Connect with us

Hrvatska

Od danas obavezna zimska oprema na cestama. Kazne su i do 15.000 kuna

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Od danas je obavezna zimska oprema na cestama, i to će trajati do 15. travnja iduće godine. 

Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje kako je zimska oprema obavezna u trenutku kada na prometnicama nastupe zimski uvjeti, točnije kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica.

Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim vozilom. Vozač motornog vozila dužan je, prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu.

Temeljem članka 193. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Odluku o obaveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj (NN 121/20), a obaveza korištenja zimske opreme, prema navedenoj Odluci, propisana je na zimskim dionicama cesta u razdoblju od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine.

Ovo su zimske dionice na hrvatskim cestama na kojima je obavezna zimska oprema.

Obavezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske.

Kakve su kazne?

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se pravna ili fizička osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu na cestama koristi vozilo koje nema propisanu zimsku opremu ili teretni automobil s priključnim vozilom.

Za ovaj prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako upravlja vozilom suprotno odredbama ovoga članka.

Zimska oprema

Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cesti („NN“ br. 85/16., 24/17., 70/19. i 60/20.) propisano je sljedeće:

  • pod zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tona, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se zimski pneumatici (M+S) na svim kotačima ili ljetni pneumatici s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače;
  • pod zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona smatraju se lanci ili zimski pneumatici (M+S) postavljeni na pogonske kotače, a vozila kategorije M i N čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 tona koja ne mogu postaviti lance na pogonske kotače moraju imati zimske pneumatike (M+S) na pogonskim kotačima;
  • dubina utora pneumatika po gaznoj površini mora biti viša od tvornički dopuštene dubine označene TWI oznakama, odnosno ako iste ne postoje, najmanja dopuštena dubina je 1,6 mm. Zimski pneumatik je pneumatik čiji je profil, sastav i struktura gazećeg sloja konstruirana tako da po blatu, zimskim i snježnim uvjetima postiže bolje rezultate od ostalih cestovnih pneumatika. Zimski pneumatici označeni su oznakama M+S, M.S. ili M&S;       
  • pneumatici na vozilima moraju odgovarati i dimenzijama koje je odobrio proizvođač, moraju biti namijenjeni za vožnju brzinom koja je jednaka ili veća od najveće brzine kojom se vozilo može kretati, ili najveće brzine koju dozvoljava ograničivač brzine ugrađen na to vozilo te moraju biti tako dimenzionirani da izdrže najveće dopušteno osovinsko opterećenje vozila;
  • pneumatici na istoj osovini vozila moraju biti jednaki po obliku šara gazne površine, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti (zimske/ljetne) konstrukciji (radijalne/dijagonalne itd.) i marki/tipu.

Bez zimske opreme – isključenje i novčana kazna

Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kreće cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno ili se kreće bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah prekine kretanje vozilom ili da vozilom nastavi kretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu.

Ako vozač ne postupi po toj naredbi, policijski službenik isključit će vozilo iz prometa. Isključenje vozila iz prometa traje sve dok se ne otklone razlozi zbog kojih je vozilo isključeno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Plenković: Dogodine u ovo doba svi ćemo plaćati u eurima

Objavljeno

-

By

Premijer Andrej Plenković Saboru podnio je izvješće o sastancima EU Vijeća.

“Činjenica da smo u 2021. kao i sve ostale članice bili u situaciji da nakon 2020., koju je obilježila najveća pandemija u zadnjih 120 godina, koja je uzrokovala ne samo zdravstvene nego i ekonomske poteškoće, da se nađemo u poziciji da zajedničkim rješenjima nastojimo dignuti hrvatsko gospodarstvo”, rekao je Andrej Plenković i dodao:

“U tom svjetlu mi smo ekonomija koja je u drugom i trećem kvartalu ostvarila rekordni rast 15,8 posto. Očekujemo prema našim projekcijama, a vidite i da su se revidirale projekcije kreditnih agencija i ostalih aktera, da bi taj rast u 2021. trebao biti iznad 10 posto, što pokazuje agilnosti i žilavost hrvatskog gospodarstva, orijentiranost na izvoz, investicije i rast osobne potrošnje uz sve preduvjete koje smo učinili da bi osigurali uspješnu turističku sezonu, čiji su prihodi bili praktički iznad 90 posto rekordne 2021.

2021. u političkom smislu s aspekta Hrvatske u odnosu prema EU imala je proces vrednovanja, ispunjavanja naših zadanih kriterija prema Schengenu i europrostoru i temeljem detaljno provjerenih podataka svjedočili smo pozitivnom izvješću EK glede članstva u schengenskom prostoru, koja bez ikakvih dodatnih zareza podržava članstvo Hrvatske u Schengenu. Preostalo je da se daljnja procedura vodi između dvije institucije, Vijeća i Parlamenta te da tijekom ove godine donese se odluka o članstvu Hrvatske u Schengenu.

Drugi korak je europodručje. Mogu reći da smo učinili maksimalne napore kroz godinu i sedam mjeseci. Vidjeli ste da smo predstavili konture Zakona o euru. Smatramo da smo u dobroj situaciji da nam sve razine EU daju pozitivne odluke sredinom ove godine i da u miru pripremimo tehnički završne korake zamjene kune za euro. U ovo doba dogodine ukoliko ne bude ne znam kakvih nepredviđenih okolnosti, mi bismo svi trebali ići u dućan i plaćati s eurima, uz prethodne mogućnosti zamjene kune bez ikakve naknade.”

“Omogućili smo besplatno cijepljenje svima koji dođu”

Osvrnuo se i na pandemiju: “Što se tiče covida i cijepljenja, ja bih za prošlu godinu stvari sveo na dva razdoblja, jedno je dok nismo imali dovoljno cjepiva i ono je riješeno na temelju naših razgovora s partnerima negdje na proljeće i mi već od svibnja osiguravamo dovoljno cjepiva za cijelo stanovništvo. Oni koji su se željeli cijepiti, mogli su. Oni koji nisu, to su učinili vlastitim odabirom. Ja to poštujem, ali je činjenica ako se netko nije cijepio, da je sebe manje zaštitio i ostavio više izložen virusu koji je poharao cijeli svijet i nanio veliku štetu i Hrvatskoj te zdravstvu.

Mi u tom procesu nismo zaboravili našu važnu ulogu, Hrvatska nije sama na svijetu i treba pomoći i drugima, koji nemaju cjepivo. Mi smo to učinili više puta na različite načine. Omogućili smo besplatno cijepljenje za bilo koga tko dođe u Hrvatsku. To je djelovanje lokalno, a doprinos globalni u borbi protiv pandemije. Drugo je bila pomoć susjedima, prvenstveno BiH, ne samo zato jer nam je bliska država već i zato što tamo žive Hrvati. Donirali smo cjepiva i drugim državama, u susjedstvu i zemljama van Europe – bilateralno i mehanizmom COVAX i to ćemo nastaviti u budućnosti. Dovoljno smo naručili cjepiva”, rekao je Plenković.

“Preuzet ćemo dio tereta u slučaju povećanja cijena plina”

“Što se tiče samih sastanaka, jedna od najvažnijih tema je bilo pitanje koje se odnosilo na rast cijena energenata. Na tom tragu, osobito od rujna, na razini Vijeća počele su rasprave što napraviti, uz komparativne prakse, da bi se ublažili negativni efekti na stanovništvo i gospodarstvo. Prvo, što se tiče cijene struje glede kućanstva ona se nije povećala i neće se povećati do travnja. Cijene plina, tu imamo građane i poslovne subjekte. Što se tiče kućanstava, ništa se neće promijeniti do travnja. Što sukladno dobrim praksama na razini EU ostaje hrvatskoj vladi, prva domena je pomoći socijalno ugroženima. Mi i danas imamo naknadu u iznosu 1200 kuna koja se daje socijalno ugroženim obiteljima, oko 64 tisuće kućanstava prima tu naknadu. U slučaju povećanja cijena plina mi ćemo kao Vlada povećati tu naknadu onima koji imaju najveći problem s plaćanjima režija. Drugi element, kako da u ovakvim situacijama krize nacionalne energetske kompanije – HEP – na svoja leđa može preuzeti dio tereta i tako rasteretiti građane. Mislim da tu imamo prostora da s takvom ulogom, putem pametnoga postavljanja HEP-a u vremenu pred nama, napravimo iskorak i ublažimo efekt rasta cijena. Treći element se odnosi na poreznu politiku. Danas je porez na cijenu električne energije 13 posto, na cijene plina 25 posto i tu postoji prostor koji će Vlada sukladno izračunima i efektima iskoristiti da bi promijenila ono što treba”, rekao je Plenković.

Vanjskopolitičke teme

“Što se tiče vanjskopolitičkh tema, izdvojio bih jugoistok Europe – tema proširenja. Imali smo nakon sastanka na vrhu za vrijeme hrvatskog predsjedanja u svibnju 2020., sastanak na Brdu kod Kranja gdje smo uspjeli poslati snažne poruke podrške susjednim zemljama uz ispunjavanje kriterija da krenu naprijed. Posebno smo više puta razgovarali i na razini Vijeća, ja sam imao veliku intervenciju na temu situacije u BiH, gdje smo partnerima ukazali na kompleksnost okolnosti koje se zbivaju oko reforme izbornog zakona, a gdje želimo da se postigne rješenje kojim bi se dugoročno radi dobrog funkcioniranja zemlje eliminirala anomalija koja postoji od 2006., a to je da Hrvatima na teritoriju Federacije člana Presjedništva biraju građani BiH koji nisu Hrvati. Mi smatramo da to nije dobro i pravedno, nije tako bilo zamišljeno u Daytonu. Ista praksa je i s načinom izbora u Dom naroda”, zaključio je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pulmolog pobrojao glavne simptome omikrona

Objavljeno

-

By

Pulmolog Saša Srića u Novom danu je komentirao hoće li i Hrvatska proglasiti kraj pandemije i preći u suživot s covidom-19.

“U više navrata smo imali znanstvenike, kolege koji su znali i nekoliko puta govoriti i nekoliko puta proglašavali kraj pandemije, no u ovoj aktualnoj situaciji gdje je ovoliki broj zaraženih i umrlih, zasigurno ne možemo govoriti o prelasku iz pandemijskog u endemijski oblik”, kazao je Srića.

Srića je istaknuo da omikron izaziva blažu kliničku sliku, a naveo je i koji se simptomi javljaju kod oboljelih od novog soja.

“Omikron izaziva blažu kliničku sliku, prezentira se najčešće s jednom izrazitom grloboljom, začepljenim nosom i curenjem nosa, pacijenti povremeno imaju povišenu tjelesnu temperaturu i suhi kašalj, kao i kod delte. No, delta je izazivala puno drastičniju kliničku sliku u smislu teških upala pluća”, naveo je pulmolog.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Puhovski: Oporba je u poziciji liliputanca prema Plenkoviću

Objavljeno

-

By

Politički analitičar i profesor, Žarko Puhovski, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao Aktualno prijepodne u Saboru.

“Zavladalo je gotovo blagdansko rapsoloženje. I s jedne strane i druge strane, iz redova zastupnika i iz redova Vlade, smišljaju kakav štos će prodati. To je postalo neodgovorno zafrkavanje i bio bi dobro da se to događa, da se malo olabavi atmosfera, da situacija u društvu ipak nije loša”, navodi Puhovski.

Osvrnuo se na teze o demontaži države i stabilnosti Vlade, navodeći da pozicija predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nije ugrožena.

“Zašto se Plenković ponaša kao da mu je vlast ugrožena?”

“Montira se antena na zgradu, ali država se stvara. Demontiranje države – on hoće reći da se komadići grickaju, koliko mogu ovi iz oporbe ili medija, ali jezgra ostaje jer Plenkovićeva vlast nije ugrožena. Najveća nejasnoća mi je zašto se Plenković ponaša kao da je njegova vlast ugrožena, a ja nikakvu ugrozu ne vidim”, tvrdi Puhovski.

Je li premijer nervozan? “On je godinama imao dosta dosadan stil, koji ga je sprječavao da lupa sumnjive fraze. A sad je Milanović uveo to, malo očito neka nervoza za koju ne vidim razlog. Možda on zna nešto što mi ne znamo pa ima razloga za nesigurnost, možda su recimo financije u puno gorem stanju nego što mi znamo. On se ponaša kao da mu ne ide ni približno tako dobro kao što mu po svim objektivnim pokazateljima ide. Oporba je doista u poziciji liliputanca prema njemu.”

Osvrnuo se i na prepirku u Saboru između zastupnika Mire Bulja i premijer Plenkovića. “Ideja da se premijer svađa s čovjekom Buljevih kapaciteta je naprosto žalosna. Bulj nije čovjek s kojim biste polemizirali. Bulja shvaćati kao nekoga tko iznosi ozbiljne stavove je po mom mišljenju potpuno pogrešno.”

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu