Hrvatska
EU parlament raspravljao o zaštiti imena prošek, Talijani su protiv: Ovo je skandal
Hrvatska zahtjevom za zaštitom naziva prošek želi zavarati potrošače i iskoristiti popularnost talijanskog prosecca, ustvrdili su danas talijanski zastupnici u Europskom parlamentu dok su hrvatski zastupnici u raspravi ukazivali na očite razlike među tim vinima i povijest prošeka.
Hrvatski zahtjev da se u EU zaštiti tradicionalni naziv prošek za desertno vino naše obale nailazi na odlučna protivljenja iz Italije, no Europska komisija je u rujnu odlučila uzeti u razmatranje moguću zaštitu tradicionalnog izraza prošek.
Talijanska zastupnica: Ovo je skandal
Zastupnici su o sporu u vezi s prošekom raspravljali u četvrtak na plenarnoj sjednici s povjerenicom Komisije Helenom Dalli povodom pitanja koje je Komisiji uputila talijanska zastupnica Mara Bizzotto.
Bizzotto je od Komisije zatražila da se očituje kako namjerava snažiti sustav zaštite oznaka izvornosti u EU, sugerirajući kako je hrvatski prošek “prevara na štetu prosecca i talijanskih proizvođača”.
Talijanska zastupnica iz desne grupacije Identitet i demokracija je ustvrdila kako je odluka Komisije da prihvati hrvatski zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza prošek “skandal”.
Prihvaćanje zaštite izraza prošek bilo bi “trojanski konj” koji bi narušio načela europskih oznaka izvornosti, rekla je zastupnica talijanske Lege u EP-u.
Povjerenica: Hrvatski zahtjev ispunjava sve uvjete
Povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli je istaknula kako je Komisija hrvatski zahtjev odlučila uzeti u razmatranje nakon što je “pažljivim proučavanjem” utvrdila da hrvatski zahtjev ispunjava “sve relevantne pravne uvjete”.
Navela je kako je Komisija na taj zahtjev zaprimila 12 prigovora, od kojih će one prihvatljive proslijediti hrvatskoj strani na očitovanje te će Komisija potom donijeti konačnu odluku.
Hrvatski europarlamentarci su u raspravi ukazivali na očite razlike između dva vina te da višestoljetna povijest prošeka dokazuje kako nije riječ o pokušaju iskorištavanja talijanskog naziva prosecco.
Picula: To nisu ista vina, ljudi neće biti u zabludi
Tonina Picula, hrvatski europarlamentarac iz redova socijalista i demokrata, rekao je da “treba odbaciti nepotpune i netočne interpretacije, neutemeljene opstrukcije, kao i optužbe za zlouporabu, imitiranje ili aludiranje”.
Hrvatska strana u sporu ustraje da je u slučaju ova dva vina riječ o jezičnoj sličnosti bez namjere nelojalne konkurencije, što dopušta službenu zaštitu naziva prošeka na razini EU, na što je Picula podsjetio u svom izlaganju.
“Prošek nije novi proizvod označen kao ‘prošek’ samo da pobudi asocijacije na ‘prosecco’. Sličnosti u imenu proizlaze iz bogatog povijesnog i jezičnog nasljeđa koje naše dvije zemlje dijele. Nasljeđe koje treba slaviti, a ne omalovažavati i zloupotrebljavati”, rekao je Picula.
“Razumno informiran potrošač, kako to propisi i navode, ne može doći u zabunu. Prosecco je aperitiv koji se poslužuje na početku obroka, dok se prošek kao desertno vino poslužuje na kraju obroka”, rekao je.
“Hrvatska i njeni proizvođači ne mogu i ne smiju biti diskriminirani zbog slučajeva jezičnih sličnosti”, zaključio je Picula svoje izlaganje.
Ilčić: Dalmatinski prošek se spominje još u 18. stoljeću
IDS-ov Valter Flego iz kluba liberala ponovio je kako je riječ o potpuno različitim vinima te da stoga takozvani slučaj prosecco-prošek “ne postoji”.
Stoga “ne može postojati ni rat” između hrvatske i talijanske strane zbog tih vina, rekao je Flego odgovarajući na retoriku Mare Bizzotto.
Ladislav Ilčić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista podsjetio je da EU sustav zaštite proizvoda štiti stare proizvode od novih, a da se dalmatinski prošek u literaturi spominje još u 18. stoljeću.
“Talijanske tvrdnje da je prošek nov proizvod u potpunosti su netočne”, rekao je.
Također je istaknuo kako je riječ o dva različita proizvoda te da se prošek, za razliku od prosecca, proizvodi u malim količinama od 200 hektolitara godišnje.
Sokol: Ne postoje dodirne točke između tih vina
HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol podsjetio je da talijanska strana od početka opstruira zaštitu naziva prošek te ustvrdio da je protest talijanske strane bespredmetan jer se “radi o dva proizvoda različite boje, mirisa i cijene, različite tradicije i običaja konzumacije”.
“Ne postoje dodirne točke” između tih vina, istaknuo je Sokol.
“Hrvatska ima snažan povijesni i pravni legitimitet za priznavanje tradicionalnog izraza prošek na razini Unije te sam uvjeren da će Komisija u ovom slučaju za Hrvatsku donijeti pozitivnu odluku i omogućiti ravnopravnost hrvatskih proizvođača na zajedničkom tržištu”, zaključio je Sokol.
Zastupnik iz Južnog Tirola: U Tokiju ne znaju da su to različita vina
Talijansku kolegicu je u raspravi podržao pučanin Herbert Dorfmann (EPP), zastupnik iz talijanskog Južnog Tirola, koji je upozorio da bi prihvaćanje hrvatskog zahtjeva moglo postati “presedan” koji bi, kako tvrdi talijanska strana, otvorio put drugim sličnim slučajevima iskorištavanja sličnosti s poznatim proizvodima.
Dorfmann je svoje razmišljanje obrazložio primjerom prihvaćanja naziva “champagnac”, nazvavši to “suludim i apsurdnim”.
Iako je sugerirao kako je prošek “kopija” prosecca, priznao je da postoji dovoljno razlika između dva vina, koja mogu biti poznata na hrvatskom i talijanskom tržištu, ali je napomenuo da netko “u Tokiju ne može znati da je riječ o različitim proizvodima”.
Joachim Kuhs iz desnog kluba Identitet i demokracija, u kojem je i talijanska zastupnica, podržao je argumente talijanske strane ustvrdivši da “ne mogu paralelno postojati takva dva termina jer uzrokuju zabunu” kod potrošača.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






