Connect with us

Hrvatska

“NOVI” PROBLEM Đikić: “Bolničke superbakterije sve veća opasnost”

Objavljeno

-

Prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu danas je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 upozorio na bolničke superbakterije koje su otporne na mnoge antibiotike i koje, kako je rekao, predstavljaju sve veću opasnost, ukazujući na problem prekomjernog i neodgovornog korištenja antibiotika.

Voditelj Petar Vlahov pitao ga je jesu li jedan od razloga što nam ljudi umiru na respiratorima, odnosno na odjelima intenzivne njege, smrtonosne bakterije, a ne COVID.

– Mi smo danas svjesni da u bolnicama postoje takozvane bolničke superbakterije koje su otporne na mnoge antibiotike. One predstavljaju sve veću opasnost, rastuću, i predviđanja su takva da od danas, kada imate otprilike 700.000 umrlih od takvih bakterija godišnje, može doći i do broja deset puta većeg, oko 7 do 10 milijuna ljudi godišnje. I to su ozbiljni podaci o kojima moramo biti svjesni, rekao je Đikić.

– Onoga trenutka kada čovjek uđe u bolnicu, sa svim tim mogućim dodatnim opasnostima, pogotovo kod intubacije, kod respiratora, vi tada možete dobiti i sekundarne posljedice. One mogu biti mehaničke prirode, da vam se ošteti respiratorni trakt, ali vrlo često je i posljedica ulaska bakterija koje postoje u bolnicama dodatno na virus, dodao je.

Napomenuo je kako za sada ne zna kakva je situacija u Hrvatskoj i koliko je COVID pacijenata bilo superinficirano bakterijama.

Također je upozorio na prekomjerno i neodgovorno korištenje antibiotika, ne samo kod ljudi, već i kod životinja.

– Stvarajući te otporne bakterije kopamo sebi jednu rupu koja će biti sve veća i veća u budućnosti, poručio je Đikić.

– Nemojte koristiti antibiotike koji su stari, koji nisu propisani, koji nisu prije testirani na vrstu bakterija koje momentalno imate, pozvao je građane.

“COVID potvrde u Hrvatskoj uvedene su prekasno”

Đikić je upitan i o eventualnom ukidanju COVID potvrda u Hrvatskoj te misli li da one u ovom trenutku stvarno štite naš javni sektor i zdravstveni sustav.

– Nažalost, COVID potvrde u Hrvatskoj uvedene su prekasno, nisu polučile potrebni učinak jer se nisu ni primjenjivale, rekao je Đikić.

– Ako želimo da potvrde djeluju, onda se moraju stvarno rigorozno primjenjivati i moraju napraviti učinak na zaštiti onih koji su ugroženi, a to su prvenstveno bolnice i socijalne ustanove, a u isto vrijeme potaknuti one kojima je to potrebno za svakodnevni rad i život da se cijepe, dodao je.

Đikić je rekao da je u ovom trenutku potrebno i dalje biti oprezan te da peti val i dalje predstavlja ogromnu opasnost.

– Vidite da nam je smrtnost i dalje izrazito visoka, oko 50 dnevno, ne mijenja se u posljednja dva mjeseca uopće i to je ono što najviše zabrinjava, poručio je.

Upitan o informaciji da je Johnson&Johnson prošle godine potiho zatvorio, navodno privremeno, jedinu tvornicu koja proizvodi upotrebljive serije cjepiva protiv COVID-a te tvrtke, Đikić je rekao da, ekonomski gledano, proizvođači gledaju na dobit.

– Ono što možemo zaključiti također je da se virus značajno promijenio, varijanta omikron ima preko nekoliko mutacija u usporedbi s originalnom varijantom, i sada nova cjepiva koja su nam neophodna moraju biti proizvedena nanovo. Stara cjepiva više nemaju takvu djelotvornost, rekao je Đikić, dodavši da će one tvrtke koje nisu pripremile nove, bolje verzije cjepiva prekinuti s proizvodnjom.

Osvrnuo se i na otpor dijela građana prema testiranju učenika rekavši da u Hrvatskoj i drugim zemljama postoji manji broj ljudi kojima uopće nije do slušanja činjenica, nego samo do otpora.

– Takve grupacije antivaksera, antimaskera, anti svega što postoji postaju sve glasnije i glasnije i ovo što vidite u Hrvatskoj je jedna manifestacija toga. Protiv toga se treba boriti jedino točnim podacima, pravilnom komunikacijom i strogim mjerama, poručio je Đikić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu