Connect with us

Hrvatska

Bankari najavili ono čega su se mnogi bojali: Rast će rate kredita, evo i od kad

Objavljeno

-

S obzirom na to da inflacija raste, a očekuje se da će rasti i dalje, i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić zaziva, na neki način, početak rasta ključnih kamatnih stopa u eurozoni.

Na izravno pitanje, kasni li već sada ECB s povećanjem kamata i kakav je tu stav Hrvatske, odgovorio je da što prije se s tim krene, to bolje. Kao što je priznao, HNB tu više ne može puno učiniti jer mora i tečajnu i kamatnu politiku kalibrirati prema glavnom cilju – ulasku u eurozonu.

Nema smisla, pojasnio je, da Hrvatska sada diže kamate, zateže monetarnu politiku, a da onda, ako ECB u međuvremenu ništa ne učini, odnosno njene kamate i dalje ostanu negativne, u trenutku našeg ulaska u eurozonu, kad možda bude najveći inflatorni pritisak, zapravo naglo olabavimo monetarnu politiku, piše Novi list.

Poskupljuje novac

Sada zaoštravati, mimo politike središnje banke eurozone, s jedne strane bi značilo divergirati u odnosu na tu politiku (kojoj težimo), a s druge bi bilo i besmisleno jer ćemo ionako uskoro izravno potpasti pod nju.

Hrvatski guverner pridružuje se tako mišljenjima onih članica koje zagovaraju pristup da treba što prije krenuti s normalizacijom monetarne politike u eurozoni. To onda znači skuplji novac, kredite, i to ne samo za države, što se već događa (obveznice), nego i za građane i poduzeća.

No, to je prije svega pokušaj borbe protiv inflacije, za koju je, međutim, Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike, kazao da je teško raspetljati koliki je u sadašnjoj inflaciji uistinu njen troškovni dio (inflacija ponude), što je dio na koji monetarna politika ne može utjecati, a koliko otpada na inflaciju potražnje i očekivanja koja se u ukupnu stopu sve više ugrađuju.

Tri scenarija

Postavlja se tu i pitanje efikasnosti transmisijskog mehanizma, a ECB zasad čeka. Šonje je, predstavljajući najnovije HUB-ove analize, iznio tri moguća scenarija.

Prvi je, kaže, da će ECB, ako se bude bojao gubitka vjerodostojnosti i mislio da su inflacijska očekivanja sada značajniji pokretač inflacijskog procesa, onda dizati kamatne stope ranije nego što je bilo tko očekivao – moguće čak i na ljeto. “Hoće li usporavanje zbog rata u Ukrajini ECB nagnati da preispita tu odluku, vrlo teško je reći, no obveznički prinosi će u ovom scenariju i dalje rasti, a znamo da su već narasli u zadnjih nekoliko mjeseci”, rekao je.

U drugom scenariju obveznički prinosi također dalje rastu, ali je taj scenarij malo optimističniji jer se u njemu usporavanje pokazuje kao malo manji bauk, pa će ECB hrabrije ući u podizanje kamatnih stopa, ali tek prema kraju godine. No, sve skupa ovdje neće biti neki problem jer će realna ekonomija dobro funkcionirati.

U trećem scenariju, ako se pokaže da je statistika usporavanja gospodarstva ozbiljnija, nego što se u ovom trenutku čini, onda će se inflacija ranije smiriti i vjerojatno ECB neće biti toliko agresivan, odnosno možda će i odgoditi povećanje kamatnih stopa, predviđa Šonje.

Zdenko Adrović, direktor HUB-a, kaže da kamate u bankama u Hrvatskoj sasvim izvjesno neće ostati na razini na kojoj su sada. Morat će, kaže, na neki način rasti, “ili u varijanti da će ECB ići s minus 0,5 na nulu ili na 0,5”.

“U svakom slučaju do nekog će oblika povećanja doći. Uz to, središnje banke bi mogle povećavati zaštitni sloj kapitala kao što se nedavno već desilo s preporukom ECB-a za stambene kredite u Njemačkoj i Austriji, i možemo očekivati da će i u tom smislu doći do nekog oblika zaoštravanja bar nekih oblika kreditiranja”, ističe Adrović.

Tri efekta

Što se tiče bankara, na Liderovom Susretu guvernera i bankara regije, Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb, potvrdila je da bankari prate, prilagođavaju se, te da definitivno “stoji da će do rasta kamata doći”. “Trend povećavanja aktivnih kamatnih stopa počeo je već početkom godine, međutim, mislim da neće doći do značajnog i oštrog rasta kamata”, rekla je.

Prvi efekt koji djeluje u prilog tome je naš pristup eurozoni koji sam po sebi ipak nosi niži ‘country’ rizik i niži kreditni rizik, što djeluje u kontra smjeru i zbog čega ne očekujem da će kamate na lokalnom tržištu jako porasti, dodala je.

Drugo, koeficijent likvidnosti bio je krajem godine jako visok, u bankama je ogromna količina likvidnosti, i ne očekujem da će banke povećavati pasivne kamatne stope (na štednju) jer bi to uzrokovalo dodatni rast depozita i likvidnosti.

Na strani aktivnih kamatnih stopa (na kredite) rast se očekuje, ali neće biti oštar. “Što se tiče rasta kamata koji je već počeo, od kraja prošle godine je primjerice kamata na desetogodišnju kunsku obveznicu porasla jedan posto, a ako gledamo euroobveznicu, čak i duplo”, rekla je Jelušić Kašić.

Što se može očekivati

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, kaže da se u Hrvatskoj uistinu može očekivati kretanje kamata prema gore, ali blago. “Očekujem normalizaciju kamatne politike središnje banke, a može biti i kasno ako u ovim uvjetima ECB predugo čeka s tim. Prvo je potrebno da se negativna stopa na depozite promijeni na nulu jer je u ovom trenutku štetno da imamo negativne stope. Mislim da će se to u drugoj polovini godine i dogoditi, a bilo bi lijepo već početkom druge polovice godine. Ali, nećemo imati neki nagli rast kamata. Dakle, do efekta na klijente, građane i korporativne klijente, će doći, ali će on biti blaži nego u Americi, ali i nego u Europi”, veli Schoefboeck.

Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, kaže da su krediti proizvod, a novac je cijena tog proizvoda. Banke, kaže, isto čuvaju tržište i održavaju klijente, te stoga očekuje prilagodbu cjenovnih politika u puno blažoj mjeri.

Razlike po članicama eurozone

Hrvatskoj bi, čija je inflacija negdje na prosjeku eurozone ili i malo veća, sada odgovaralo podizanje ključnih stopa te pokušaj da se utječe na inflaciju. Moramo ispuniti i konvergencijski kriterij za euro, ali i sama “inflatorna izvedba” unutar eurozone vrlo se razlikuje po članicama: dok neke imaju inflaciju 4 posto, neke imaju 16 posto.

Jednima, dakle, više odgovara nastavak monetarne ekspanzije, odnosno status quo politika, dok bi nekima dobro došlo zatezanje, no monetarna politika je – samo jedna.

Na primjeru inflacije vide se razlike u strukturi ekonomija, jer neke zemlje “uvoze” manje, a neke više inflacije, pa se postavlja pitanje optimalnosti valutnog područja.

Što se nas tiče, već sad se vidi da ova politika nije posve “pogođena”. Vujčić kaže da se optimalnost valutnog područja procjenuje s obzirom na ekonomske cikluse, a tu usklađenost postoji.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

NOVI CROBAROMETAR: HDZ i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika. SDP ima 13,9 posto podrške

Objavljeno

-

By

Novi Crobarometar otkriva: promjena ima, ali ne i tektonskih. Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.

Uspije li, međutim, oporba zadržati ovakav trend, u izbornu bi utrku mogla ući s bitno boljih startnih pozicija nego što je i sama vjerovala prije samo nekoliko mjeseci.

HDZ je i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika, što je neznatno manje nego prošli mjesec. Na drugom mjestu je SDP sa 13,9 posto podrške, što je i dalje znatno manje od HDZ-a, ali je veljača bila i četvrti mjesec zaredom u kojem je SDP-u rejting bio u porastu.

Raste i platforma Možemo! i ovog je mjeseca na trećem mjestu sa 7,6 posto podrške. Na četvrtom je mjestu i ravno sedam posto podrške za Most – i oni uz pozitivan trend – a na petom je Domovinski pokret sa 6,9 posto podrške i negativnim trendom. Male su to ipak razlike, bitka za treće mjesto i dalje je neizvjesna.

Od svih ostalih stranaka u Hrvatskoj, niti jedna nema podršku veću od 1,5 posto a zanimljivo je da se malo smanjio i postotak neodlučnih, kojih je u veljači bilo neznatno više od 18 posto.

Inače, da se ovih dana održavaju izbori, na njih bi vjerojatno ili sigurno izašlo 69 posto ispitanica i ispitanika; 28 posto sigurno ili vjerojatno ne bi, a tri posto – ne zna.

No, možda i najzanimljiviji podatak iz ovomjesečnog istraživanja tiče se smjera u kojem ide Hrvatska: postotak građana koji vjeruju da država ide u pogrešnom smjeru je naglo porastao – gotovo tri četvrtine građana, odnosno 74 posto ispitanih, je uvjereno u to – a to je čak pet postotnih bodova više nego u prošlom mjesecu. Na ovoj razini nezadovoljstvo je prošli put bilo početkom ljeta, kada je pravosuđe bilo u štrajku, a HEP prodavao plin za cent.

Još jedna mala podudarnost: iako najgore ocijenjen od svih institucija, i rejting Sabora je u veljači bio na razini iz tog vremena – malo bolje od dovoljan – pa možda građani ipak vide kakav takav smisao u parlamentarnim okršajima kad se afere razotkrivaju.

Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske, a objavio ga je Dnevnik Nove T.

Pojedinačna popularnost političara i ovaj mjesec bez pretjerano značajnih promjena. Zoran Milanović je i dalje najpopularniji političar u Hrvatskoj, na njega pozitivno reagira 50 posto ispitanih. Drugi je Božo Petrov na kojeg od svih ispitanih pozitivno reagira 40 posto. Tomislav Tomašević i Ivan Penava jedan su blizu drugog, jedan je pozitivac za 36, a drugi za 34 posto ispitanih. Peto mjesto najpopularnijih dijele Karolina Vidović Krišto i Dalija Orešković, 32 posto ispitanika ih doživljava kao pozitivke.

Najveći negativac i dalje je uporno Milorad Pupovac, gotovo tri četvrtine ispitanih ga tako doživljava. Loše stoji i Andrej Plenković, za 62 posto ispitanih on je ovog mjeseca bio negativac. Treći je Gordan Jandroković s 58 posto lošeg dojma, četvrti je šef oporbe Peđa Grbin, a peti Hrvoje Zekanović – jedan s 55 posto negativnog dojma, drugi s 52 posto.

Kad govorimo o neto dojmu – onome što ostaje kada od pozitivnog dojma oduzmemo negativni – u plusu je samo Zoran Milanović, i to za 6 posto. Božo Petrov je drugi, ali već je i on u laganom minusu od dva posto, baš kao i Karolina Vidović Krišto. Slijedi Davorko Vidović s -5, te Ivana Kekin sa – 7 posto neto omjera.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska postaje sve popularnija destinacija za ove turiste…

Objavljeno

-

By

Na najvećem turističkom sajmu u Mađarskoj, budimpeštanskom Utazasu ovog se tjedna uz mnoge zemlje svijeta predstavlja i Hrvatska, za koju rastu interes i potražnja mađarskih turista kojih je do sada ove godine došlo 20 posto više nego lani, izvijestio je u petak HTZ.

Na sajmu u Budimpešti od 22. do 25. veljače hrvatsku ponudu predstavlja predstavništvo HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice) u Mađarskoj, čija je direktorica Ivana Herceg poručila da je to idealna prilika za daljnje jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije na tom tržištu.

Veliko zanimanje mađarskih turista

“Već prvog dana sajma održali smo brojne sastanke s različitim partnerima, a i mnogi predstavnici medija iskazali su veliki interes za studijska putovanja u Hrvatsku. Takve informacije dokazuju da zanimanje za hrvatskim destinacijama i dalje jača”, dodala je Herceg.

Veliko zanimanje mađarskih turista za putovanja u Hrvatsku uz ostalo dokazuju i rezultati do sada ove godine, prema kojima ih je došlo više od sedam tisuća ili 20 posto više nego u isto vrijeme 2023., a još viši porast, od čak 64 posto – ostvarili su s gotovo 30 tisuća noćenja.

“Tijekom sajma Utazas moći ćemo dodatno procijeniti stanje na tržištu Mađarske koje se tradicionalno nalazi među najvažnijima za hrvatski turizam. Vesele dosadašnji trendovi i pokazatelji po kojima Hrvatska postaje sve popularnija destinacija Mađara i za putovanja izvan glavne ljetne sezone”, ocijenila je Herceg.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Cijena ovog povrća nezaustavljivo raste: Kilogram čak 12,5 eura!

Objavljeno

-

By

Unatoč usporavanju inflacije, cijena jedne važne prehrambene namirnice u Hrvatskoj i dalje raste.

Protekli tjedan cijena češnjaka na tržnicama u prosjeku je iznosila 7,36 eura za kilogram, što je 1,5 posto više nego prethodni tjedan. Na tržnici u Požegi češnjak se prodavao za čak 12,5 eura!

Na tržnicama u Zagrebu prosječna je cijena prošli tjedan bila 7 eura, Bjelovaru 6,5 eura, Koprivnici 7,5 eura, Čakovcu 8 eura, a Varaždinu 10 eura za kilogram, piše Danica.hr.

Cijena češnjaka već godinama kontinuirano raste, i to zbog drastičnog pada domaće proizvodnje. U odnosu na isti tjedan lani kilogram češnjaka na tržnicama u prosjeku je skuplji za 17 posto, a u odnosu na predlani za 24 posto.

Najviše češnjaka dolazi iz Kine

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, tijekom 2008. godine – zadnje prije ulaska u EU – Hrvatska je proizvela oko 36.000 tona češnjaka, a predlani manje od 17.000 tona. Riječ je o padu od nevjerojatnih 53 posto.

Najviše češnjaka, očekivano, na naše tržište dolazi iz Kine koja je uvjerljivo najjači svjetski proizvođač tog povrća. Prema posljednjim podacima, Kina drži čak 70 posto svjetske proizvodnje luka i češnjaka.

Uvozni je češnjak u dućanima jeftiniji od domaćeg na tržnicama. Kilogram češnjaka iz Kine u Konzumu se danas, primjerice, prodaje za 5,99 eura. To je oko 20 posto jeftinije od prosječne cijene na tržnicama prošli tjedan.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu