Župa sv. Nikole u Crnom proslavila je 310. godišnjicu posvete župne crkve sv. Nikole na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečanim misnim slavljem koje je u crkvi sv. Nikole predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na početku mise nadbiskup je blagoslovio relikvijar s Manom sv. Nikole. To je relikvija prvog stupnja, tekućina koja izlazi iz svečevog tijela tijekom godine u Bariju te se na dan prenošenja tijela sv. Nikole iz Male Azije u Bari ta tekućina vadi iz njegovog groba.

Za vrijeme mise župljanima je svečano predana relikvija sv. Nikole koju je  Crno dobilo na dar iz bazilike sv. Nikole u Bariju gdje se nalazi tijelo sv. Nikole. Relikviju sv. Nikole preuzeo je don Elvis Ražov, župnik Crnog, za vrijeme mise u petak, 28. studenog, u bazilici u Bariju. Relikviju mu je darovao Giovanni Distante, prior dominikanske zajednice sv. Nikole koji su čuvari groba sv. Nikole u Bariju. Dar relikvije Crnom je odobrio Giuseppe Satriano,  nadbiskup Barija, na zamolbu nadbiskupa Zgrablića.

„Mana sv. Nikole je sveta tekućina koja stoljećima izvire iz njegovih relikvija u Bariju. U tome prepoznajemo nježnu Božju blizinu i podsjećanje da je sv. Nikola trajni zaštitnik našeg životnog puta“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da kršćanska tradicija poštuje relikvije „jer nas one povezuju s konkretnim svjedocima vjere i otkrivaju da Bog kroz njihove živote ispisuje povijest spasenja“.

„Relikvije nose tjelesnost koja govori o utjelovljenju: Bog je postao čovjekom i ušao u našu stvarnost, a svetost je postala dostižna u svakodnevnom životu. One su znak da je Božja milost snažno djelovala u određenoj osobi, ali i da se preko nje, na milosnoj razini, nastavlja doticati života vjernika“, istaknuo je nadbiskup, rekavši da relikvije „bude svijest o zajedništvu svetih, o Crkvi koja nadilazi granice vremena i prostora, koja povezuje žive i preminule u hodu prema punini života u Bogu“.

U daru Mane sv. Nikole susrećemo „Božju ljubav koja je oblikovala sv. Nikolu i kroz njega dotaknula bezbrojne živote. Taj dar nas potiče na dublje pouzdanje u Božju prisutnost, na obraćenje srca i na spremnost da hodamo u svetosti. Relikvije nas usmjeravaju prema izvoru svetosti, Kristu, koji jedini daruje puninu života. Zato čudesni znak Mane ne promatramo samo kao povijesnu rijetkost, nego kao poziv da i mi, poput sv. Nikole, budemo nositelji Božje dobrote, zaštitnici slabih i svjedoci Krista u svijetu“, poručio je mons. Zgrablić.

Župna crkva sv. Nikole u Crnom je zaštićeni spomenik kulture RH, posvećena 1715. godine. Povijesni izvori spominju župu Crno u 15. st., a mjesto Crno u 13./14. stoljeću.

U ozračju zahvalnosti Bogu za prošlost, molitve za blagoslovljenu sadašnjost i budućnost i zajedništva, nadbiskup je rekao da 310. godišnjica posvete crkve otkriva ukorijenjenost vjere na prostoru Crnog koja se prenosila na naraštaje, ustrajnosti koja je oblikovala identitet tih ljudi koji su u Bogu nalazili oslonac i darivali mu svoje vrijeme, rad i ljubav.

„U obljetnici prepoznajemo važnost duhovnih temelja na kojima je izgrađena župna zajednica. Vjera ne počiva samo na povijesnim društveno – političkim događajima, nego na evanđeoskom nauku koji kroz stoljeća oblikuje srce naroda. Ukorijenjenost u Evanđelju daje župi stabilnost i snagu u svim okolnostima. Kad je život župe prožet Božjom riječju, liturgijom i sakramentima, poteškoće se lakše podnose, a radost se dijeli s većim zahvalnim srcem“, poručio je nadbiskup.

Podsjetio je da su se ljudi na području Crnog suočavali s različitim izazovima tijekom povijesti, ali vjera kao izvor snage ih je učvršćivala. „U tom iskustvu otkriva se istina: Božja blizina nosi čovjeka i daje mu svjetlo u neizvjesnosti.

Budućnost se oblikuje iz onoga što smo primili, iz vjernosti kršćanskim korijenima i otvorenosti Božjem djelovanju. Ona nastaje u zahvalnom srcu koje čuva stečeno dobro i iz naslijeđene duhovne baštine crpi nadahnuće za nove putove“, poručio je mons. Zgrablić. Poželio je da se i u budućnosti Crnog Evanđelje pretače u život, da obitelji budu mjesta rađanja života, molitve i ljubavi, da župa raste na vrlinama prošlih naraštaja i hoda u ritmu današnjeg vremena.

Budućnost žive zajednice rađa se u obitelji uronjenima u Božju prisutnost. Budućnost se učvršćuje i brigom za starije i bolesne koji podsjećaju da ljepota zajednice raste gdje se poštuju najranjiviji i koji nas potiču na suosjećanje, strpljivost i nježnost, poručio je nadbiskup.

„U vjernosti kršćanskim korijenima nastaje zajedništvo koje obogaćuje  susrete. Zajedništvo stvara povjerenje, toplinu i pripadnost. Iz takvog zajedništva rađa se zahvalnost, raspoloživost koja prepoznaje Božju prisutnost u svakodnevici. Zahvalno srce vidi dublje, šire i jasnije; ono otvara put suradnji, hrabrosti i djelovanju. Iz zahvalnosti izrasta i snaga za velike pothvate“, poručio je mons. Zgrablić i najavio ostvarenje velike želje i potrebe župljana o izgradnji nove, veće crkve u Crnom.

Nadbiskup je zahvalio svima koji daruju sebe za dobrobit župe, gradeći je dobrotom, predanošću i vjerom.

Na kraju mise, prisutnima se obratio i župnik Crnog don Elvis Ražov. Ražov je rekao da je prioru Distantetu u Bariju za vrijeme primopredaje relikvije darovao Škrinju sv. Šimuna s posvećenim pamukom i knjigu čiji je autor prof. dr. sc. Stjepan Krasić, o Sveučilištu u Zadru, koje su 1396. g. osnovali dominikanci i bilo je među najuglednijim sveučilištima ondašnje Europe.

Ražov je istaknuo da je 2025. godina važna za župu Crno, ali i za cijelu Crkvu, istaknuvši značaj 1700. obljetnice Nicejskog sabora uz koje se vezuje Nicejsko vjerovanje u kojem kršćani ispovijedaju da je Isus Krist istobitan s Ocem.

I sv. Nikola je sudjelovao na Nicejskom saboru. „On je bio veliki borac za istinu vjere, za istinu Kristovog Bogočovještva. Borio se za istinu Evanđelja da je Krist pravi Bog i pravi čovjek. Nekad se služio i nedopuštenim sredstvima, ali bio je borac za istinu, istinu vjere“, istaknuo je Ražov, poželjevši da nam sv. Nikola koji donosi pravu vjeru, donosi istinu onoga što je Krist navijestio u Evanđelju.

​U 2025. godini je i 100. godišnjica od utemeljenja svetkovine Krista Kralja i upravo u tom tjednu župljani Crnog su primili relikviju sv. Nikole u Bariju.

„Krist koji je Bog, on je i Kralj. Isus Nazarećanin, na križu piše ‘kralj židovski’, ali on je i Kralj svega svijeta, svega stvorenja i Njemu će se pokloniti svaka vlast. Sve će se podložiti Kristovim nogama i svi će priznati – Isus Krist jest Gospodin“, istaknuo je Ražov, rekavši da u Godini jubileja želimo primiti milosti Isusove kraljevske vlasti i po daru Božjeg milosrđa i oprosta; „da nam Gospodin udijeli oproštenje grijeha i svih vremenitih kazni po zagovoru sv. Nikole“.

Ražov je rekao da je u Knjigu spomena u Bariju napisao i zagovoru sv. Nikole povjerio izgradnju nove crkve u Crnom, blagoslov župe i cijelog hrvatskog naroda. ​​Nakon mise je bila procesija s kipom i relikvijom sv. Nikole koju su nakon procesije počastili župljani.

Župljani Crnog hodočastili su u Bari od 23. do 26. rujna 2025. kad su na grobu sv. Nikole u kripti bazilike blagoslovili novi crkveni župni barjak sv. Nikole. Župljanka Tea Vidaić napisala je i skladala novi Himan sv. Nikoli koji je bio pjevan na misi.

​Proslavi blagdana prethodila je Trodnevnica od srijede, 3. do petka, 5. prosinca. Prvog dana Trodnevnice fra Bojan Rizvan, župnik župe Presvetog Srca Isusova u Zadru, govorio je o temi „Biblijski temelj čašćenja relikvija“ te se na misi osobito molilo za djecu i mlade. Drugog dana fra Tomislav Vrsaljko, župnik župe Rođenja sv. Ivana Krstitelja u Zadru, izlagao je o temi „Sveti Nikola čudotvorac“ i moljene su Litanije sv. Nikoli.

Trećeg dana, don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela na Sveučilištu u Zadru, izlagao je o temi „Sakramenti ili blagoslovine u vjeri Crkve“.

Ususret godišnjici posvete crkve, u Domu kulture u Crnom održan je  znanstveni skup „Crno na vrelu kršćanske baštine za svjetlu budućnost“ u petak, 21. studenog, na kojem su stručnjaci govorili o Crnom u crkvenom, društvenom, kulturnom, zemljopisnom, povijesnom, gospodarskom, domovinsko – obrambenom i demografskom kontekstu. Skup su organizirali Sveučilište u Zadru / Teološko – katehetski odjel, Odjel za geografiju, Odjel za povijest, Zadarska nadbiskupija i Župa Crno – Mjesni odbor Crno.

Crno je bilo na prvoj liniji obrane tijekom Domovinskog rata, a uz izgradnju gospodarske zone postaje sve više privlačno za život mladim obiteljima.

Ines Grbić

Zadarske vatrogasne postrojbe bogatije su za dva kombija nabavljena kroz projekt Digital Plan financiran iz programa Interreg Italy–Croatia 2021–2027.

Vozila je osigurala Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije, a jedno će koristiti Javna vatrogasna postrojba Zadar, dok je drugo namijenjeno Vatrogasnoj zajednici Zadarske županije. Vrijednost ulaganja iznosi 85.687,30 eura, pri čemu je 20.000 eura sufinancirala županijska Vatrogasna zajednica.

U JVP-u Zadar upriličeno je potpisivanje ugovora o korištenju vozila. Dokument su ovjerili ravnatelj AGRRA-e Ivica Pintur, predsjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije Željko Šoša i zapovjednik JVP-a Zadar Boris Jović.

Zapovjednik Jović istaknuo je da je zadarska postrojba najveća i najopremljenija u županiji, s više od 800 intervencija godišnje. Novo vozilo, naglasio je, doprinijet će bržem prijevozu vatrogasaca na teren, ali i služi kao logistička podrška natjecanjima, edukacijama i drugim operativnim aktivnostima.

Predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Željko Šoša naglasio je kako velika geografska širina područja, ali i česte intervencije u susjednim županijama, zahtijevaju pouzdanu i modernu flotu vozila. Podsjetio je i na uspješnu suradnju s austrijskim Tirolom kroz koju je ove godine županiji već dopremljeno 55 vozila te poručio da će novi kombiji olakšati rad i povećati operativnu spremnost.

U ime AGRRA-e ravnatelj Ivica Pintur zahvalio je projektnim timovima i partnerima, napominjući da projekt osim vozila uključuje i ugradnju meteoroloških stanica i sustava za mjerenje oborina u Tkonu, Posedarju, Zemuniku i Zadru.

Zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Robertino Dujela istaknuo je da nabava vozila predstavlja ulaganje ponajprije u ljude.

„Vatrogasci u našoj županiji nisu samo prva linija reakcije, nego oslonac cijelog sustava koji brani živote, imovinu i zajednice. Podupirat ćemo projekte koji jačaju sigurnost – kroz opremu, obuku, digitalna rješenja i suradnju s partnerima“, poručio je Dujela, zahvalivši vatrogascima na predanosti i poželjevši im da se sa svake intervencije vraćaju sigurni i ponosni.

Digital Plan je prekogranični projekt vrijedan 2,66 milijuna eura koji provodi talijanski nositelj Molise Verso il 2000 SRL – regionalna razvojna agencija u partnerstvu s AGRRA-om i institucijama iz Hrvatske i Italije, s ciljem digitalizacije planova civilne zaštite i jačanja otpornosti zajednica.

Kroz suradnju partnera iz Hrvatske i Italije, projekt poboljšava praćenje rizika, razmjenu informacija i spremnost za intervenciju, uz postavljanje opreme, senzora i razvoj digitalnih alata.

Cilj je ubrzati reakciju službi na terenu i ojačati sigurnost lokalnih zajednica kroz modernije, koordiniranije i učinkovitije sustave civilne zaštite.

Psihijatrijska bolnica Ugljan, jedina specijalizirana ustanova ove vrste u južnoj Hrvatskoj, proslavila je svoju 70. obljetnicu.

Ravnatelj dr. Mladen Mavar podsjetio je na razloge osnutka bolnice sredinom prošlog stoljeća, kada su prenapučeni kapaciteti u psihijatrijskim ustanovama potaknuli otvaranje nove bolnice na području Dalmacije. Prve prostore činile su zgrade izgrađene tijekom Drugog svjetskog rata, koje su kasnije prenamijenjene za zdravstvenu funkciju.

Danas bolnica zapošljava više od 300 stručnjaka – psihijatara, psihologa, socijalnih radnika, terapeuta, medicinskih sestara i njegovateljica – te istodobno služi kao nastavna baza brojnim sveučilištima koja ovdje provode edukaciju studenata. Kako ističe ravnatelj Mavar, ustanova je tijekom sedam desetljeća prošla kroz velika stručna i organizacijska poboljšanja, a suvremeni pristup mentalnom zdravlju usmjeren je na rehabilitaciju i povratak pacijenata u zajednicu.

Istaknuo je i da su posljednjih godina realizirana značajna ulaganja u infrastrukturu — energetska obnova većine objekata te opremanje nove kuhinje dodatno su unaprijedili uvjete rada i boravka u bolnici.

Vrijednost ustanove naglasio je i načelnik Općine Preko Jure Brižić, i sam nekadašnji djelatnik bolnice, istaknuvši da je ona duboko obilježila život otoka i šire regije.
„Ona je simbol profesionalnosti, humanosti i brige za mentalno zdravlje. Ulaganja u infrastrukturu i sadržaje stvaraju temelje da postane nositelj zdravstvenog turizma i rehabilitacijskih programa“, poručio je Brižić.

Izaslanstvo Zadarske županije predvodili su predsjednica Županijske skupštine Ingrid Melada i zamjenik župana Robertino Dujela, koji je u svom obraćanju zahvalio djelatnicima na predanosti te naglasio važnost ove ustanove za cijeli sustav.
„Skrb o zdravstvenim ustanovama jedna je od najzahtjevnijih obveza Županije jer izravno utječe na pacijente i na sve one koji u sustavu rade“, poručio je Dujela, dodajući kako unatoč svim izazovima bolnica nikada nije umanjila kvalitetu skrbi.

Istaknuo je i potrebu uklanjanja stigme vezane uz traženje pomoći psihijatra:
„Predrasude koče ono što bi trebalo biti normalno i poželjno – briga o mentalnom zdravlju jednako je važna kao briga o fizičkom.“

U svom govoru podsjetio je i na inovacije koje su proizašle iz ove ustanove – likovnu terapiju, otvaranje dnevne bolnice, odjele za demencije i stariju populaciju te prvi palijativni odjel za duševne bolesnike u Dalmaciji. Dujela je svim djelatnicima čestitao obljetnicu te poručio kako želi da budućnost donese „što manje teških pacijenata, a što više prostora za oporavak i mir“.

Svečanosti su nazočili liječnici iz regije, predstavnici brojnih zdravstvenih ustanova s područja Zadarske županije te članovi stručnih tijela.