Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

GRAD ZADAR POZIVA GRAĐANE U KREIRANJE PRORAČUNA: Uključite se u projekt „KVARTipo!“ i sami izaberite male investicije u vašem kvartu

Objavljeno

-

Gradska uprava za ovu namjenu izdvojila je 4 milijuna kuna iz proračuna za 2022., o kojima će građani izravno odlučivati na što će se trošiti

Grad Zadar pokreće projekt participativnog budžetiranja „KVARTipo!“. Od danas građani mogu prijaviti male komunalne investicije koje smatraju potrebnima u svom kvartu ili mjestu, odnosno one investicije koje žele da budu uvrštene u proračun za 2022. Prijave traju do 26. listopada 2021., nakon čega će biti napravljena financijska i tehnička procjena svakog pojedinačnog prijedloga, a potom će se organizirati javne tribine u svakom mjesnom odboru na kojima će građani glasovati za svoj i druge prijedloge koje ocjenjuju kao prioritet te izravno odabrati male komunalne akcije koje žele implementirati. Grad će za ovu namjenu izdvojiti četiri milijuna kuna kroz pet različitih upravnih odjela – Upravni odjel za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, Upravni odjel za kulturu i šport, Upravni odjel za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo te Upravni odjel za gradsku samoupravu i opće poslove.

Grad Zadar krenuo je u ovaj projekt po uzoru na tek nekoliko gradova u Hrvatskoj, želeći otvoriti dodatan prostor za izravnu demokraciju, komunikaciju s građanima i osluškivanje njihovih potreba, ali i s ciljem povećavanja transparentnosti i razine odgovornosti Gradske uprave.

„Nitko bolje ne poznaje potrebe svog kvarta od samih građana, a na koncu sredstva Grada su njihova sredstva. Uključivanjem građana u izradu proračuna želimo ići dalje od same transparentnosti i svakodnevnog informiranja. Želimo im dati mogućnost da izravno određuju namjenu dijela proračunskog novca. To je njihovo pravo. Svega nekoliko gradova do sada je to uspjelo provesti na pravi način, čija smo iskustva proučili tako da i u tom smislu želimo ući u krug najboljih. Politika bilo kojeg predznaka postaje odbojna mojim sugrađanima, a ovako ih želimo motivirati da se aktivnije uključe u djelovanje u zajednici, uz zajedničku odgovornost za konačan rezultat. Želimo da građani sudjeluju u političkom životu grada više nego jednom u četiri godine kada su lokalni izbori, a činjenica da krećemo u ovaj projekt nakon što su prošli izbori, najbolje govori o našim namjerama“, rekao je gradonačelnik Branko Dukić.

Budžet od četiri milijuna kuna raspodijeljen na svih 37 mjesnih odbora, prema dva kriterija – 1. broj kućanstava obveznika komunalne naknade (definira 75% sredstava) i razina komunalne opremljenosti (25%). S obzirom na to da određen broj mjesnih odbora ima izrazito malen broj kućanstava (ispod 100), kako bi raspodjela novca bila što adekvatnija i pravednija, odlučeno je da će bez obzira na osnovne kriterije, za najmanje mjesne odbore minimalan iznos na raspolaganju bit će 30 tisuća kuna. Najveći iznos je 300.000 kuna, a pojedinačni iznosi po svim mjesnim odborima mogu se vidjeti na službenoj internetskoj stranici Grada Zadra.

„Želimo građane na razini svakog mjesnog odbora uključiti u definiranje prioriteta u njihovom kvartu. Isto tako, kroz ovaj projekt će bolje upoznati i stvarne cijene i procedure koje Grad, za razliku od svakog od nas osobno, mora poštivati. Trebat će nam godina ili dvije da sve zaživi na pravi način, ali moj prijedlog bio je da s tim krenemo odmah i da temeljem iskustva unaprjeđujemo projekt. Šteta je ne koristiti digitalizaciju, čuti građane i tako ih dodatno zainteresirati za potrebe njihovog mjesnog odbora, a nakon toga i cijelog grada. S vremenom ćemo i podizati iznos sredstava o kojima će direktno odlučivati građani“, dodao je gradonačelnik.

Važno za naglasiti je, napominje, da će pored ovog projekta Grad nastaviti investirati u kapitalne projekte i druge potrebe. „KVARTipo!“ tiče se malih komunalnih projekata koji imaju za cilj podizanje komunalnog standarda.

„Netko smatra da treba dodatna klupa ispred zgrade ili u parku, netko će željeti ležeće policajce u svojoj ulici, drugi ima potrebu za dodatnom rasvjetom… Sve to građani mogu prijaviti kroz ovaj projekt. Paralelno s njim nesmetano idu svi drugi kapitalni i manji projekti tako da je važno poručiti građanima da ovo nije ni blizu sav iznos koji ćemo investirati u njihove kvartove i mjesta nego dio iznosa za koji želimo da oni izravno odluče na što će se trošiti. Naravno da, ako se naknadno pokaže neophodnom pojedina komunalna intervencija mimo izglasanih investicija, a koja ne može čekati iduću godinu, da će je Grad napraviti“, istaknuo je gradonačelnik.

Prijedloge je moguće dati osobno – ispunjavanjem i ubacivanjem obrasca u kutiju u predvorju Gradske uprave, poštom, kroz platformu eZadrani (od 15.10.) i kroz online obrazac koji je dostupan na web stranici Grada.

Javne tribine na kojima će građani imati priliku glasovati, ali i postaviti specifična pitanja vezana za njihov mjesni odbor, održat će se prema indikativnom planu tijekom prosinca ove i siječnja sljedeće godine, a raspored će biti objavljen u studenom. Uoči svake tribine u pojedinom mjesnom odboru bit će javno objavljeni prijedlozi građana za koje će se moći glasovati isključivo na tribinama. Na tribine su dobrodošli svi zainteresirani građani koji žive u tom mjesnom odboru, a predstavnici Grada na njima će objasniti sve pristigle prijedloge pojedinačno te će biti dostupni građanima za sva pitanja.

Na kraju tribine će se održati glasovanje te će oni prijedlozi s najviše glasova građana, a koji ulaze u financijski okvir projekta pojedinog mjesnog odbora, biti uvršteni u proračun za 2022. godinu.

„Veselim se susretima s građanima na tribinama isto tako želim vidjeti koje će projekte izabrati kao najvažnije. Ovaj projekt je demokracija na djelu. Očekujem i pozivam što veći broj građana na raspravama, neka bude nadglasavanja, neka se bore za svoje ideje i dovedu što više prijatelja, susjeda da se izbore za ono što im treba u ulici, u parku, na mjestu gdje se inače okupljaju“, zaključio je gradonačelnik.

Iznos od 4 milijuna kuna je namijenjen malim komunalnim investicijama kao što su:

  • Zamjena ili postavljanje uređaja javne rasvjete (zamjena dotrajalih mreža ugradnjom novih stupova i kompletne instalacije, također i progušćivanje postojećih mreža ugradnjom dodatnih stupova, kablova i svjetiljki s potrebnim priborom)
  • Sanacija manjih deponija
  • Uređenje (održavanje) izgrađenih nerazvrstanih cesta (kolnika, parkirališta, nogostupa)
  • Postavljanje vertikalne signalizacije (prometnih znakova, putokaznih ploča, naziva ulica) na nerazvrstanim cestama
  • Dopuna svjetlosne signalizacije (treptača i sl.) na nerazvrstanim cestama
  • Postavljanje horizontalne signalizacije (iscrtavanje oznaka na kolniku), pješački prijelazi, parkirna mjesta, zaustavne crte, razdjelne linije, strelice, „STOP“ natpisi na nerazvrstanim cestama
  • Postavljanje zaštitnih ograda i branika
  • Uređenje dječjih igrališta
  • Postavljanje autobusnih čekaonica
  • Postavljanje komunalne opreme (klupa, koševa, stalaka za bicikle)
  • Uređenje javnih zelenih površina
  • Uređenje pješačkih staza i pješačkih zona (nogostupa, stepeništa, prolaza)
  • Dohrana plaža (opremanje i uređenje)
  • Izgradnja ogradnih zidića
  • Uređenje trgova (zelenilo, oprema)
  • Opremanju i uređenju prostorija mjesnih odbora (nabavka namještaja, informatičke opreme, televizora, zvučnika, video projektora, zabavnih sadržaja, postavljanje klupa i stolova)
  • Projektiranje (primjer – dječjih igrališta pa realizacija može ići u drugoj proračunskoj godini –
    ako građani odluče tako glasati)
    Dodatno za otoke:
  • Sanacija postojećih poljskih, šumskih i protupožarnih putova u vlasništvu Grada Zadra
  • Sanacija postojećih mjesnih putova (ulica) u otočnim naseljima u vlasništvu Grada Zadra
  • Sanacija postojećih objekata javne i društvene infrastrukture ( Društveni domovi, DVD domovi, bivše zgrade škola, TIC-evi I sl.) u vlasništvu Grada Zadra
  • Opremanje postojećih objekata javne o društvene infrastrukture (Društveni domovi, DVD domovi, bivše zgrade škola, TIC-evi i sl.) u vlasništvu Grada Zadra
  • Unaprjeđenje WI-FI mreže na otocima
    Više informacija može se pronaći na internetskim stranicama Grada Zadra te društvenim mrežama projekta KVARTipo!.
 

ZADAR / ŽUPANIJA

JAVNI POZIV Turistička zajednica grada Zadra dijeli potpore za turističke manifestacije u 2022. Evo detalja…

Objavljeno

-

By

Temeljem odluke s 13. sjednice Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Zadra, TZG Zadra raspisuje Javni poziv za dodjelu potpora za turističke manifestacije u 2022. godini na području grada Zadra.

Manifestacije se prijavljuju isključivo na propisanom obrascu.

Detaljne upute zajedno s obrascem za prijavu nalaze se na internetskim stranicama Turističke zajednice grada Zadra: www.potpore.zadar.travel

Prijave se podnose online u elektronskom obliku te, radi dodatne dokumentacije, i u tiskanom obliku poštom ili osobno zaključno s danom 4. veljače 2022. godine na adresu: Turistička zajednica grada Zadra, Jurja Barakovića 5, 23 000 Zadar; s naznakom: „Javni poziv za dodjelu potpora za turističke manifestacije u 2022. godini”.

Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte ured Turističke zajednice grada Zadra isključivo putem e-mail adrese: info@zadar.travel

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) DUVANJSKI BISKUP PALIĆ NA SVETKOVINI SV. STOŠIJE U ZADRU “Od 2019. do 2020. godine, u prosjeku je svakog dana zbog vjere ubijeno 13 kršćana. To su Stošije današnjice!”

Objavljeno

-

By

Svečano koncelebrirano večernje slavlje na svetkovinu sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, u katedrali sv. Stošije u Zadru u subotu 15. siječnja predvodio je mostarsko – duvanjski biskup Petar Palić.

Koncelebrirali su domaćin, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko – makarski nadbiskup Marin Barišić, riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, šibenski biskup Tomislav Rogić i gospićko – senjski biskup Zdenko Križić. 

Zadarska katedrala više od 1200 godina čuva relikvije mučenice Anastazije/Stošije čiji zagovor molimo za našu domovinu i sve njene stanovnike, za hrvatski narod u Hrvatskoj i BiH, rekao je biskup Palić, potaknuvši na molitvu za mir i blagostanje u cijelom svijetu.

Kada slavimo svete, pa i one koji su živjeli u davnoj prošlosti, oni itekako imaju što reći i nama danas i tiču se našeg života, istaknuo je mons. Palić, upozorivši kako proslava svetih nije „tek daleki spomen kao prigoda da se okupimo zajedno i da obnavljamo svoje običaje, da se sjećamo prošlosti pomalo tugujući i tješeći se, tražeći povezanost s imenima kršćana koji su ipak predaleko da bismo sebe vidjeli u njima“.

„Slaveći sv. Stošiju slavimo kršćansku mučenicu, a život mučenika uvijek nas dodiruje i potiče na obnavljanje vjernosti. Mučenici ostaju izazovni jer su bili spremni dragovoljno dati ono najvrjednije, navješćujući istinu da ima nešto dragocjenije od zemaljskog života. Život je neispunjen ako nije izmjeren Bogom, ako na njemu nije vidljiv potpis Stvoritelja i križ Isusa Krista. Sv. Stošija je živjela u vrijeme kad su progoni protiv kršćana bili svakodnevnica. Protiv svoje volje bila je udana za poganina, a brinula je za progonjene kršćane“ rekao je biskup Palić, podsjetivši da je sv. Stošija slijedila Krševana kada je bio zarobljen u Akvileji. Stošija je uhićena i odvedena u Sirmijum, današnju Srijemsku Mitrovicu. Mučena je, vezana na olupini broda i ostavljena da pluta na rijeci Savi. Kako olupina nije potonula, spaljena je na lomači.  

„Povijesna je činjenica da je sv. Stošija dala život za vjeru u vrijeme cara Dioklecijana. Organizacija koja brine za progonjene kršćane u svijetu Open doors redovito objavljuje godišnje izvješće o zemljama u kojima kršćani doživljavaju najjači intenzitet progona ili diskriminacije zbog svoje vjere. Prema tom izvješću, više od 340 milijuna Kristovih sljedbenika doživjelo je visoku stopu progonstva i diskriminacije. To znači da se jedan od osam kršćana susreo s nekom vrstom progona. S progonom raste i broj ubijenih kršćana zbog njihove vjere“ rekao je biskup Palić, istaknuvši da je prema prošlogodišnjem izvješću Open doorsa, od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. u svijetu zbog vjere ubijen 4 761 kršćanin. „To znači da je u prosjeku 13 Kristovih vjernika za njega dalo život svakoga dana u tom razdoblju. To su Stošije današnjice, koji svakog dana prolijevaju svoju krv koja postaje sjeme novih kršćana“ istaknuo je mons. Palić.      

Spomenuvši i rezultate zadnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj, biskup je rekao kako je činjenica da nas je manje i da smo sve stariji. „To nas ne bi smjelo ostaviti ravnodušnima. Je li i kod nas vjernika zavladao umor i okorjelost srca, jesmo li prestali biti osjetljivi za vrednote za koje naša braća i sestre negdje i danas umiru“ upitao je propovjednik.

Potaknuo je da u nama odjeknu i da nas pozovu na ispit savjesti riječi pape Franje koje je Papa izrekao u jednoj homiliji u kapeli sv. Marte. „Velika snaga Crkve danas su male progonjene Crkve. Danas ima više mučenika nego u prvim stoljećima, a mediji o tome šute. Mučenici nose Crkvu, podupiru je. Mnogi kršćani na svijetu danas su blaženi jer su progonjeni, mučeni, zatvoreni. Mnogi su u zatočeništvu, samo zbog toga jer nose križić oko vrata i ispovijedaju Isusa Krista. To je slava Crkve i naša potpora, ali i naše poniženje – mi koji sve imamo, kojima je lako, a tužimo se kad nam nešto nedostaje. Mislimo na svoju braću i sestre koji danas, u puno većem broju nego u prvim stoljećima, podnose mučeništvo“ podsjetio je biskup Palić na poticaj pape Franje.

Navještena Božja riječ na Stošijinu svetkovinu otkriva značenje mučeništva i putokaz za život. „Sirah zahvaljuje i slavi Boga jer je u svim trenucima svoga života osjećao Božju milost i njegovu blizinu. Iako se na prvi pogled čini da nam je u patnjama Bog daleko, vjernik i taj trenutak patnje promatra kao mogućnost iznova otkriti Božju brigu za sebe i svoj život.

Sv. Pavao u Poslanici Rimljanima svoje riječi upućuje kršćanima u nevolji i bijedi. Poniženi, pretučeni, ubijeni. Rani kršćani prepisivali su i čitali te riječi apostola Pavla uvijek iznova jer su im davale snagu. U tim riječima pokušali su otkriti ono što se skriva ispod vidljive površine života. I u takvim trenucima utješno odzvanja, Ako je Bog za nas, tko će protiv nas“, rekao je biskup Palić, ohrabrivši:„Iako riječi različitih nevolja i opasnosti čitamo s upitnicima, znamo i vjerujemo da će se u Kraljevstvu Božjem ti upitnici pretvoriti u uskličnike. Zato kršćani i u progonstvima svijetom hodaju uzdignute glave, ne zbog svoje snage, nego zbog onoga koji nas uzljubi, po kome objeđujemo, Isusu Kristu“.          

„U Evanđelju Isus govori o pšeničnom zrnu koje mora umrijeti da bi donijelo plod. Čudesna je snaga zrna. Iz jednog pšeničnog zrna u četvrtoj generaciji može nastati milijun zrna. Preduvjet za donošenje ploda je da se to jedno zrno pšenice ne čuva, nego da ga se položi u zemlju. Tu započinje proces umiranja na kraju kojega dolazi do višestrukog razmnožavanja, odnosno ploda“ rekao je mons. Palić, naglasivši da „slikom pšeničnog zrna Isus govori o sebi kao o zrnu pšenice koje je bačeno u zemlju i koje će uroditi plodom. A mi smo plodovi. Nije to jednostavno pobjeda do slave, nego put ide kroz njegovu smrt do života, kroz njegovu patnju do proslave. Upravo se princip pšeničnog zrna provlači kroz čitavu povijest spasenja i povijest Crkve, od Pavlovih, preko Stošijinih sve do naših dana i ovih 340 milijuna progonjenih kršćana“ poručio je mostarsko – duvanjski biskup.

„Isus koji je za nas žrtvovao svoj život na križu, želi učiniti sve nas sijačima sjemena Riječi Evanđelja kako bismo mu svojim životom mogli donijeti puno ploda. Jesam li i ja spreman za to? Jesam li spreman odustati od vršenja vlastitih želja i prohtjeva i dopustiti Bogu da se on posluži sa mnom u širenju svoga Kraljevstva? Jesam li spreman umrijeti sebi da bih donio plodove spasenja? Za tu milost molimo u euharistiji u kojoj prinosimo kruh načinjen od mnogo zrnja koji će snagom Božjeg duha postati živi Krist među nama“ potaknuo je biskup Palić.

U pozdravnom govoru na početku mise, nadbiskup Puljić istaknuo je da je baš uz svetkovinu sv. Stošije povezan datum međunarodnog priznanja Hrvatske te je potaknuo na zahvalnost Bogu za taj povijesni događaj u stvaranju naše državotvornosti.  

Na kraju mise, katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić predmolio je molitvu za domovinu i mudrost ljudi koji njome upravljaju

Na početku mise, biskupi su se u pratnji svećenika koncelebranata pomolili pred moćima sv. Stošije koje se nalaze u mramornom sarkofagu kojeg je u 9. st. dao izraditi zadarski biskup Donat, koji je tada i dobio Stošijine moći na dar od bizantskog cara Nicefora za posredovanje mira između Istoka i Zapada. Sv. Stošija u svom životu povezala je božićno i uskrsno otajstvo. Ubijena je na Božić 304. g., a njeno ime grčkog podrijetla, Anastazija, znači Uskrsnica.

Budući da je položila život za Krista na Božić, godinama je u čast mučenički posvjedočene vjernosti sv. Stošije, čije se ime kao osobite Božje izabranice navodi u molitvi Prvog Rimskog kanona, Papa slavio drugu božićnu misu u crkvi sv. Anastazije u Rimu, odakle je sv. Stošija i rodom.

Ines Grbić    

Foto: I. Grbić
 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

POPIS STANOVNIŠTVA Hrvatska ima 209.000 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika, ali Biograd, Poličnik, Sukošan, Pakoštane i Galovac imaju više stanovnika no 2011.!

Objavljeno

-

By

Iako prema novom popisu stanovništva sve županije uključujući i Grad Zagreb imaju manje stanovnika nego prije 10 godina, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana, piše u nedjelju Večernji list.

Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3,888.529 stanovnika, dok je na dan 3. siječnja imala čak 4,097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3,690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.

Postoji i dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine.

Iako prvi rezultati popisa stanovništva nisu ostavili razloga za optimizam, ipak valja istaknuti da pored jedinog županijskog središta Čakovca još uvijek ima manjih gradova, ali i velikih i manjih općina koje su povećale broj stanovnika u proteklom desetljeću. To su, među ostalim, Solin, Sveta Nedelja, Dugo Selo, grad Krk i Biograd na Moru.

Od općinama koje su povećale broj stanovnika, to su prije svega velike općine Viškovo kod Rijeke, zatim Podstrana kod Splita te općine na jugu Dalmacije Župa Dubrovačka i Konavle.

Kad je riječ o općinama koje imaju manje od 5000 stanovnika, u plusu su u odnosu na 2011. i općine na zadarskom području Poličnik, Sukošan, Pakoštane, Galovac te općine u blizini Splita – Dugopolje, Bol na otoku Braču, zatim Omišalj i Malinska – Dubašnica na Krku, Bilice u blizini Šibenika, Tar – Vabriga u Istarskoj županiji te Orehovica u Međimurskoj županiji.

Za pozitivan primjer treba svakako istaknuti Vis, najudaljeniji otok od kopna, koji je u proteklom desetljeću izgubio samo sedam stanovnika, zahvaljujući ustrajnoj i sveobuhvatnoj demografskoj politici. I udaljena općina Baška na otoku Krku, koja provodi demografsku politiku, izgubila je samo jednog stanovnika, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu