Connect with us

Svijet

Zašto je od covida više ljudi umiralo vikendom nego radnim danima?

Objavljeno

-

Više je ljudi u svijetu umrlo od covida-19 vikendom nego za radnih dana, pokazali su rezultati novog istraživanja stopa smrtnosti u svijetu.

Istraživači su prihvatili mogućnost da bi jedan od razloga za takvo stanje moglo biti kašnjenje u prijavama smrti, no rekli su i da bi nedostatak medicinskog osoblja na kraju tjedna, nedostatak kapaciteta i iskustva također mogli igrati ulogu.

Prosječan broj smrti od koronavirusa u svijetu tijekom pandemije bio je šest posto veći na kraju tjedna u usporedbi s radnim danima: 8532 naprema 8083, rekli su istraživači.

Stručnjaci sa Sveučilišta Toronto u Kanadi analizirali su sve smrtne slučajeve iz baze podataka Svjetske zdravstvene organizacije zabilježene između 7. ožujka 2020. i 7. ožujka 2022. godine.

Rezultati istraživanja koji će biti predstavljeni na ovogodišnjem Europskom kongresu kliničke mikrobiologije i zaraznih bolesti u Portugalu na kraju ovog mjeseca, pokazuju da je u Sjedinjenim Američkim Državama vikendom u prosjeku bilo 1483 smrti, a tijekom radnog tjedna 1220, što je 22 posto više.

Brazil je u prosjeku imao 1061 smrt vikendom, a za radnih dana 823, što je 29 posto više, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu na kraju tjedna zabilježeno u prosjeku 239 smrtnih ishoda, a za radnih dana ih je bilo 215.

Daljnje istraživanje, koje se bavilo prosječnim brojem smrti od posljedica covida-19 tijekom pojedinačnih dana u tjednu, pokazalo je da je povećanje osobito veliko kada se usporede podaci od petka i ponedjeljka: 9086 prema 7219 i nedjelje i ponedjeljka: 8850 prema 7219 smrtnih ishoda.

Jedna od istraživačica, dr. Fizza Manzoor rekla je da zakašnjele prijave smrti ne objašnjavaju u cijelosti razlike između različitih zemalja, poput Njemačke, gdje je zabilježeno manje smrti vikendom (137) nego tijekom radnih dana (187).

“Birokratska kašnjenja na kraju tjedna ne objašnjavaju u cijelosti razlog zbog kojega je manje evidentiranih smrti od covida-19 ponedjeljkom u usporedbi s petkom, a isključivo zakašnjele prijave ne mogu objasniti zašto je porast smrti u SAD-u toliko velik, a nije takav u Njemačkoj“, rekla je Manzoor.

“Naprotiv, ‘vikend učinak’ se vjerojatno dogodio zbog nedostatka medicinskog osoblja, kapaciteta i iskustva. Naši rezultati pokazuju da se ovaj problem ne rješava unatoč boljoj učinkovitosti zdravstvenog sustava i osviještenosti tijekom pandemije“, dodala je Manzoor.

“Zdravstveni sustavi bi mogli još više poboljšati kliničku skrb svakog dana u tjednu“, dodala je Manzoor.

Istraživači priznaju da bi zaključci studije, koja je bila recenzirana, mogli biti ograničeni lažno negativnim rezultatima, previđenim slučajevima i greškama prilikom unosa podataka i da dostupni podaci ne uzimaju u obzir ozbiljnost bolesti niti istražuju učinak lokalnih politika i javnozdravstvenih intervencija u pojedinim zemljama.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

WHO ‘rebrandirao’ majmunske boginje, dali im novo ime

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija u ponedjeljak je izvijestila da će početi koristiti novi izraz ‘mpox’ kao sinonim za majmunske boginje te je i ostale pozvala da slijede primjer nakon pritužbi po kojima je aktualni naziv bolesti rasistički i stigmatizirajući.

“Oba naziva istodobno će se koristiti u razdoblju od godinu dana, a izraz ‘majmunske boginje’ postupno će se izbacivati iz upotrebe”, objavio je WHO.

Organizacija je početkom godine pokrenula javne konzultacije s ciljem pronalaska novog naziva za bolest.

Jedan od popularnijih prijedloga bio je naziv ‘mpox’ ili ‘Mpox’, koji je predložila organizacija za zdravlje muškaraca RÉZO.

Njezin ravnatelj svojedobno je kazao da je uklanjanje slika majmuna pridonijelo da ljudi ozbiljno shvate hitnu zdravstvenu situaciju.

Bilo je i apsurdnih naziva poput ‘Poxy McPoxface’ koji je aludirao na Boaty McBoatface, naziv koji je zamalo nadjenut britanskome brodu za polarna istraživanja nakon javnog glasanja.

Majmunske boginje otkrivene su 1958. i nazvane su po prvim životinjama – majmunima, kod kojih su se pojavili simptomi. Do ove godine su se uglavnom širile u grupi zemalja zapadne i središnje Afrike.

No od početka godine, po podacima WHO-a 110 zemalja u svijetu prijavilo je oko 80.000 potvrđenih slučajeva bolesti i 55 smrtnih slučajeva.,

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati

Svijet

Nova studija: Ažurirana cjepiva protiv covida nude bolju zaštitu

Objavljeno

-

By

Ažurirana cjepiva protiv covida-19 nude povećanu zaštitu od novih varijanti kod ljudi koji su prethodno primili do četiri doze starijeg cjepiva, pokazala je studija provedana u Sjedinjenim Državama.

Studijom je bilo obuhvaćeno više od 360.000 ljudi a objavljena je u Tjednom izvješću o morbiditetu i mortalitetu (MMWR), tjednom epidemiološkom pregledu koji objavljuju američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Studija nudi prvi dokaz da nova cjepiva Pfizer-BioNTecha i Moderne pružaju bolju zaštitu u usporedbi s originalnim cjepivima.

Od njihova uvođenja u rujnu, boosteri koji sadrže originalnu i omikron BA.4/5 varijantu koronavirusa pružili su veću korist mlađim odraslim osobama u dobi od 18 do 49 godina od onih u starijoj dobnoj skupini.

Kada su davani u razmaku od osam ili više mjeseci, relativna učinkovitost novih boostera u usporedbi s originalnim cjepivima bila je 56 posto kod osoba u dobi od 18 do 49 godina, 48 posto kod onih u dobi od 50 do 64 godine i 43 posto kod ljudi u dobi od 65 godina i starijih, pokazalo je istraživanje.

Varijacije u učinkovitosti bile su manje, u rasponu od 28 do 31 posto, kada je docjepljivanje bilo u razmaku od 2-3 mjeseca.

Autori studije, međutim, upozoravaju da se sudionici možda nisu sjećali svog statusa cijepljenja, prethodne povijesti infekcija i bolesti, te da je slabo prihvaćanje dvovalentnih boostera moglo utjecati na rezultate.

Do sada je ubrizgano oko 35 milijuna ažuriranih cjepiva diljem SAD-a, što zanči da ih je primilo oko 10 posto ukupne populacije, prema vladinim podacima.

Autori su upozorili da se dominantne varijante stalno mijenjaju.

U samo posljednja dva mjeseca podvarijante BQ.1 i BQ.1.1 postale su dominantne u Sjedinjenim Državama, a cjepiva su ažurirana na temelju prethodno dominantne BA.5 podvarijante omikrona.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu