Connect with us

Tech

U Hrvatskoj će se moći studirati videoigre: Uskoro nam dolazi prva generacija učenih gejmera

Objavljeno

-

Foto: ADU

Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu pokrenula je projekt s pet fakulteta kojima je glavni cilj osposobiti Hrvate za što brže i uspješnije zapošljavanje u globalno rastućoj gaming industriji

Neposredno prije pandemije koja je naglavačke okrenula sektore obrazovanja i kulture, pet hrvatskih fakulteta – Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, Fakultet organizacije i informatike te Fakultet elektrotehnike i računarstva pokrenuli su projekt Edu4Games. Riječ je o projektu koji je započeo 2019. godine, a cilj mu je  pripremiti ‘teren’ za uvođenje novih studijskih programa koji bi Hrvate osposobili za rad u industriji videoigara. 

Diplomski studij i cjeloživotno obrazovanje 

Edu4Games je osmišljen s ciljem da procesi učenja budućih kreatora videoigara budu usmjereni na umjetničku i znanstvenu praksu te na istraživanja. Osim diplomskog studija s četiri usmjerenja (dizajn videoigara, vizualna umjetnost videoigara, programiranje videoigara, produkcija videoigara), izrađeni su i standardi zanimanja i kvalifikacije, kao i program cjeloživotnog obrazovanja. Tijekom projekta angažirani su brojni nastavnici Sveučilišta u Zagrebu, a veliku ulogu u projektu imali su i brojni stručnjaci iz industrije videoigara. 

Stručnjaci iz industrije predavali su sudionicima projekta na obrazovnom pilot programu cjeloživotnog učenja, a sudjelovali su i u raspisu predmeta budućeg studijskog programa. Tijekom projekta ostvarena je i suradnja s Klasterom hrvatskih proizvođača videoigara CGDA (Croatian Game Developers Alliance) te Poduzetničkim inkubatorom PISMO u Novskoj, a nastavnici Sveučilišta prošli su edukaciju u studiju za razvoj videoigara Gamechuck. 

Cilj ovog studijskog programa Akademije dramske umjetnosti je razvijanje igara koje će imati određenu kulturnu vrijednost. Budući da u Hrvatskoj ne postoji mnogo prilika za proizvodnju takozvanih AAA igara, koje su ekvivalent Hollywoodskim blockbusterima, sudionici Edu4Games programa dobivaju jedinstvenu priliku okušati se i u toj elitnoj tržišnoj niši.  

Domaće tvrtke sudjelovat će u nastavi 

U sklopu projekta EDU4GAMES nabavljena je i vrijedna oprema kojom su već opremljeni prostori Akademije dramske umjetnosti u kojima je ujedno već održan i pilot program cjeloživotnog obrazovanja. Uz gaming računala i prezentacijsku opremu, nabavljene su tako i naočale za virtualnu i proširenu stvarnost, eye-tracking oprema te grafički tableti. 

Koliko je ovaj projekt uspješan, dokazuje i činjenica što je EDU4GAMES već predstavljen na nizu domaćih festivala i konferencija, a rad na projektu osigurao je uključenim predavačima i posjetu nekima od najvažnijih europskih gaming obrazovnih programa.  

‘Game over’ 

Ovaj uspješni trogodišnji projekt završio je jučerašnjom konferencijom „GAME OVER“ projekta EDU4GAMES na kojoj je dekan Akademije dramske umjetnosti, a ujedno i idejni začetnik ovog projekta, izv. prof. art. Davor Švaić predstavio provedene aktivnosti te plan provedbe budućeg studijskog programa i programa cjeloživotnog učenja Dizajn i razvoj videoigara.    

Pritom je naglasio je da se industrija na tržištu izrazito brzo razvija, a tome je, kazao je Švaić, svakako doprinijelo i pandemijsko razdoblje. Situacija s koronavirusom, istaknuo je Švaić na konferenciji, pružila je mnogima iz područja kulturnih i kreativnih industrija mogućnost da se usmjere prema industriji videoigara kao gospodarskoj grani u kojoj se može raditi i napredovati bez obzira na epidemiološke restrikcije.  

Na završnoj konferenciji iznijeti su podaci o samoj industriji videoigara i mogućnostima zapošljavanja. Premda većina neće pronaći posao direktno u gaming industriji, čak 90% stručnjaka ovog kalibra zaposlit će se na projektima procesa igrifikacije.  

A osim navedene konferencije, izv. prof. art. Davor Švaić sudjelovat će i na najvećoj obrazovnoj konferenciji u Hrvatskoj pod nazivom Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska. Zajedno sa izv. prof. dr. sc. Majom Martinović, prodekanicom diplomskog MBA studija na ZŠEM-u, izv. prof. dr. sc. Janom Žiljak Gršić, dekanicom Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Senkom Maćešić, prorektoricom za digitalizaciju i razvoj na UNIRI, prof. dr. sc. Krunoslavom Zmaićem, dekanom Agrobiotehničkog fakulteta u Osijeku te dr. sc. Hrvojem Meštrićem, ravnateljem Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, govorit će na temu revolucije na katedrama: Jesu li fakulteti tvornice diplomaca ili predvodnici inovacija?. Konferenciju ćete moći pratiti 5. travnja od 9 sati na online platformama 24sata

Prijavite se na career speed date s poslodavcima!

U sklopu konferencije ‘Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, 5. travnja organiziramo Speed Dating za studente informatike, elektrotehnike, matematike, ekonomije, grafičkog dizajna i srodnih studija.

Prijavite se u obrascu ispod i upoznajte ugledne poslodavce! Predstavite se jer vas čeka mogućnost plaćenog stažiranja ili zaposlenja! 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Tech

Ovo su pouzdani znakovi da vas netko pokušava hakirati ili je to već učinio

Objavljeno

-

By

Izvor: Sora Shimazaki/Pexels/Ilustracija

Googleovi računi vrlo su popularne mete za hakere zato jer otključavaju velik broj mogućnosti za prevaru. Ovo su stvari na koje trebate paziti ako želite provjeriti je li vaš račun provaljen.

Hakeri ovih dana vrebaju nad svim zamislivim tipovima računa, uključujući sve – od društvenih mreža do maila. Svaki od tih računa može se preprodati na dark webu.

Googleovi računi osigurani su nizom zaštitnih funkcija, no zbog popularnosti usluge vrlo su popularni ciljevi za hakere. S obzirom na to da Google uključuje stvari poput Gmaila, brojni hakeri koji preuzmu kontrolu također nastoje sakriti svoje aktivnosti od vlasnika računa, objašnjava Makeuseof.

Ako mislite da je vaš Google račun provaljen, počnite tražiti ove simptome:

Netko je promijenio vašu lozinku

Ako je netko promijenio vašu lozinku (a sigurni ste da niste vi), onda je velika šansa da je vaš račun hakiran. Razlog zašto lopuže mijenjaju žrtvinu lozinku je jednostavan – time sprečavaju korisnika da pristupi usluzi te ih potom nogira.

Problem je što i nepromijenjena lozinka ne znači da je vaš račun siguran. Hakeri često ostavljaju nedirnutu lozinku zato što im omogućava nastavak korištenja računa bez znanja vlasnika.

Dobili ste upozorenje od Googlea

Ako vam je netko provalio u račun ili mu pokušao pristupiti, Google će vam poslati poruku upozorenja. Hakerski pokušaji ulaza na račun lako su prepoznatljivi jer osoba nastoji ući u vaš račun s drugog uređaja i IP adrese. Važno je zapamtiti da sigurnosna upozorenja automatski ne znače da ste žrtva napada. Također postoji šansa da je napadač izbrisao upozorenje prije nego što ga je žrtva stigla pročitati.

Netko drugi se prijavio na vaš račun

Kad god se netko prijavi na vaš račun, njegova će IP adresa biti pohranjena, što znači da lako možete pregledati listu uspješnih prijava otvaranjem Gmaila, odlaska na dno stranice i pregledom posljednje prijave klikom na Details. Ovaj se dio stranice isplati pregledati bez obzira na to jeste li dobili upozorenje ili ne.

Promijenjene sigurnosne postavke

Ako netko hakira vaš račun, postoji šansa da će i pokušati urediti sigurnosne postavke. Ako promijene lozinku za povrat računa, pomoću nje mogu vratiti pristup ako ikad promijenite podatke. Također mogu promijeniti sigurnosna pitanja.

Svaka promjena sigurnosnih postavki će za sobom potegnuti Googleov mail upozorenja. Kao i u prijašnjim slučajevima kriminalci to mogu zaobići brisanjem poruke prije nego što ju pročita žrtva.

Dolazni pretinac sadrži mailove o mijenjanju lozinke

Ako netko provali u vaš Gmail, postoji realna šansa da će pokušati ući i u druge račune na koje je račun povezan. Ovisno o vašoj primjeni Gmaila, oni mogu uključiti bankovne aplikacije ili društvene mreže. Da biste spasili situaciju, posjetite sve povezane platforme i samo promijenite lozinku. Ako bilo koji od ovih mailova pronađete u inboxu, ne radi se samo o dokazu provale, nego i o dokazu da haker pokušava preuzeti kontrolu, prenosi tportal.

 
Nastavi čitati

Tech

Ako imate ovaj telefon, pripazite: Čak i ugašen može biti meta hakera

Objavljeno

-

By

Izvor: Photo by Bagus Hernawan on Unsplash / ilustracija

Istraživači su proveli sigurnosnu analizu značajki LPM predstavljenih s iOS-om 15 i otkrili da se bluetooth LPM firmware može modificirati za pokretanje malwarea na iPhoneu.

Stručnjaci s njemačkog tehnološkog sveučilišta Darmstadt otkrili su da je iPhone ranjiv na kibernetičke napade čak i kad je isključen. Jer, i u tom stanju svih 24 sata aktivni su bežični čipovi, što uključuje bluetooth, NFC i UWB.

Dakle, to sve i dalje omogućava povezivanje, ali i pronalazak uređaja kroz Findy My Network (hrv. pronađi moju mrežu). Koliko je opasno na taj način postati žrtvom potvrđuje činjenica da u tom “ugašenom modu” iPhone još uvijek pristupa kreditnim karticama, digitalnim ključevima i sličnim, za hakere, zanimljivostima…

Kako piše ICT Business, ti bežični čipovi imaju izravan pristup sigurnom elementu i očito bi se to moglo iskoristiti za instaliranje malwarea na iPhone čak i kada iOS ne radi. Jer, bežični čipovi rade u načinu rada male snage (LPM), ne treba ih brkati s načinom za uštedu energije koji produljuje vijek trajanja baterije.

Podrška za LPM implementirana je u samom hardveru, što znači da se ovaj problem ne može riješiti popravcima na softverskoj razini.

Istraživači su proveli sigurnosnu analizu LPM značajki predstavljenih s iOS-om 15 i otkrili da se bluetooth LPM firmware može modificirati za pokretanje malwarea na iPhoneu. Ove “rupe” nisu ranije razmatrane i nude hakerima mogućnost da s pristupom na razini sustava prate nečiju lokaciju ili pokrenu nove značajke na telefonu, piše ICT Business.

 
Nastavi čitati

Tech

Skidate li serije i filmove s interneta? Prijete vam vrlo visoke kazne

Objavljeno

-

By

Unatoč sve većem broju dostupnih streaming platformi za gledanje filmova i serija, neki se oslanjaju na ilegalno preuzimanje sadržaja. Iako su zakonom takve akcije zabranjene, neki ne odustaju od toga pa se i dalje bave “online piratstvom”.

Ilegalno preuzimanje filmova, serija, videoigara, glazbe i drugih sličnih sadržaja smatra se kršenjem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Zakon se krši unatoč visokim kaznama

Za prekršaje protiv autorskih i srodnih prava u Hrvatskoj predviđene su novčane kazne za pravne i fizičke osobe u iznosu od 5.000 do 50.000 kuna, a u slučaju prekršaja protiv autorskih prava u svrhu stjecanja imovinske koristi, kazne mogu iznositi i do 100.000 kuna.

Prema Zakonu, vioskim novčanim kaznama sankcionirat će se oni prekršaji koji podrazumijevaju umnožavanje, distribuiranje ili poduzimanje nekih drugih radnji radi daljnjeg distribuiranja autorskog djela bez autorskog odobrenja.

No, unatoč predviđenim novčanim kaznama, Zakon se i dalje krši, a mi smo provjerili u kojoj mjeri te tko to točno nadzire.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), za kriminalistička istraživanja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva zaduženi policijski službenici i carinski službenici.

Može li policija provjeravati IP adrese osoba za koje se sumnja da ilegalno preuzimali filmove, serije, glazbu i druge sadržaje?

Iz MUP-a su pojasnili da u slučaju kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka i protiv intelektualnog vlasništva ili nekog drugog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina “policija može, na temelju naloga suca istrage, a radi prikupljanja dokaza, putem Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija od operatora javnih komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama, utvrđivanje položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju, te identifikacijske oznake uređaja”.

Tko je nadležan za provjeru?

Od MUP-a i Državnog inspektorata smo pokušali doznati i koliko je kazni vezano za ovu tematiku izrečeno prošle godine u Hrvatskoj i u kojem novčanom iznosu, no odgovorili su nam da to nije u njihovoj nadležnosti.

Isti upit poslali smo i Carinskoj upravi Ministarstva financija koja je pak nadležna “prvenstveno za provedbu carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu u RH, te nadzorom nad robom koja se nezakonito stavlja na tržište, a za koju se sumnja u moguću povredu prava intelektualnog vlasništva”.

“Carinska uprava je tako u 2021. godini, kod provedbe carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu, zabilježila provedenih 657 postupaka te privremeno zadržala do okončanja postupaka 209.000 komada proizvoda za koje se sumnjalo u moguću povredu intelektualnog vlasništva, dok je na domaćem tržištu u provedbi mjera carinskog nadzora privremeno oduzeto 22.957 komada robe, izdana 94 prekršajna naloga te podnesene 4 kaznene prijave protiv prekršitelja koji su sukladno određenim propisima kršili odredbe iz domene prava intelektualnog vlasništva. Unutar ovih navedenih otkrivenih slučajeva kod kojih se radilo o otkrivenoj sumnji u povrede prava intelektualnog vlasništva, a koji su nadležnosti otkrivanja Carinske uprave, nije bilo slučajeva koji bi bili povezani sa kršenjem autorskih i srodnih prava”, naveli su iz Carisnke uprave.

Što je s nezakonitim internetskim servisima?

Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) je za N1 pojasnio da organizatori “nezakonitih internetskih servisa na kojima se nude sadržaji zaštićeni autorskim pravom ili srodnim pravima svoju nezakonitu korist ostvaruju ili prodajom tih sadržaja korisnicima na njihov zahtjev ili od prihoda od oglasa (reklama) koji se prikazuju na takvim internetskim stranicama”.

U takvim slučajevim postupa policija, a uvjet za kazneni progon je da je prijavljena osoba od ovih nezakonitih aktivnosti pribavila znatnu imovinsku korist ili prouzročila znatnu imovinsku štetu.

“Povredu propisa o zaštiti autorskog prava i srodnih prava predstavlja i preuzimanje sadržaja s nezakonitih internetskih servisa. Stoga se svakako preporučuje da se za korištenje navedenih sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima (filmova, glazbe, serija i dr.) koriste zakoniti internetski servisi, koji su sada u sve većem broju dostupni hrvatskim korisnicima i odgovarajuće prilagođeni za hrvatsko tržište”, savjetuje DZIV.

U Hrvatskoj je raste broj dostupnih legalnih streaming platformi, a DZIV navodi da se “s većom dostupnošću zakonitih servisa za preuzimanje glazbe i filmova očekuje daljnje smanjenje stope piratstva”.

Piratstvo u EU

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je 8. lipnja Izvješće o intelektualnom vlasništvu i mladima. Izvješće je pokazalo da mladi Europljani kupuju više krivotvorenih proizvoda te i dalje pristupaju piratskom sadržaju.

“Više od polovice (52%) Europljana u dobi od 15 do 24 godine koji su sudjelovali u anketi izjavilo je da su tijekom posljednje godine putem interneta kupili barem jedan krivotvoreni proizvod, namjerno ili slučajno, dok je trećina (33%) ispitanika izjavila da je pristupila digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora”, navodi se u izvješću.

Također je zanimljiv podatak da je 21% njih, odnosno svaki peti, upotrebljavalo, igralo, preuzelo ili streamalo sadržaj iz nezakonitih izvora.

Filmovi – glavna vrsta piratskog sadržaja

Njih 12% pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7% ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61%) i televizijske serije (52%), nakon čega slijedi glazba (36%), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža, pokazalo je izvješće.

Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, izjavio je da se učestalost piratstva ne smanjuje, iako mladi potrošači u sve većoj mjeri radije biraju sadržaj iz zakonitih izvora. Glavni razlozi za pristupanje piratskom sadržaju jesu cijena i dostupnost, pokzalo je izvješće.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Piratstvo u Hrvatskoj

Što se tiče situacije u Hrvatskoj, izvješće je pokazalo da je 31% mladih namjerno kupilo krivotvoreni proizvod, što je manje od utvrđenog prosjeka na razini EU-a, a njih 28% svjesno je pristupilo piratskom sadržaju.

Međutim, 56% mladih ispitanika iz Hrvatske izjavilo je da radije pristupa autorskim djelima putem legalnih internetskih servisa, što je svakako ohrabrujući podatak. Ipak, u izvješću se navodi da je namjerno korištenje ilegalnih izvora u Hrvatskoj bilo iznad europskog prosjeka.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Ispitanike se također pitalo i što bi ih potaknulo da prestanu koristiti ilegalne izvore za preuzimanje sadržaja. Dok su u nekim državama (Estonija, Malta, Italija) mladi kao glavni razlog naveli dostupnost sadržaja na legalnim izvorima po pristupačnim cijenama, Hrvati su u najvećoj mjeri odgovorili da je to – kažnjavanje. Tako razmišljaju i mladi Austrijanci i Nizozemci.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu