Hrvatska
CRO DEMOSKOP: HDZ i dalje uvjerljivo prvi, na drugom mjestu platforma Možemo!
Novi CRO Demoskop za listopad otkriva kakav je rejting stranaka i političara. Pad rejtinga vidljiv je u redovima svih vodećih oporbenih stranaka, a na tim krilima ponovno raste vladajuća stranka, pokazuje CRO Demoskop koji za RTL donosi Promocija plus.
HDZ i u listopadu bira najviše ispitanika; s gotovo 28 posto rejting te stranke ostaje stabilan, uz blagi rast (27,3 posto podrške su imali u prethodnom mjerenju), donosi RTL.
Na drugoj poziciji, prvi put u 18 godina od kada se provodi ovo istraživanje, nije SDP nego platforma MOŽEMO! s 17,1 posto.
Raskoljeni SDP je, uz pad potpore, treći s 16,1 posto. Podsjećamo, u rujnu su imali podršku 17,9 posto ispitanika.
Pad rejtinga u odnosu na rujan (17,2 posto) bilježi i MOŽEMO!, koji se ozbiljno poskliznuo na kadroviranju u Holdingu, i SDP čiji se i Klub u Saboru raspao pa su i tamo treća opcija. Napomena da se to dogodilo u petak, a istraživanje je završeno u četvrtak prije službenih izbacivanja.
Oporbena stranka u kojoj nema potresa – MOST još je u rujnu istisnuo Domovinski pokret s četvrte pozicije koju ima i sada, ali u odnosu na prošli mjesec (7,7 posto) rejting je nešto niži – 6,7 posto. Domovinskom pokretu, koji je jučer i formalno dobio novog predsjednika Ivana Penavu, potpora je i dalje niska – 3,7 posto. U rujnu je ona iznosila 3,8 posto. Svi ostali su i od toga daleko, od HSS-a (1,3 posto).
Pa s istim rejtingom slijede Centar, Fokus, Živi zid…
Još niže su svi ostali: IDS (listopad 1,1 posto – rujan 1,0 posto), HNS (listopad 1,1 posto – rujan 0,79 posto), pa tek onda Suverenisti koji su se prošlog vikenda okrupnili i u čije je redove došao Miroslav Škoro. Velikim očekivanjima unatoč potpora im je 1 posto. Mjesec prije bili su na 0,70 posto. Potresi i izbacivanja u oporbenim redovima povećali su udio neodlučnih na vidimo više od 16 posto. Podsjećamo, prošli mjesec neodlučnih je bilo 13,7 posto.
Najpozitivniji političari
Na ljestvici najpozitivnijih političara vrh i dalje drži predsjednik Republike Zoran Milanović. S gotovo 22 posto povećao je prednost na vrhu u odnosu na rujan (18,7 posto).
Rast, ali blaži, bilježi i predsjednik Vlade; Andrej Plenković najpozitivniji je za gotovo 18 posto ispitanika. Mjesec prije, to je smatralo 16,4 posto ispitanika. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ostaje treći, ali treći mjesec za redom potpora mu pada (listopad 9,9 posto – rujan 12,8 posto). Uslijed prozivki bivših članova Holdinga koje je i postavio bez javnog natječaja do odlaska i ravnatelja i Upravnog vijeća bolnice Srebrnjak, u listopadu je Tomaševićev rejting, dakle, ispod deset posto.
Svi ostali su daleko: od ministra financija Zdravka Marića (listopad 2,1 posto – rujan 2,5 posto) koji je četvrti, preko Bože Petrova (listopad 1,3 posto – rujan 0,9 posto) i Vilija Beroša (listopad 1,0 posto – rujan 0,9 posto). Sa slabim rejtingom, ali u top deset ušla je Karolina Vidović Krišto (listopad 0,8 posto – rujan 0,55 posto).
Tek nakon toga je novi šef Domovinskog pokreta Ivan Penava (listopad 0,7 posto – rujan 0,3 posto). Isti je rejting i Peđe Grbina (listopad 0,7 posto – rujan 2,19 posto), predsjednika stranke koja se raspada i Sandre Benčić (listopad 0,7 posto – rujan 0,6 posto), saborske zastupnice platforme MOŽEMO!.
I dalje je najviše građana koji poručuju da je najpozitivniji političar – NITKO (22, 6 posto). Prošli mjesec to je mislilo 21,6 posto ispitanika.
Najnegativniji političari
Isti, vodeći dvojac političara u zemlji, ali s obrnutim redoslijedom na vrhu je i neprestižne ljestvice. Iako s nešto nižim negativnim doživljajem premijer Plenković ostaje najnegativac u zemlji; stav je to gotovo četvrtine ispitanika (listopad 23,6 posto – rujan 24,2 posto).
Predsjednik Milanović ostaje drugi izbor, uz značajniji pad negativnog doživljaja (listopad 11,9 posto – rujan 14,1 posto). Peđa Grbin (listopad 4,8 posto – rujan 2,1 posto) udvostručio je negativni doživljaj i skočio na treće mjesto.
Slijede predsjednik Sabora Jandroković (listopad 4,6 posto – rujan 2,7 posto), pa i dalje potpredsjednik Sabora Miroslav Škoro (listopad 4,3 posto – rujan 6,4 posto), a onda i ministar zdravstva Vili Beroš (listopad 2,8 posto – rujan 1,6 posto), pa Milorad Pupovac (listopad 2,5 posto – rujan 2,7 posto).
U top deset najnegativaca još su i Zlatko Hasanbegović (listopad 1,6 posto – rujan 2,1 posto) i Hrvoje Zekanović (listopad 1,6 posto – rujan 0,7 posto), a da su negativni svi političari misli gotovo 12 posto građana. Prošli mjesec to je mislilo skoro 13 posto ispitanika.
Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora
Dolazimo i do ocjena Ureda Predsjednika, Vlade i Sabora gdje je, prilično neočekivanom, ali kod svih vidljiv – rast. Pantovčak je podebljao trojku iz rujna (3,09) i približio se vrlo dobrom (3,21). Dobar tri (2,51) u listopadu imaju i Banski dvori, u rujnu to je bilo 2,44, a iako je prosječna ocjena nešto viša parlamentu je ostao dovoljan (dva). Mjesec prije to je iznosilo 2,15.
Smjer kretanja zemlje
Završavamo sa smjerom kretanja zemlje kojeg još više građana smatra pogrešnim – gotovo 63 posto. Mjesec dana prije bilo ih je 62 posto. Optimističnih je slično kao i u rujnu, 23 posto, s tim da je među njima najviše glasača vladajućeg HDZ-a.
NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 4. do 7. listopada 2021. godine na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







