao je premijer.

“Što se tiče energenata, da nije bilo Vladinih mjera, eurosuper bi bio skuplji kunu i 2 lipa, dizel skoro dvije kune. Vidjet ćemo može li se tu još nešto učiniti pošto bilježimo rast zadnjih tjedana”, rekao je.

Posjet Ukrajini

Komentirao je i svoj posjet Kijevu te rekao da je prošao jako dobro.

Rekao je da se za sada razgovara s ukrajinskom stranom, a “dalje će ministarstvo vanjskih poslova odlučiti”. Kaže da dijalog postoji stalno s Moskvom. “Da smo prekinuli diplomatske odnose, sigurno bi nam bilo teško”, rekao je kratko Plenković.

Dodao je da se nastavlja pomoć Ukrajini.

Najavio je da će u subotu biti obilježena stota obljetnica rođenja Franje Tuđmana.

“Zadovoljni smo rejtingom stranke, u šestoj godini mandata imamo uvjerljivu potporu, to je jako dobro”, istaknuo je premijer.

Komentirao je i svoj posjet Irpinju i Buči.

Posjet Ukrajini je, rekao je premijer, bio pažljivo planiran. “Nije bilo svejedno kakvu poruku upućujemo, namjerno smo došli 8. svibnja”, rekao je premijer.

Irpinj i Buča su, usporedio je, kao udaljenost između Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića.

“Pokazali su nam masovnu grobnicu u Buči, takav zločin je zastrašujuć. Podsjeća na Domovinski rat. Vrlo je teško zamisliti da se takvo nešto događa 2022. na europskom području”, istaknuo je Plenković.

Kažu da su im te informacije bile jako korisne kako bi upotpunili saznanja. “Rusija je pogazila sve vrijednosti međunarodnog prava”, rekao je.

Plenković je upitan što se može očekivati nakon Putinovog govora u Moskvi. “Nisam stigao čuti govor, vidio sam kratko naslove. Ne bih ga sad komentirao, nije na meni da komentiram nijanse. Cijenio bih da se povuku ruske trupe”, kazao je Plenković.

Milanović i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost

Novinari su ga pitali i o predsjedniku Milanoviću i sazivanju sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.

“Odgovorit ćemo kad procijenimo da je vrijeme”, rekao je.

Rekao je da očekuje pisano izvješće o padu drona u Zagrebu. “Oni kao i do sada kažu da ga nisu lansirale ukrajinske snage”, ističe.

Situacija s izborima u Bosni i Hercegovini

Komentirao je situaciju u Bosni i Hercegovini. “Ministar Grlić Radman je redovito u BiH. Ursula von der Leyen nikada nije trebala ići u Mostar. HNS BiH je odlučio sudjelovati u izborima. Hrvati trebaju birati svoje predstavnike i zato to želimo učiniti kroz dijalog, a ne kroz otuđivanje partnera i Bošnjaka. Ne može jedna strana nametnuti nova rješenja”, kazao je premijer.

“Nisam optimist, ja sam realist. Hrvati u BiH su nerijetko žrtve izbornog inženjeringa i to se ne smije dogoditi”, naglasio je.

Slučaj Čavajda

Osvrnuo se na izjavu ministra Vilija Beroša o slučaju trudnice Čavajde. “Ministar je rekao sve, nemam što dodati. Ne bih se lovio za njegovu izjavu, struka mora biti u prvom planu”, rekao je Plenković

Dodao je da bi se u novom zakonu samo radilo o tome da bude manje pobačaja, ali da nema riječi o zabrani. “Ne možemo ovaj slučaj uspoređivati s temeljnim pitanjem koje se sad javlja. Ovo je osjetljivo, teško, nisam liječnik, svaka moja izjava bi bila pogrešna. Ja to ne želim dalje komentirati”, rekao je.

“Ovo nije političko nego zdravstveno pitanje”, rekao je.

“U svakom slučaju, žene imaju pravo, ne možete nikome oduzeti pravo na priziv savjesti. Te dvije stvari postoje istodobno”, rekao je Plenković. “Ovaj slučaj ne možemo staviti u kontekst ove druge teme koja je puno šira, a gdje je Ustavni sud dao okvir”, kazao je Plenković.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu