Connect with us

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ jači nego Možemo i SDP zajedno

Objavljeno

-

Foto: Nova TV

Hrvatska demokratska zajednica i dalje je najjača politička opcija, objavljeno je u novoj anketi u Dnevniku Nove TV. Na izborima bi dobili 30.8 posto potpore. Za tu je stranku jako važno da mjesecima ima stabilan rejting. I ništa, ali baš ništa nije im naštetilo rejtingu. Ta stranka jača je od druge i treće opcije zajedno.

MOŽEMO, nakon što je preskočio SDP, sada se bori s tom strankom za drugu poziciju. Zeleno-lijevi pokret osvaja 13.6 posto ili 2 posto manje u odnosu na mjesec prije.

SDP pak i dalje proživljava svoju agoniju, rejting mu je 13.4 posto. Tu nisu obuhvaćene posljednje podjele, stoga je pitanje hoće li ta stranka potonuti ili će ih neko čudo uzdignuti.

Samo još dvije opcije prelaze izborni prag. MOST je postao politički stabilna stranka bez previranja i s rejtingom od 8.3 posto, što je nešto više nego, primjerice, u lipnju kada je imao 6.7 posto.

Domovinski pokret bez predsjednika izlazi na stranačke izbore s rejtingom od 5.2 posto, a primjerice u srpnju su imali 7 posto.

Sve ostale stranke ispod praga

Sve ostale stranke su daleko ispod izbornog praga.

Živi zid koji se sa sjetom može prisjetiti borbe za 2. mjesto sada je na 1.8 posto. IDS s novim predsjednikom dobiva 1.7 posto. HSU je na 1.5 posto, a Hrvatski suverenisti na 1.4 posto. FOKUS je na 1.1 te Glas na 1 posto. Ostale stranke zajedno, od desnice do ljevice, imaju 5.1 posto, a tu su HNS na 0.9, HSS također na 0.9, Reformisti na 0.6 i HSLS na 0.1 posto.

U ovom mjesecu zabilježen je velik skok neodlučnih, njih je sada 15 posto. To je zapravo druga politička opcija – birači koji ne znaju kome dati glas. Primjerice, mjesec dana prije, taj je broj bio gotovo upola manji.

Milanović podijelio birače

Predsjednik Milanović svojim radom podijelio je birače. Njegov rad podupire 45 posto birača, a isto toliko ih ne podupire. No, on je posljednja dva mjeseca popravio rejting ”pozitivnih” birača.

Primjerice, u srpnju je 54 posto birača imalo negativno mišljenje o radu Predsjednika, a samo njih 38 posto odobravalo je rad Zorana Milanovića.

Očekivano, najveću potporu, njih 83 posto, Predsjednik ima među biračima SDP-a. Dobro stoji i kod birača MOŽEMO, podupire ga njih 60 posto, ali i 52 posto birača MOSTA. Čak 35 posto birača HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Pesimizam

Vlada za svoj rad nema potporu većine. Tako 59 posto birača ne odobrava rad vlade, a samo njih 33 posto podupire, 8 posto ne zna. Za vladu je dobro samo to što se u 30 dana raspoloženje birača, kada ih se pita što misle o vladi, ne mijenja. Vlada može računati samo na birače HDZ-a s potporom od 81 posto.

Pesimizam je također konstanta Hrvatske. Tako i dalje 68 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 23 posto da idemo u dobrom smjeru. Samo birači HDZ-a misle da zemlja ide u dobrom smjeru, njih 62 posto.

Tomašević najpopularniji

Tomislav Tomašević od lokalnih izbora i dalje je najpopularniji političar i o njemu 55 posto građana ima pozitivan dojam, a njih 23 posto negativan.

Odmah iza njega je Zoran Milanović o kojemu 50 posto građana misli pozitivno, a njih 39 posto ima negativan dojam o Predsjedniku. I njih dvojica jedini imaju većinsku potporu birača.

Andrej Plenković pak može računati samo na 41 posto birača koji o njemu imaju pozitivno mišljenje, a njih 49 posto misli negativno o premijeru.

Božo Petrov ima samo 36 posto birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 41 misli suprotno.

I na kraju, Peđa Grbin može računati na samo 25 posto birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 50 posto ne dijeli to mišljenje. Zanimljivo, još u prosincu o Grbinu je 50 posto građana imalo pozitivan dojam.

I ne treba zanemariti to što u ovom mjesecu svim političarima topi potpora.

Tko je najpopularniji u HDZ-u, Možemo i SDP-u?

Kod birača HDZ-a nema dvojbe već mjesecima. Andrej Plenković je prvi izbor s potporom od 92 posto, zatim stabilni Gordan Jandroković sa 69 posto, a treći je Tomislav Tomašević sa 62 posto.

Kod MOŽEMO je prvi izbor Tomislav Tomašević s 91 posto potpore, zatim je tu Zoran Milanović s potporom od 70 posto te Dalija Orešković sa 62 posto.

SDP-ovi birači i dalje imaju svog lidera. To je Zoran Milanović s potporom od 92 posto, zatim je tu Tomislav Tomašević s potporom od 70 posto te na kraju Peđa Grbin s 55 posto.

Rad institucija

I dalje je najpopularnija institucija Ured predsjednika s potporom od 2.8 ILI “TROJKOM” i tu nema promjene. Istodobno u blagom padu je potpora vladi, školskom ocjenom dobivaju 2.3 ili “DVOJKU”. I na trećem mjestu školskom ocjenom građani Hrvatskom saboru daju 2.05 ili “DVOJKU”.

Što muči građane?

Građane zanima nešto sasvim drugo od političara. Tako i ovaj mjesec kao najveći problem građani navode gospodarstvo, krizu i recesiju – toga se boji 21 posto njih.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Mile

    24. rujna 2021. at 17:57

    XD3 JE NAJBOLJI I DRUGE SITUASIJE NEMA!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu