Connect with us

Hrvatska

POLITIČKA ANALIZA Trogrlić: “Milanoviću trojka, HDZ nema oponenta, a Možemo se susreće s realnošću”

Objavljeno

-

Što se tiče komunikacije, Milanoviću dajem trojku. Ima iznimnu ulogu u hrvatskoj demokraciji iz razloga jer ne postoji nikakva relevantna oporba. HDZ u ovom trenutku ni s desnice niti s ljevice nema oponenta, a Možemo doživljava susret s realnošću. SDP je u traženju sebe, pokušava se na različitim razinama isprofilirati, ali siguran sam da neće doći do raspada koalicije u Zagrebu, rekao je Jerko Trogrlić, politički analitičar, gostujući u “Studiju 4”.

Oporba pokreće inicijativu za smjenu ministra Horvata, kojeg je prepoznala kao glavnog krivca u Vladi Andreja Plenkovića za kašnjenje obnove na Banovini i u Zagrebu.

– Sigurno da je njegovim radom nezadovoljan i sam premijer, ali kad to oporba radi na ovakav način, sigurno neće popustiti. Ta situacija neće stati s ovom interpelacijom koja će s obzirom na saborsku većinu proći neuspješno. Nezadovoljstvo građana će rasti i ne bih se iznenadio da do te smjene dođe na proljeće, ali ne kao posljedica ove interpelacije, rekao je Jerko Trogrlić.

– Previše bi bilo staviti teret samo na jednu osobu – ministra Horvata, ali kao zadužen za taj resor će snositi najveću političku odgovornost. Standard da dolazi do smjene ministara, ne zbog korupcijskih afera, nego zbog njihovog lošeg ili nedovoljnog rada, mislim da ne bi bio loš, dodao je.

Je li ovoj Vladi potrebna rekonstrukcija?

– Nemamo standard takav da se ministri mijenjanju jer nisu dovoljno dobri ili jer se netko umorio. To je posao koji određeni ministri rade već pet godina, to je posao koji nosi težinu, stres, frustracije i umor, u konačnici nekom se otvaraju i druge opcije u karijeri. Ne bi bilo nelogično da do toga dolazi, ali u Hrvatskoj dosad nismo imali ministre koji svojevoljno odlaze, bar ne prečesto, ili da netko pogotovo u Plenkovićevoj vladi odlazi jer nije dovoljno dobro radio svoj posao.

Trogrlić je rekao da ne bi bilo loše da dođe do rekonstrukcije, a smatra da bi najveći udar mogao biti na ministra Beroša zbog pandemije, ministra Horvata zbog situacije s obnovom nakon potresa…

– Mislim da ministra Banožića upravo spašava taj sukob s predsjednikom. Ministar Ćorić već neko vrijeme nije taj koji privlači negativnu pozornost. On nije netko tko donosi veliki plus na popularnost rada Vlade, ali sigurno nije onaj tko stvara problem na dnevnoj razini Plenkoviću, rekao je Trogrlić.

Sukob oko nabave oklopnih vozila?

Nastavlja se sukob premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića preko ministra Banožića. Sukob oko nabave oklopnih vozila poprima i međunarodni predznak.

– Ta situacija je donedavno bila jako podcijenjena. Za Hrvatsku je bitan odnos sa SAD-om, ima puno šire političke reperkusije nego je do zadnjih dana bilo prepoznato. Sad smo došli u vrijeme kad moramo donijeti odluku. Izlaze nekonzistentne informacije od strane MORH-a u usporedbi s onim što dobivamo iz Ureda predsjednika. Izgledamo neozbiljno, a radi se o važnim stvarima, nacionalnoj sigurnosti, upozorio je Trogrlić.

Što ako se Hrvatska odluči za europska borbena vozila, a ne američka?

– Sigurno da Amerikanci na to ne bi gledali na pozitivan način pogotovo nakon što smo odabrali Rafale. Vidi se da je Amerikancima jako stalo da pokažu utjecaj i prisustvo u zemlji. Ti Bradleyji su se pretvorili u zadnju točku spasa odnosa, rekao je politički analitičar. 

– Ono što nitko nije objasnio dovoljno jasno jest koja je razlika između američke i drugih ponuda, postoje li njemačka borbena vozila i tko ih u ovom trenutku ima. Amerikanci svoju ponudu dobrim dijelom predstavljaju donacijom, znamo da se radi o starijim vozilima, znamo da moramo ispuniti kvotu prema NATO-u. Ima reperkusija na puno faktora, vjerojatno na BiH. Radi se o važnoj odluci i vidi se da Banožić nije samostalan u donošenju odluke, premijer je intenzivno preuzeo komunikaciju, ali očito i donošenje odluke, rekao je Trogrlić. 

Dvije godine Milanovićeva mandata

Protekle su dvije godine mandata predsjednika Milanovića. Trogrlić je rekao kako Milanović ima iznimnu ulogu u hrvatskoj demokraciji iz razloga jer ne postoji nikakva relevantna oporba.

– Imamo njega koji je oponent na razini premijera, ali prečestim reakcijama i komunikacijom koja ide ispod razine predsjednika, on svoj utjecaj smanjuje. On je svakako ispušni ventil za sve koji su protiv HDZ-a i postojeće Vlade. Mislim da je mogao puno više napraviti, rekao je Trogrlić dajući ocjenu tri Milanovićevu dosadašnjem mandatu.

– Ljevica nije otišla od njega jer nema kome otići. Mi u ovom trenutku nemamo isprofilirane potencijalne kandidate na predsjedničkim izborima. Dok nemate protukandidata, pogotovo sa svoje strane biračkog spektra, onda on nema tu ugrozu. Jako je bitno hoće li se pojaviti kandidat kojeg će birači prepoznati kao onog koji može pobijediti. Ako se takav pojavi, sve ovo što je radio, dodvoravao se desnim biračima, onda će to Milanoviću doći na naplatu. Ako tog  kandidata ne bude, onda je napravio dobar strateški potez, rekao je Trogrlić.

Za HDZ, rekao je Trogrlić, ni s desnice niti s ljevice ne postoji oponent.

– Desnica se fragmentirala više nego ikad u zadnjih pet godina. Osim Mosta koji je dosta kohezivan, imamo raspad Domovinskog pokreta koji se sad konsolidira, imamo Suvereniste koji su u problemu…

Možemo se susreće s realnošću

Možemo, istaknuo je politički analitičar, doživljava susret s realnošću.

– Kao da još nisu preuzeli vlast, kao da se svakodnevno iznenađuju sa svim što susreću .Za njih će problema biti, niz teških odluka. Oni imaju stabilnu većinu u Skupštini. SDP je partner koji ih sigurno neće rušiti. ako nekad i trebaju donositi teške odluke, to su prve dvije godine mandata. Imat će vremena za popravak. Njima slijede ozbiljni unutarstranački organizacijski izazovi, nedovoljno kadrova, rekao je Trogrlić.

Svaki potez koji rade, kazao je, izgleda smislen i politički dosljedan u odnosu na ono što su obećavali. Međutim, Možemo ima problem u operativi jer, dodao je Trogrlić, većina njihovih članova nema iskustva u vođenju velikih sustava.

– SDP je u traženju sebe, pokušava se na različitim razinama isprofilirati, ali siguran sam da neće doći do raspada koalicije u Zagrebu. To ne bi bilo dobro za Možemo, ali prije svega za SDP koji nije spreman za izbore. Oni će biti stabilan i čvrst partner, rekao je.

 

Hrvatska

Zoran Milanović: Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz

Objavljeno

-

By

foto: Ured predsjednika

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Županijske skupštine Šibensko-kninske županije u prigodi obilježavanja Dana Šibensko-kninske županije. Nakon sjednice odgovarao je na pitanja novinara. Ponovno je uputio oštre riječi na račun ministra obrane Marija Banožića.

Najprije se osvrnuo na izjavu ministra o brigadiru Ivanu Selaku.

“To je rekao? Morao bih vidjeti što je taj bijednik i lopov rekao. Što? Selak je jedan od nekoliko ljudi koji su preletjeli s avionom na hrvatsku stranu. Samo ih je nekoliko. Bio sam premijer, sad sam predsjednik. Valjda bih imao neke informacije o tome i naša vojska bi imala i tako bi ga tretirali, tog Selaka. Za to ne znam, a nisam isplazio iz neke lokve kao Banožić jučer. Ne znam to, nijedna služba to ne zna. Je li to kleveta? On kleveće čovjeka koji je riskirao svoj žviot 1992. Jel’ razumijete koliko je to nizak oblik života?”, kaže predsjednik na pitanje o Banožićevoj izjavi o brigadiru Selaku.

Predsjednik kaže i kako DORH treba reći je li dopušteno ponašati se kao Banožić. “Ako je, da krenemo svi krasti. Ako ovo nije kažnjivo i ako nije sve jasno jedan kroz jedan, onda ćemo morati svi krenuti ponovno u školu… I Plenković nakon toga zove glavnu državnu odvjetnicu, jučer je bio lud dan, da joj kaže da ne dira njegovog čovjeka. Kako drugačije da protumačim njegovo ničim iznuđeno priznanje”, govori predsjednik dodajući kako je njegova riječ samo njegova riječ. “Ili je možda zaista kod njega strah da je taj lopov sljedeći, to je kriminalac. Pitao sam i pitat ću svaki dan, dok mi DORH ne kaže da je to u redu, da je Banožić u redu, da se jedan ministar treba tako ponašati”, kaže.

Ustavni sud

“To nije jedina ludost koja se jučer dogodila. Ti ljudi koji nisu izabrani iz naroda. Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz, ali izabrali su. Ti ljudi su inicijativu za promjenu Ustava… to je ustavni udar. Ja razmatram svoje opcije jer na njihov moral i poštenje ne mogu računati. Prešli su crtu. Računao sam da će zabraniti referendum za izmjenu zakona, ali dirati se u pravo naroda… 400 tisuća potpisa i to zabraniti. Ja sam taj dio Ustava 2010. proveo kroz svoje ruke. … Ti ustavni suci nisu nikakvi autoriteti, ali da su profesori s Harvarda, to nije zakonito. Ja nisam obožavatelj referenduma, to može biti opasno, većina može ukinuti pravo manjini. Ali ovdje se ne radi o tome. Pazite dokle ta paranoja ide, ispalo bi da je Plenković bio u krivu. Neka se stide što rade ovoj državi”, kaže Milanović.

Predsjednika su pitali i o izjavama šefa Reformista Radimira Čačića koji je rekao da Predsjednik ne može od DORH-a tražiti da istražuje ministra Banožića, ali da može prijaviti ako sumnja da je počinjeno kazneno djelo te da je to u zakonu navedeno kao obveza. Čačić je rekao i kako bi se predsjednikove izjave mogle smatrati miješanjem u rad DORH-a.

“On je arhitekt i menadžer, on te stvari ne razumije najbolje. Ja tu ne mogu ništa. Vi imate Sabor koji je Plenković pokupovao. On može smijeniti Hrvoj Šipek, ja ne mogu. Ja mogu reći bilo što. Rekao sam da je Banožić lopov i kriminalac. Temeljem čega sam to rekao? Temeljem iskustva, spoznaje… I on je sam pisao taj dokument”, govori predsjednik dodajući da očekuje da DORH kaže da je to što Banožić radi u redu. Milanović je ponovno pitao zbog čega je Željko Sabo bio u zatvoru godinu dana. “Da ovo je za tamnice. I o tome govori Čačić, za kojeg sam ja bečka škola. Plenković nije prvi puta postrojio te ljude, to je valjda naučio od komunističkih menotra i UDBA-e. Jesam li ja zvao sve Ustavnog suda da na njih utječem po pitanju ove odluke? Jesam li ikad to radio? Nisam. Hoću li? Neću. Ti ljudi su opasni za pravni poredak ove zemlje. To je razlog za građanski neposluh. Je li ovo huškanje? To je samo vapaj, ništa drugo”, kaže predsjednik.

“Šef tajne službe je postao predsjednik Vrhovnog suda. U kojoj zemlji to ima osim u Rusiji? Ti ljudi su uzurpatori. Njega nitko nikad ni za što nije birao.”

Milanović kaže da je ovo situacija “kao da vam netko uzme dijete bez razloga”. “Ne može. Zabranjeno”

“Imam druge opcije. Neka strepe. Pravda dolazi”, kaže.

Isprika Selaku

Na pitanje treba li se Banožić ispričati Selaku kaže: “Taj bijedni barski puž je to rekao da bi se prestalo pričati o njegovom kaznenom djelu od prije dvije godine. Selak se zna sam braniti. On je pilot, to je poseban soj ljudi. To što je on napravio, taj bijednik iz lokve neće napraviti za svojih sto života”, govori predsjednik ponovno postavljajući pitanje: “Što radi DORH?”

“Ja Selaka ne poznam. Ne mogu razgovarati ni sa svakim generalom niti trebam. Uvjeren sam da je odlikovan. Još jedna prljava teza, da je Selak pregovarao o remontu aviona u Ukrajini. On je brigadir, s kim bi on pregovarao. Inače, taj remont je plaććen 10 milijuna dolara. Toliko košta jedan kotač novog aviona”, govori predsjednik.

“30 godina je prošlo od rata i mi i dalje trpimo lopovluk tih prvoboraca lopovluka”, kaže.

Na pitanje kako komentira odlazak Hrvoja Zekanovića sa sjednice, Milanović kaže da Zekanović sve što radi radi za novac. “On je dvorska luda, to radi za novac. A može bit popularniji među ženama, to mu je očito bitno. Ne znam zašto privlači pažnju. Pitajte ga što on meni zamjera? Borbu za prava Hrvata u BiH? Što on meni zamjera, to pitajte tog zekana i dajte mu vreću šargarepe”, kaže.

Na pitanje o pomilovanju, kaže da bi se Plenović trebao ispričati generalima i pred njima raditi sklekove, ako može napraviti ijedan, jer je insinuirao to što je insinuirao. “On će te ljude nazivati udbašima. On je udbaš iz udbaške familije. … U ovoj zemlji ništa nije normalno, ništa. Na čelu s Ustavnim sudom koji treba ukinuti. To je ceterum censeo, znate što je to, iz klasičnih govora”, završio je predsjednik.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Treba li se bojati nestašice hrane? Evo što kažu u Ministarstvu…

Objavljeno

-

By

Nakon medijskih napisa i, uz ostalo, pomale katastrofične najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kako se na globalnom planu mogu očekivati velike nestašice hrane, hrvatski ekonomisti umiruju javnost tvrdeći da situacija ipak nije tako dramatična. N1 televizija poslala je upit i Ministarstvu poljoprivrede.

Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

“Robne rezerve RH dostatne su, uz racionalno trošenje, za 60 dana opskrbe stanovništva Hrvatske. S obzirom na situaciju, Vlada RH je donijela odluku o izvanrednoj dodatnoj nabavi strateških roba u vrijednosti 595 milijuna kuna, pri čemu je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i pilećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja i mlijeka.

Sukladno Zakonu o strateškim robnim rezervama, robne zalihe čine osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nužno potrebni za život ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju, a popis robe koja može činiti robne zalihe iz stavka 1. ovoga članka u prilogu je Zakona i predstavlja njegov sastavni dio.

Robne zalihe Republike Hrvatske su u procesu obnavljanja te su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit N1 televizije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se sve više proizvoda: Tko provodi kontrolu i što kupci mogu napraviti?

Objavljeno

-

By

Keksi, sladoled, orašasti plodovi, riba… S polica trgovina povlače se razni proizvodi, a često čitamo da je razlog opoziva prisutnost etilen oksida. Provjerili smo o čemu je točno riječ, tko i kako provodi kontrolu te kakva su prava potrošača koji plate neki proizvod, a onda ga moraju baciti.

Što je etilen oksid?

Kako nam je objasnio prof. dr. Aleksandar Mešić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, etilen oksid obično koriste DDS službe, sanitarni inženjeri i uglavnom se koristi u dezinfekciji. Može se koristiti i za dezinfekciju plastenika, ali ne bi smio završiti na hrani.

“Etilen oksid se može dodavati hrani kao vrsta konzervansa, ali ne bi smio biti sastojak hrane jer može biti kancorogen”, kazao je profesor Mešić za N1.

Ipak, dodaje da ako gleda s pozitivne strane, dobro je što se otkriva prisutnost etilen oksida u namirnicama jer to znači da inspekcije rade svoj posao i provode nadzor.

“Bilo koja tvar za koju postoji rizik da može izazvati posljedice za zdravlje, mora se povući. Moraju se u obzir uzeti svi aspekti, mora se gledati i na starije osobe, bolesne, trudnice i druge skupine”, rekao je profesor Mešić, pojašnjavajući da se ne može uzeti u obzir samo djelovanje tvari na zdrave mlade osobe.

“Tvari za koje se procijeni da mogu imati rizik za zdravlje se povlače”, naglasio je.

Istaknuo je da neke tvari mogu biti prisutne u samo jako malim količinama, a ako se prijeđe ta granicu, onda mogu izazvati neke ozbiljne posljedice. Komentirao je i zašto se mogu povući proizvodi koji sadrže etilen oksid.

“Najčešće se radi o kanecerogenosti ili mutagenosti”, rekao je Mešić i dodao da se zabranjuje sve više pesticida koji se koriste za zaštitu bilja.

Tko provodi kontrolu?

“Sanitarna i veterinarska inspekcija Državnog inspektorata nadležne su za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane koja se uvozi iz trećih zemalja. Službene kontrole prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja provode u skladu s EU propisima o pojačanim službenim kontrolama na uvozu za hranu koja se smatra visokorizičnom, a za ostalu hranu učestalost identifikacijskih i fizičkih pregleda provodi se sukladno nacionalnim odrednicama države članice”, rekli su nam iz Državnog inspektorata.

“Prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja obavlja se uvijek provjera dokumentacije svake pošiljke, a ovisno o rizičnosti hrane koja se uvozi, određenom učestalošću vrše se i uzorkovanja pošiljaka prije stavljanja na tržište i to na unaprijed određene parametre. Ako se ispitivanjem u službenom laboratoriju utvrdi nesukladnost – takve pošiljke hrane se obijaju za uvoz. Odbijene pošiljke hrane prijavljuju se kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav) koji uz obavijesti s unutarnjeg tržišta zaprima sve obavijesti o proizvodima koji su odbijeni za uvoz iz trećih zemalja”, dodaju.

Državni inspektorat također naglašava da se pod uvozom hrane ne smatra unos hrane iz neke od članica Europske unije (EU).

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) su nam pojasnili da u slučaju “nesukladnosti određenih proizvoda poduzimaju se mjere koje mogu biti ograničavanje ili zabrana stavljanja na tržište takvog proizvoda, nalaganje povrata u državu članicu iz koje su otpremljene, povlačenje, uklanjanja proizvoda s tržišta RH, uništenje ili prema potrebi upotrebu proizvoda u druge svrhe od one za koju je prvotno bila namijenjena”.

Provodi li se kontrola prije nego proizvod dođe u trgovinu?

HAPIH navodi da se kontrola proizvoda radi na graničnim postajama, njih sedam, odnosno prije nego što proizvodi dođu u trgovine. No, neki proizvodi ipak završe na policama trgovina, građani ih kupe, a tek onda stigne obavijest o povlačenju tog proizvoda.

Iz Državnog inspektorata dodaju da odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane imaju i subjekti u poslovanju s hranom (SPH) koji hranu proizvode, odnosno stavljaju na tržište. Službene kontrole vrše i nadležne inspekcije Državnog inspektorata – sanitarna i veterinarska inspekcija, te poljoprivredna inspekcija koja je nadležna za kontrolu kvalitete hrane.

“Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata redovito provodi nadzore utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane. Kontrole se provode i prema zaprimljenim predstavkama građana. U slučaju da se na bilo koji način utvrdi nesukladnost proizvoda koji je već na tržištu, pokreće se postupak opoziva proizvoda s tržišta koji uključuje i obavješćivanje kupaca. Nadležne inspekcije DIRH-a prate povlačenje i opoziv hrane što podrazumijeva i kontrolu u maloprodajnim objektima”, pojasnili su iz Državnog inspektorata za N1.

Opoziv zbog cijanida

Cijanid može biti izuzetno opasan pa je stoga posebno zabrinjavajuće kada pročitamo da se neki prehrambeni proizvodi povlače upravo zbog prisutnosti cijanida. Iz Državnog inspektorata objašnjavaju da jezgre marelice sadrže “prirodno prisutan cijanogeni glikozid (amigdalin), a koji se žvakanjem razgrađuje na cijanovodičnu kiselinu (cijanid)”. Ističu da nije riječ o namjerno dodanim tvarima već o prirodno prisutno spoju.

No, osim u marelicama, cijanid je pronađen i u bademima. HAPIH navodi da su tijekom 2022. godine zaprimili tri obavijesti o proizvodima koji sadrže povećane količine cijanida. Dva proizvoda su od proizvođača iz Njemačke i jedan iz Austrije.

Profesor Mešić ističe da je “cijanid poznati otrov i zato je opasan”. Naglasio je da cijanid nije sredstvo za zaštitu bilja pa stoga nije jasno kako može završiti na prehrambenim proizvodima.

“Njega ne koriste poljoprivredni proizvođači, kao ni etilen oksid”, kazao je Mešić za N1.

Cijanid se može koristiti za izvlačenje ruda, zlata i slično, ali ne i za zaštitu bilja, naglasio je Mešić.

Što građani mogu napraviti?

“Zakonom o zaštiti potrošača uređena je zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda”, naveli su kratko iz HAPIH-a. No, što to doista znači za građane koje kupe određeni proizvod, a zatim dobiju obavijest da se taj isti proizvod povlači?

Neke trgovine vraćaju novac kupcima koji vrate u trgovinu proizvod koji se povlači. Pitali smo Državni inspektorat jesu li sve trgovine zakonski dužne vratiti novac kupcima u takvim situacijama.

“U slučaju utvrđene nesukladnosti kupci se obavještavaju putem medija (televizija, Internet), odnosno putem informacija koje se daju u samim objektima u kojem su kupili proizvod, o načinu postupanja s nesukladnim proizvodima. Uobičajena praksa je da trgovine vraćaju novac potrošačima. Sukladno propisima o hrani ne postoji zakonska odredba prema kojoj bi se potrošačima vraćao novac”, rekli su iz Državnog inspektorata za N1.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu