Slobodno možemo reći kako se u povijesti zadarske Opće bolnice malo koja isporuka čekala kao ona danas prijepodne. Bujica emocija u svih; od ravnateljstva preko osoblja, pa sve do pacijenata koji su se zatekli u bolničkom krugu. Ulicom Nikole Šubića Zrinskog do naše ustanove teretnjak je dovezao dugo iščekivani linearni akcelerator! Težak 5,5 tona, u dijelovima je, pomoću krana spušten u bunker i u ovom će tjednu biti pozicioniran na temeljnoj ploči. Uz aparat je isporučen i dio programa, pa se paralelno s ovom fazom radova odvija i edukacija fizičara, započeta još u ožujku.

„Ovo je uistinu velik dan za našu bolnicu, za naš grad i našu županiju i za sve onkološke bolesnike koji gravitiraju našoj ustanovi. Ugovor o javnoj nabavi 21 akceleratora za 5 KBC-a i zadarsku Opću bolnicu potpisan je 29.siječnja 2024. u Ministarstvu zdravstva. Odmah potom Opća bolnica Zadar uvela je izvođače radova na uređenju bunkera u posao, pa su postavljene instalacije hlađenja samog uređaja i svih prostorija, postavljena su vrata bunkera i temeljna ploča za akcelerator koji je danas i stigao. Zadarska je bolnica tako prva od ukupno šest bolnica, koliko ih je Ugovorom obuhvaćeno, osigurala uvjete za primitak linearnog akceleratora, pa možemo biti itekako zadovoljni.“, kazao je prvi čovjek zadarske bolnice, dr.Željko Čulina.

Jednako ponosan bio je i gradonačelnik Grada Zadra i predsjednik Lige protiv raka Zadar, dr.Branko Dukić. „Radostan sam kada vidim da se akcelerator spušta u bunker spreman za prihvat ovog uređaja. Liga protiv raka ispunila je svoj glavni cilj i zahvaljujem svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta koji je na ponos cijelom gradu!”, kazao je gradonačelnik.

Opća bolnica Zadar čini sve unutar svojih mogućnosti kako bi linearni akcelerator čim prije bio u funkciji te kako bi se osoblje u potpunosti educiralo. Do obrade prvih pacijenata još ćemo malo pričekati, jer niz je predradnji koje je nužno obaviti prije ishodovanja odobrenja za obavljanje ove nuklearne djelatnosti. Očekuje se kako će se prvi pacijenti podvrgnuti zračenju koncem tekuće godine što će svakako predstavljati prekretnicu u liječenju onkoloških bolesnika u našoj ustanovi.

U velikoj dvorani DHM-a na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru danas je održano javno predstavljanje rezultata istraživačkog projekta „Anžuvinski archiregnum u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u 14. stoljeću: pogled s periferije“ – HRZZ IP-2019-04-9315, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Rezultate projekta predstavili su njegovi voditelji, prof. dr. sc. Mladen Ančić, koji je projekt osmislio i vodio do odlaska u mirovinu 2022. godine te izv. prof. dr. sc. Valentina Šoštarić.

Projekt je bio usmjeren na propitivanje funkcioniranja političke tvorbe kojoj je na čelu stajala anžuvinska dinastija u razdoblju s početka do 80-ih godina 14. stoljeća. Od temeljnog interesa bilo je istražiti odnos aktera s periferije prema „političkom središtu“ i narav veza koje ih povezuju. Pri tome su važni ciljevi projekta bili istražiti strukture vlasti istočnojadranskih gradova i analizirati njihove poveznice s kraljevskom vlašću, utjecaj elita na prostoru jugoistočnog oboda anžuvinskog archiregnuma u njegovoj političkoj (dez)integraciji, razumjeti reperkusije interakcije između (elita) pojedinih političkih cjelina itd.

 – Zacrtani rezultati projekta koji je dugo trajao, četiri i pol godine, najvećim su dijelom ostvareni, ali ne čine se spektakularnima jer nije ni zamišljeno da budu takvi. Nas je prvenstveno zanimalo kako je taj golemi sustav funkcionirao na svojim obodima, najviše južnom ali smo se preko suradnika iz Rumunjske dotaknuli i onog istočnog. Na ovom području stvorila se jedna specifična konfiguracija te smo došli do fonda spoznaja koji do sada nije postojao. Tijekom istraživanja otvorili smo nove arhive u koje hrvatski povjesničari nisu išli kao što je Firenca, dali novi pogled na materijale u Veneciji koji do sada nisu bili istraživani. Bilo mi je ugodno voditi projekt, to mi je bilo jedno od većih zadovoljstva u složenom istraživačkom životu koji prati akademsku zajednicu, rekao je na predstavljanju projekta prof. Ančić.

Voditeljica projekta predstavila je konkretne rezultate projekta, među kojima su brojni znanstveni radovi i izlaganja, kao i tri zbornika, od kojih je jedan objavljen a dva su u izradi. Ostvareni rezultati omogućuju ne samo nove historiografske spoznaje nego nude i komparativan pristup funkcioniranja anžuvinskog archiregnuma, promatajući ga iz njegove jugoistočne periferije, s drugim sličnim europskim političkim tvorbama.

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske. Tim povodom, iz Županije zadarske upućeno je sljedeće priopćenje:

“Bila je to prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak Predsjedniku, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje oružanih snaga.

“Vi ste danas položili prisegu i preuzeli veliku i plemenitu obvezu”, rekao je gardistima prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i dodao:

“Nadam se da ćemo demokratskim putem spriječiti one koji nam žele raditi o glavi. Ali, bude li potrebno branit ćemo svi skupa, do posljednjeg, svoju slobodu i suverenost.”

Ispred predsjednika bili su postrojeni i Združeni odred policije, Mornarička brigada ZNG-a, plave beretke, diverzanti, padobranci i pripadnici motoriziranih, zračnih, te protuoklopnih i protuzračnih jedinica. Također, uz puno simbolike, nazočni su bili i sinjski alkari.

Svim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i pripadnicama i pripadnicima Hrvatske kopnene vojske čestitamo njihov dan te 33. obljetnicu osnutka Hrvatske vojske!”