Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ŽUPANIJSKI DANI 2022. Biciklijada “Od Branimira do Branimira” i nordijsko hodanje “1000 koraka kroz 1000 ulica”

Objavljeno

-

U tijeku su pripreme za održavanje Županijskih dana 2022. koji se odvijaju tijekom travnja. Nakon dvije godine pauze zbog pandemije, sa Svjetskim danom zdravlja (7. travnja) održava se i najmasovnija lokalna biciklijada u Hrvatskoj „Od Branimira do Branimira“, 12. godinu za redom.

Dvanaesta biciklijada „Od Branimira do Branimira“ Zadar-Nin-Zadar, održat će se 9. travnja 2022. godine u trajanju od 10,00 do 13,00 sati . Biciklijada duga oko 35 kilometara koja spaja Branimirovu obalu u Zadru s Branimirovom obalom u Ninu i natrag okupit će još jednom profesionalce i amatere, ali i turiste koji se u to vrijeme zateknu u Zadru.

Biciklijada se provodi u sklopu programa Plana za zdravlje Zadarske županije i u cilju poticanja zdravog načina života. Ovom aktivnošću potičemo na kretanje pješačenjem ili biciklizmom budući da je sjedilački način života sve učestaliji, posebno kod mladih koji sve više vremena provode ispred računala ili mobitela. Protekle dvije godine pandemije doprinijele su tom sjedilačkom načinu života pa se nadamo da će tradicionalna biciklijada potaknuti mnoge na ovu aktivnost.

Prijave traju do 8. travnja, a svi zainteresirani mogu se prijaviti online na web stranicama Zadarske županije (www.zadarska-zupanija.hr) Calimero sporta (www.calimero-sport.hr), Biciklističkog kluba Zadar (www.bk.zadar.hr) i Zavoda za javno zdravstvo (www.zjz.hr). Kao i obično tijekom biciklijade osiguran je siguran nadzor i tehnička pomoć djelatnika Calimero Sporta.

Calimero sport nam je i sponzor nagrada – servisa bicikli u izvlačenju lutrije te besplatne sitne popravke bicikli na cilju. Napominjemo ipak kako svi sudionici moraju doći na biciklijadu sa ispravnom biciklom i po mogućnosti servisiranom prije same biciklijade. Samom prijavom svi sudjeluju u nagradnoj igri u izvlačenju brojeva. Također, svi sudionici na startu će dobiti majicu biciklijade glavnog sponzora EVN Croatia plina. U Ninu sve bicikliste čeka topli obrok kojeg će pripremati kulinarski tim koji predvodi poznati kuhar Renato Kraljev.

Ono po čemu se naša biciklijada razlikuje od svih ostalih je tradicija dolaska obitelji s djecom na našu manifestaciju, prepoznatljivost i po nazivu i po sponzorima koji su s nama svih ovih godina, ali i po nagovještaju ljepših dana koji nas izmamljuju češće vani. Tu je i promocija biciklističke staze, ali i sjajan spoj partnerstva s policijom koja svojim aktivnostima doprinosi promociji sprečavanja nasilja u zajednici odnosno na cestama i kulturi ponašanja na cesti .

Organizatori: Zadarska županija i Grad Nin

Suorganizatori: Grad Zadar, PU Zadarska, Zavod za javno zdravstvo, Biciklistički klub Zadar i TZ Grada Nina .

Glavni Sponzor: EVN Croatia plin

Sponzor nagrada, tehnička i servisna služba: Calimero Sport

Iz zakona o sigurnosti prometa na cestama:

• Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina,

• Djeca koja su navršila 9 godina koja su u školama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navršenih 9 godina samo u pratnji osobe koja je navršila 16 godina.

Inače, zakonske odredbe o načinu kretanja, zaštitnoj kacigi za bicikliste i ostale sigurnosne odredbe vezane uz promet biciklista opisani su u člancima 112., 113., 114. i 215. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

     Također, istovremeno s biciklijadom održat će se tradicionalno „1000 koraka kroz 1000 ulica“, akcija pješačenja u organizaciji DŠR „Relax“ i Županijskog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“ . Pješačenje počinje s Branimirove obale u 9,30  sati , a kretat će se preko mosta, uz bedeme i staru Tehničku školu kroz Perivoj V.Nazora te  preko Karme do Punte Bajlo.            
 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) RAŠTANE/SV. PETAR Probijeni putovi, asfaltirane ceste…

Objavljeno

-

By

U Općini Sv. Filip i Jakov radi se punom parom.

Probijen je i tamponiran put širine tri metra (Donje Raštane),

tamponiran put predio Katuše (Donje Raštane),

asfaltirana cesta – spoj groblja i osnovne škole dužine 150 metara i tri metra širine (Sv. Petar),

te asfaltiran trg kraj crkve te dva odvojke ceste kraj plaže u Sv. Petru.

Pogledajte fotografije:

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA Jesenski đir po gradu sa Sašom Čukom

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu