Connect with us

Hrvatska

Ostojić: Rezervacije rastu, ali usporeno. Na sezonu će utjecati dvije stvari

Objavljeno

-

Turističke rezervacije za Hrvatsku nakon određenog zastoja zbog rata u Ukrajini trenutno rastu, ali usporenijom dinamikom nego u isto lanjsko vrijeme, a sezonu će odrediti razvoj situacije u Ukrajini i utjecaj inflacije na budžete ljudi za putovanja, kaže direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.

Buking je prema Ostojićevim riječima praktički stao desetak dana nakon 24. veljače (početak invazije na na Ukrajinu) odnosno krajem veljače i početkom ožujka, nakon čega se pokrenuo, što smatra logičnim ponašanjem potrošača u vrijeme neizvjesnosti, pri čemu je bitno da je značajan dio pružatelja usluga smještaja zadržao izrazito fleksibilnu politiku otkazivanja.

“Stanje bukinga danas možemo ocijeniti, financijskim rječnikom volatilnim. Kada iz današnje perspektive procjenjujemo predstojeću sezonu očito da pandemija više neće biti faktor, ali će na nju značajno utjecati dvije stvari – eventualna eskalacija ili pak smirenje rata u Ukrajini, te utjecaj inflacije izazvane raznim faktorima i dizanjem cijena, porastom troškova života u emitivnim zemljama i u Hrvatskoj i kako će to utjecati na budžete ljudi za putovanja”, ocjenjuje Ostojić u razgovoru za Hinu.

Smatra da će ljudi putovati, jer želja za putovanjima na mnogim tržištima postoji, što pokazuju i istraživanja u nama najznačajnijim tržištima, ali će puno toga ovisiti o cijenama, posebice goriva, jer je Hrvatska izrazita automobilska destinacija.

“Mislim da glavni godišnji odmori nisu upitni, to će biti, turisti će doći, ali moguće je da će biti manje kratkih, vikend dolazaka, ili će umjesto 14 dana gosti ostajati primjerice 12. Ovisno i o našem ponašanju, možda u destinaciji neće trošiti 200 eura dnevno nego 150, ali će doći, ako se mi kvalitetno pripremimo, a hoćemo. Vjerujemo i da će situacija s koronom biti pod kontrolom, i naravno, da neće doći do eskalacije u Ukrajini”, poručuje direktor HUT-a.

Cijene će rasti a la carte ponudi, smještaju manje

Na pitanje o cijenama i hoće li ih hotelijeri uslijed ekonomskih utjecaja povećavati, kaže da se može najvjerojatnije očekivati povećanje cijena a la carte usluga odnosno uvjetno rečeno izvan pansionske ponude (restorani i sl.).

Cijene smještaja su definirane prošle godine i potpisani su ugovori s touroperatorima, te se tu nešto može dogoditi još s individualcima, što će ovisiti i o potražnji te zauzetosti u određenim terminima.

Očekuje se i jaka last minute potražnja zbog svih situacija.

Najveći udar porast cijene struje, zatim hrane i ostalog – poziv državi za neku vrstu subvencija

Oko poslovanja hotelijera uslijed povećanja cijena energenata i svih drugih, te kako će to premostiti s obzirom i na troškove pripreme sezone, radne snage, nabave, posebice hrane, koja je također dosta poskupjela, naglašava da za velike hotelske kuće nema mogućnosti nikakvih vaučera kao za građanstvo, i poziva državu na određenu vrstu subvencije za sveukupno gospodarstvo u segmentu energenata.

Iako još skupljaju podatke od članica oko tog utjecaja, već procjenjuju da će im najveći udar biti porast cijena struje, pri čemu iznosi primjer jedne velike kompanije u turizmu koja sada plaća kilovatsat 66 lipa, a dobila je ponudu za godišnji ugovor s četiri i pol puta većom cijenom.

Ostojić upozorava da takvo stanje nije samo u turizmu, nego se tiče cijelog gospodarstva, te u HUT-u smatraju i nadaju se da bi se s HEP-om kao domaćim proizvođačem, koji i nije toliko ovisan o uvozu, mogao naći neki instrument kako ublažiti tu ‘škaru cijena’.

“Ako tu Vlada ne intervenira, i ako se tu ne iznađu neke kreativne mjere da se taj porast stavi u neke normalne okvire cijelo gospodarstvo će biti u velikim problemima. Po nekim procjenama, kada bi simulirali na cijeli turistički sektor porast cijene električne energije na temelju navedenog primjera ponude, pričamo o razlici od otprilike milijardu kuna na godišnjoj razini. A to je ‘samo’ struja, a tu je još i hrana i sve drugo”, upozorava Ostojić.

Dodaje i da su većina ugovora hotelijera s dobavljačima, proizvođačima i drugima, i oko struje, i hrane, i ostale nabave najčešće sklopljeni na godinu dana, a onda za iduću godinu slijedi, kako kaže, nešto sasvim drugo.

Podsjeća pritom i da je neto dobit cijelog sektora u rekordnoj 2019. bila 1,4 milijardi kuna, a sada im ‘prijeti’ samo struja sa milijardu kuna, što znači i da neće imati gotovo nikakve dobiti, ma kakva i koliko duga bila sezona, što posljedično utječe na pitanje akumulativnosti te sposobnosti za nužno investiranje zbog konkurentnosti.

Hotelijeri povećavaju plaće, no sporo se rješavaju problemi na tržištu rada

Hotelijeri povećavaju plaće zaposlenima, ali nastavljaju se problemi nedostatka radne snage, i na domaćem tržištu rada i s uvozom radnika.

Ipak, Ostojić pozdravlja novu inicijativu Vlade kojom se zahtjev za dozvolu boravka i rada za strane radnike u sezoni sada može podnijeti i online, dok je Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo i značajno ubrzanje izdavanja dozvola, u roku od 15 dana.

Na domaćem tržištu pak, prema Ostojiću, nisu iskorištene sve mogućnosti da se radno angažiraju domaći ljudi u turizmu, pa i drugim sektorima.

Problemi s uvozom radne snage odnose se na to da još nisu dovoljno ubrzane procedure, iako kaže da ima i primjera po Hrvatskoj u nekim gradovima gdje se to relativno brzo rješava.

“Na tržištu rada problemi se jako sporo rješavaju. Postoji domaće tržište radne snage i uvoz radnika. Mi držimo da se s malim pomacima na domaćem tržištu može puno učiniti i zaposliti domaće ljude”, drži Ostojić.

Među tim malim pozitivnim pomacima bilo bi i npr. podizanje cenzusa za oslobađanje olakšica plaćanja poreza na dohodak za uzdržavanu osobu sa 15 na 30 tisuća kuna. Danas roditelji gube olakšice ako im dijete zaradi više od 15 tisuća kuna godišnje što je izrazito malo i taj cenzus se nije mijenjao godinama.

Time bi se potaknuo dio radni potencijala pri čemu treba imati u vidu da je u “hospitality” industriji u cijelom svijetu učešće rada studenata izrazito visoko, kaže Ostojić.

Iznosi i drugi prijedlog koji se odnosi na tzv. drugi dohodak, čime bi se omogućilo da postojeći zaposlenici koji već plaćaju sve doprinose mogu raditi, ako to žele, određeni broj sati tjedno odnosno mjesečno i pri tome plaćati znatno manje dodatne doprinose.

“Zašto mi to ne bi mogli? Ako netko želi raditi više sati ili dana u tjednu neki dodatni posao i zaraditi drugi dohodak, zašto to ne mogu, i zašto to i ne potičemo, to bi bilo jako dobro za domaće tržište rada”, smatra Ostojić.

Bez takvih mjera uvoz radnika je neminovan, trebat će ih sektor sigurno, iako je sada još teško predviđati koliki točno broj za ovu sezonu, ali procjena je oko 30 000, među kojima poslove nude i Ukrajincima koji su stigli u Hrvatsku i žele raditi.

Komentirajući podatke Porezne uprave za prva tri mjeseca o ukupno fiskaliziranih računa u vrijednosti 3,5 milijarde kuna ili 174 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, i 7 posto više nego u isto vrijeme 2019., kaže da je to sjajna vijest, ali i da treba uzeti u obzir da su ove godine i cijene znatno više u odnosu na 2019.

 

Hrvatska

Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.

Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.

Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci

Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.

U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.

Lista srama i počasna lista

Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.

Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).

‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.

Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.

Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DHMZ objavio prognozu za zimu. Evo što nam slijedi…

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je kratku sezonsku prognozu. Prenosimo je u cijelosti:

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu zima 2022./23. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka ili najmanje prosječno topla (hladna) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cjelini obilježiti iznadprosječna toplina.

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Za ovu zimu predviđa se količina oborine oko prosjeka ili veća od njega uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca postoji signal za više oborine od mjesečnog srednjaka. U unutrašnjosti je vjerojatnost za više oborine od uobičajenih količina veća u prosincu nego u siječnju i veljači.

Svakako treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima, kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica)”, donosi DHMZ u sezonskoj prognozi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!

Objavljeno

-

By

Izvor: HNB

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.

Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.

Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu