Hrvatska
Jandroković: Imamo dovoljno za vlastite potrebe hrane i energenata
– Treba biti oprezan, ne znamo što će se dalje događati, ali zasad možemo biti sigurni. Vlada je donijela cijeli niz mjera kojom se kontroliraju cijene nafte, plina i struje, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija ‘S Markova trga’ predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
– Početak brutalne ruske agresije na Ukrajinu je bio šokantan. Iz dana u dan čujemo sve gore i gore vijesti, sve je više ubijenih, ruske oružane snage udaraju na Ukrajinu sve brutalnije i sve žešće. Neizvjesni su sudbina i rezultat te ruske agresije, rekao je Jandroković u uvodnom dijelu emisije.
Hrvatski Sabor je, dodao je, vrlo brzo i na početku ruske agresije donio Deklaraciju o Ukrajini s potporom od 133 zastupnika. Njome je iskazana snažna potpora Ukrajini i osuđena je agresija Rusije. Vladi su također poslali poruku da učini sve što može u zbrinjavanju izbjeglica.
– Sabor je pokazao vrlo visoku razinu zajedništva, političke zrelosti i odgovornosti. Mi smo narod koji je prošao brutalnu velikosrpsku agresiju početkom ’90.-ih, imamo i veće razumijevanje za stradanja Ukrajinaca od nekih drugih naroda i drago mi je da smo u tkao visokom broju poduprli Ukrajinu, rekao je.
Sastanak premijera i oporbe
Premijer Plenković se dva puta sastao s oporbenim strankama – prvi put zbog situacije u Ukrajini, drugi put zbog pada bespilotne letjelice u Zagrebu. Jandroković je objasnio kako su to izvanredne situacije, te kako je dobro da postoji dijalog između vladajućih i oporbe.
– Kolege iz oporbe pokazale su političku ozbiljnost i odgovornost, rekao je.
Objasnio je kako ne znamo kako će se razvijati ratni sukob u Ukrajini, hoće li se proširiti i kako će utjecati na život u Europi zbog porasta cijena energenata i prehrambenih proizvoda. Imamo nekoliko ogromnih izazova, rekao je, kada politička struktura mora biti odgovorna i na visini zadatka.
Utjecaj situacije u Ukrajini na našu regiju
Na pitanje kako situacija u Ukrajini utječe na našu regiju, rekao je da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO u znatno boljoj poziciji nego što je bila ’90.-ih, sada imamo moćne i snažne saveznike.
– Nismo sami. Koliko god izazovi bili veliki, puno je bolje za jednu državu da ima saveznike, da ima partnere i da oni mogu kompenzirati što ta država ne može sama. Naše susjedstvo je uvijek, kada su u pitanju velike svjetske krize, uzdrmano. Politički i sigurnosni izazovi u susjedstvu su jako veliki, rekao je.
Ruski veleposlanik u BiH rekao je da možda postoje planovi i za Hrvatsku, Jandroković je rekao da prvo treba vidjeti kontekst.
– Ovdje se radi o govoru koji nije prihvatljiv, koji ima prizvuk prijetnje i to je retorika koju predstavnici ruske vlasti koriste posljednjih mjesec dana (…) Mi trebamo ostati smireni, znamo gdje pripadamo, znamo tko su zemlje s kojima surađujemo, ali trebamo slušati što se govori s druge strane i koje su potencijalne prijetnje i izazovi koji mogu doći. O tome ćemo itekako voditi računa, rekao je.
Ponovno uvođenje vojnog roka
Što se tiče ponovnog uvođenja vojnog roka, Jandroković je rekao kako ankete pokazuju da postoji vrlo visoka svijest građana o tome u kakvim vremenima živimo.
– Potpora tome je vrlo visoka, Vlada će o tome voditi računa, rekao je.
Smatra kako ne znamo što je pred nama, mlade generacije ne znaju što je ratna ugroza, tek se sada s time suočavaju i vide koliko rat može biti okrutan. Te generacije, rekao je, treba pripremiti za izazove koji su mogući u budućnosti.
Pad bespilotne letjelice u Zagrebu
To je nešto što je bilo jako teško očekivati, rekao je vezano za pad bespilotne letjelice u Zagrebu.
– Još ne znamo tko je i od kuda lansirao letjelicu, ni da li je pala ciljano ili slučajno. Iz istrage se vidi da na letjelici, koja je inače izviđačka, nije bila kamera nego bomba. Koliko je bilo eksploziva, još se uvijek istražuje. Ovaj događaj je digao razinu opreza ne samo u Hrvatskoj, nego i kod drugih NATO članica, rekao je.
Očekuje da će vrlo brzo biti gotov kvalitetan izvještaj.
Ujedinjenost državnog vrha
– Ovo je vrijeme u kojem se od svih protagonista političkog života traži dodatna odgovornost i ozbiljnost. Apeliram na sve da se posvete radu za javno dobro. Predsjednik mora više djelovati da doprinese na zaštiti i sigurnosti zemlje, a puno manje za beskorisne borbe s političkim protivnicima, rekao je Jandroković. U ovakvim situacijama, dodaje, građani žele čuti jedinstvene poruke, žele vidjeti da svi dijelovi vlasti dišu i razmišljaju jedinstveno.
O posljedicama sukoba
Govorio je o tome koliko smo spremni za sve moguće posljedice proširenja sukoba, rekao je da što se tiče energetike, Vlada je donijela paket mjera koji obuhvaća kontrolu cijene energenata. Izgradnjom LNG terminala na Krku, Hrvatska je izmijenila kapacitete, što se tiče nabave plina. Time su, objasnio je, ojačali našu poziciju i osigurali da plin imamo i u najtežim situacijama.
Što se tiče nafte, vrlo malo ju nabavljamo iz Rusije, naši dobavni pravci dolaze preko srednjeg Jadrana i otoka Krka. To je za nas, dodao je, strašno bitno.
– Vlada je, svojom intervencijom, u mnogo čemu zaštitila standard građana, rekao je.
Što se tiče prehrane, Jandroković je rekao da imamo preko 100% proizvodnje za naše potrebe. Inače izvozimo jedan dio, ali kada bi došlo do krize i kada bi zemlje članice EU-a prestale izvoziti svoju pšenicu, mi bi sa svojom proizvodnjom pšenice i žita bi mogli ispuniti naše potrebe.
– U ovome trenutku nema nikakvih prijetnji da bismo mogli ostati bez energenata i da bi oni mogli probiti cijene koje će strelovito uništavati gospodarstva u EU, rekao je.
Treba biti oprezan je ne znamo što će se događati kasnije, dodao je.
O koroni
Korona je još prisutna, mjere se popuštaju, i u Saboru će ih također popustiti. Očekuje potporu da svi zastupnici mogu biti u glavnoj dvorani, što će olakšati rad. Maske će morati još zadržati, kao i minutažu. Veseli ga puna Sabornica.
Što se tiče referenduma o COVID potvrdama, rekao je da će Vlada na idućoj sjednici poslati u Sabor izvješće o provedenoj analizi, vjerodostojnosti i prikupljenim potpisima. Kada mu Vlada to dostavi, on će dostaviti Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, a oni će donijeti zaključak koji će poslati na plenarnu sjednicu. Sabor će od Ustavnog suda zatražiti da ispita jesu li pitanja u skladu s Ustavom, oni imaju rok od 30 dana da odgovore, nakon čega ćemo znati hoće li biti referenduma.
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.
Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.
Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Promocija prvostupnika Odjela za psihologiju
UDRUGA 3. DOB I HNK ZADAR / Izlet u Zagreb za umirovljenike uz posjet mjuziklu “Ljepotica i zvijer”
NABAVKA NOVOG UREĐAJA / OB Zadar nastavlja s vrhunskom dijagnostikom jetrenih bolesti!
OBAVIJEST / U utorak bez vode četiri ulice u Zadru!
FOTO / U Zadru održana dodjela priznanja „Volonterska ruka“ povodom Međunarodnog dana volontera
FOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
MJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
FOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
VUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
VIDEO / Otkriveno potopljeno neolitičko nalazište kod Neviđana
VIDEO / Zadarski bend Kriptidi predstavlja novi videospot za pjesmu „Lobotomija“!
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…