Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZNAK NOVOG POČETKA I DALJNJEG RAZVOJA Zadarska županija danas, na Veliku subotu, slavi svoj 29. rođendan!

Objavljeno

-

Zadarska županija danas, 16. travnja 2022. godine, obilježava 29 godina svog postojanja.

Tim povodom objavljeno je priopćenje koje u nastavku u cijelosti prenosimo:

“Sada već davne 1993. godine Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, osnovana je tada Zadarsko-kninska županija. 17. siječnja 1997. godine Zastupnički dom Sabora RH donio je novi Zakon o područjima županija, gradova i općina kojim je područje Kotara Knin pripojeno Šibenskoj županiji kada je naša županija postala Zadarska županija.

Danas Zadarska županija na svom području ima 34 jedinice lokalne samouprave, i to 6 gradova i 28 općina. U svom samoupravnom djelokrugu Županija obavlja poslove od regionalnog značaja, a osobito one koji se odnose na: obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova te ostale poslove  sukladno posebnim zakonima. Također, Županija obavlja i poslove izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih za gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikog grada.

Županija je u trenutku svog osnutka bila tek članak zakona, papir, pojam, odluka o nečem što tek treba nastati. Ono što Županija jest od tada, ali i danas, prije svega su ljudi. Iza svake ideje, iza svake odluke, iza svakog sporazuma , iza svake izrađene studije, iza svakog kilometra izgrađene ceste, iza svake obnovljene ambulante ili škole, izgrađene školske sportske dvorane, iza svake postavljene izložbe, iza svakog osvojenog priznanja, iza svega što se na ovom prostoru događalo stoje ljudi- vijećnici Županijske skupštine, župani i njihovi zamjenici, nekada davno i članovi Županijskog poglavarstva, službenici i namještenici. Svi ti ljudi svojim znanjem i radom 29 su godina kontinuirano obavljali svoj posao, uvijek s dugoročnim ciljem-stvaranjem što boljih životnih uvjeta za sve žitelje Zadarske županije.

(Izvor: 20 godina Zadarske županije, Daniela Nižić)

Ove godine, znakovito, Dan Županije je na Veliku subotu, u Velikom tjednu, kada su nakon dvije godine ukinute nužne epidemiološke mjere. Kao znak jednog novog početka i daljnjeg uspješnog razvoja.

Svim žiteljima Zadarske županije čestitamo Dan Zadarske županije!”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) RAŠTANE/SV. PETAR Probijeni putovi, asfaltirane ceste…

Objavljeno

-

By

U Općini Sv. Filip i Jakov radi se punom parom.

Probijen je i tamponiran put širine tri metra (Donje Raštane),

tamponiran put predio Katuše (Donje Raštane),

asfaltirana cesta – spoj groblja i osnovne škole dužine 150 metara i tri metra širine (Sv. Petar),

te asfaltiran trg kraj crkve te dva odvojke ceste kraj plaže u Sv. Petru.

Pogledajte fotografije:

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA Jesenski đir po gradu sa Sašom Čukom

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu