Upravno vijeće Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije na svojoj 41. sjednici održanoj 25. ožujka 2026. godine donijelo je jednoglasnu odluku o izboru vršitelja dužnosti ravnatelja Zavoda, te imenovalo Mladena Oluića, dr.med. na to mjesto.

Mladen Oluić dugogodišnji je zaposlenik Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, iznimno stručan i savjestan u obavljanju svojih dužnosti, a u ranijem periodu je obavljao i dužnost zamjenika ravnatelja.

Istekom mandata dosadašnje ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije Ivane Šimić, dipl.oec. raspisan je natječaj za izbor novog ravnatelja na koji se javilo sedam kandidata od kojih jedan nije zadovoljavao uvjetima natječaja.

Članovi Upravnog vijeća su nakon rasprave i uvida u prijave svih kandidata donijeli jednoglasnu odluku o poništenju javnog natječaja, te potom pristupili izboru vršitelja dužnosti ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije kako bi ustanova neometano i kontinuirano nastavila pružati iznimno važne usluge hitne medicine i sanitetskog prijevoza svim žiteljima Zadarske županije, priopćeno je danas. 

Grad Zadar pridružuje se obilježavanju Međunarodnog dana multiplog mijeloma, koji se svake godine obilježava 26. ožujka, s ciljem podizanja svijesti o ovoj rijetkoj i ozbiljnoj bolesti krvi.

Tim će povodom instalacija Pozdrav suncu od 19:00 do 23:00 sata biti simbolično osvijetljena u bordo/crvenu boju, koja predstavlja borbu protiv multiplog mijeloma i podršku oboljelima te njihovim obiteljima.

Multipli mijelom je zloćudna bolest koja se često otkriva u uznapredovaloj fazi zbog nespecifičnih simptoma, a u Hrvatskoj gotovo svakodnevno pogađa nove osobe. Upravo je zato cilj ove inicijative informirati javnost o važnosti pravodobnog prepoznavanja simptoma i dijagnoze, ali i poslati snažnu poruku solidarnosti.

Grad Zadar ovim simboličnim činom daje podršku svim oboljelima te se pridružuje globalnoj inicijativi podizanja svijesti o multiplom mijelomu.

Pozivamo građane da posjete Pozdrav suncu i svojim dolaskom podrže ovu važnu javnozdravstvenu kampanju.

U izdanju splitskog ogranka Društvo hrvatskih književnika u posljednje je vrijeme objavljeno više zapaženih književnih naslova koji potvrđuju kontinuitet i vitalnost suvremene hrvatske književne scene, ali i njezinu duboku ukorijenjenost u nacionalnoj kulturnoj baštini.

Među novijim izdanjima ističu se tematski zbornici i antologije posvećeni važnim identitetskim i kulturnim temama. Posebnu pozornost privukao je zbornik „Marule naš čestiti“, u kojem su objavljeni izabrani stihovi hrvatskih pjesnika nadahnuti likom i djelom Marka Marulića, autora slavnog epa Judita iz 1501. godine, koji se smatra prvim umjetničkim epom na hrvatskom jeziku. Marulić, često nazivan „ocem hrvatske književnosti“, ostavio je neizbrisiv trag ne samo u nacionalnim nego i u europskim humanističkim krugovima.

Sličan tematski okvir njeguje i zbornik „Marulovim putima gremo zauvik“, koji dodatno naglašava trajnu inspiraciju Marulićevim djelom u suvremenom pjesništvu. Ova izdanja nastavljaju tradiciju obilježavanja i reinterpretacije Marulićeve ostavštine, osobito u njegovu rodnom Split, gdje se svake godine održava i poznata kulturna manifestacija Marulićevi dani.

Uz navedene zbornike, objavljena je i antologija hrvatskog rodoljubnog pjesništva „Od Jadra do Baške“, koja obuhvaća širok raspon autora i poetika, povezujući različite hrvatske krajeve i povijesna razdoblja kroz zajednički motiv domovine. Naslov antologije simbolički povezuje južni i sjeverni Jadran, od rijeke Jadro kod Splita do mjesta Baška, poznatog i po Bašćanska ploča, jednom od najvažnijih spomenika hrvatske pismenosti.

Značajno je istaknuti kako su u sva tri izdanja uvrštene i pjesme suvremenog hrvatskog književnika Tomislav Marijan Bilosnić, čime se dodatno potvrđuje njegov kontinuirani doprinos hrvatskoj književnosti. Bilosnić je poznat po opsežnom i raznovrsnom opusu koji obuhvaća poeziju, prozu, eseje i likovnu umjetnost, a njegova su djela prevođena na više jezika te su zastupljena u brojnim domaćim i međunarodnim antologijama.

Ova izdanja splitskog ogranka Društva hrvatskih književnika svjedoče o trajnoj potrebi za njegovanjem književne tradicije, ali i o otvorenosti prema suvremenim interpretacijama nacionalnog identiteta. Kroz povezivanje klasične baštine i modernog izričaja, ona doprinose očuvanju i daljnjem razvoju hrvatske književne i kulturne scene.