ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) SVEČANA PROMOCIJA MAGISTRICA I MAGISTARA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Vican: “Obrazovani ljudi se lakše štite od laži i rjeđe podliježu lažnim autoritetima”
Na Sveučilištu u Zadru jučer su u dvije odvojene promocije diplomu magistra struke primila 194 promoventa. Višegodišnja upornost, usmjerenost na ciljeve koji su postavljeni prije nekoliko godina, odgovornost prema samima sebi, roditeljima i prijateljima, prihvaćanje učenja i znanja kao vrijednosti, dovelo ih je do današnjeg dana u kojemu su promovirani u magistrice i magistre.
Čestitajući im na postignutom uspjehu, rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je kako primljena diploma nije samo kvalifikacija za određenu struku, već i jedro više na životnom putu.
– Obrazovanje ne služi samo tome da odgovori gospodarskim zahtjevima i tržištu rada. Obrazovani ljudi su društveno odgovorniji, intelektualno su razvijeniji, više i bolje razumiju probleme i načine rješavanja problema. Neobrazovani se sklanjaju na društvenu marginu; obrazovani ljudi se lakše štite od laži, rjeđe podliježu lažnim autoritetima, znaju se suprotstaviti. Još važnije, obrazovane osobe nastavljaju učiti, rekla je rektorica Vican.
– Vaša prisega danas neka vam znači puno više od puko izgovorenih riječi. Pretvorite je sebi u
životni zavjet da ćete biti lučonoše istine. Ne smetnite s uma divljenje, čuđenje, znatiželju u
svim drugim područjima obrazovanja. Nastavite učiti i to od najvećih uzora. Tražite ih u
onima koji su svojim radom i življenjem pokazali i dokazali da se rad, poštenje i poštivanje
drugoga isplate, poručila im je rektorica Vican, čestitajući im uime nazočne prorektorice prof.
dr. sc. Nedjeljke Balić-Nižić, kao i svih djelatnika Sveučilišta.
U ulozi promotora nazočne je pozdravio doc. dr. sc. Tomislav Klarin, nastavnik Odjela za turizam i komunikacijske znanosti, koji im je rekao da ovim svečanim činom postaju dio
zadarske i šire sveučilišne obitelji.
– U okviru studijskih programa Sveučilišta u Zadru stekli ste različita interdisciplinarna znanja
i kompetencije kojima možete konkurirati na tržištu rada u javnom i privatnom sektoru, u
Hrvatskoj i inozemstvu. Pod ovim mislim da se možete nastaviti usavršavati u inozemstvu, ali
vratite se u svoju domovinu i svoju zajednicu, nju gradite i unaprjeđujte. S ovim završenim
poglavljem školovanja nemojte prestati učiti, istraživati i ulagati u sebe. Nastavite
produbljivati svoja znanja i usavršavati se u svojoj struci ili ju mijenjajte kako biste se ostvarili u svome profesionalnom razvoju. Snivajte svoje snove i ostvaruje svoje ciljeve!, poručio je dr.
Klarin.
Uoči same dodjele diploma promoventi su položili svečanu prisegu, kojom su obećali da će
sve svoje snage upotrijebiti za dobrobit naroda i procvat domovine, a stečeno znanje na
ovom Sveučilištu i dalje, teorijskim i praktičnim radom, produbljivati i razvijati te time
pridonositi napretku i boljem životu našega naroda. Nakon primanja diplome simboličnim
stavljanjem kapa na glavu postali su dio akademske javnosti.
U 10 sati promovirani su: Magdalena Abramović, Tea Andrić, Alisa Antunac, Sara Anzulović,
Viktorija Arbanas, Mateo Arula, Martina Babić, Petra Banković, Šime Barbaroša, Jelena Bilić,
Marina Bistričić, Marija Bodrožić Govorčin, Monika Justina Bogdanić, Ante Bota, Martina
Bosnić, Antonija Bralić, Sandra Bratić, Martina Buterin, Anamarija Capek, Dario Ceranić,
Diana Cindrić, Jura Cmrečak, Ana Curić, Tonči Cvrlje, Mila Ćorić, Monika Ćuto, Matej Ćuže,
Ivana Dadić, Kristijan Dolić, Rachel Dusper, Iva Đolonga, Matea Fumić, Luan Gashi, Martina
Gatin, Martina Gluščić, Ana Kristina Golub, Lorena Grbić, Tea Grbić, Graziella Gržinić, Ana
Gulan, Josipa Herceg, Alisa Hrle Čorak, Dora Ivankov, Tihana Jurić, Ines Kajdiž, Sanja Katić, Iva
Kinda, Klara Klaić, Marija Kocaj, Katarina Kokić, Samanta Kopilaš, Klara Kožul, Maja Kralj, Ines
Kurić, Petra Lasić, Tonči Lučić, Matea Majić, Gloria Makjanić, Anđelina Malić, Matej Mandek,
Ivan Marić, Ana Marinović, Roko Matanović, Ines Matezović, Marija Merkaš, Laura Mičić,
Irena Mijolović, Monika Miočić, Ana Modrić, Lana-Kira Athys Mraz Mišurac, Majda
Mujkanović, Stipe Nimčević, Sanja Ožegović, Danijela Paska, Danijela Pavlović, Lora Pavlović,
Nikolina Pedić, Silvija Peras, Natalija Iva Puzar, Mia Stipan, Marija Šarić, Marija Šimatović,
Marino Šilić, Marijana Šimić, Anđelka Šimleša, Mara Šitum, Luka Škara, Mia Šoletić, Ivan
Takalić, Marta Tolj, Tamara Tomić, Zrinka Vidović, Anđela Vrkić, Zvonimir Vukas, Nada Zelić,
Antonija Zubčić, Josip Zubović, Krešimir Zubović i Tena Žulj.
U 12 sati promovirani su: Antonija Anđelić, Ivančica Anušić, Marko Atelj, Andrea Bakarić,
Antonela Bakarić, Draženka Barić, Matea Bartulović, Šime Bašić, Nikolina Benjak, Marijana
Bilać, Monika Boban, Kristina Bonić, Josip Brković, Anamarija Brnadić, Petra Buovac, Ella
Crnić, Julijana Čikara, Marijana Čiklić, Marko Čirjak, Mirna Čugura, Diana Ćorić, Anna Drenić,
Božana Dubajić Draženović, Filip Ergotić, Marija Fridrih, Vedrana Gačić, Marija Generalić,
Matea Govorušić, Eni Grbić, Sara Grdaš, Paula Grdović, Katarina Grubelić, Hermina Gvozden
Mandarić, Anđela Iglić, Vesna Jakovac, Sunčana Jelovčić, Andrea Jerković, Pejo Jozić, Gabriela
Jukić, Alen Juranko, Ivan Jurić, Helena Jurina, Ana Kovačević, Ivona Krpan, Katarina Kubat,
Lucija Kulaš, Petra Kurilić, Nataša Kustura, Valentina Kuzmek, Katarina Lipovac, Tea Luburić,
Kristina Majcen, Ella Malenica, Marijana Markalaus, Sara Matačić, Antonija Matak, Martina
Matijević, Ana Miklošić, Franko Miloš, Anamarija Negulić, Nina Nosić, Diana Ososlija,
Antonija Palčić, Antonio Periša, Anđela Peša, Martina Petrlić, Andrijana Plećaš, Bernarda
Popović, Anita Prigradić, Lucija Prpić Burić, Antonella Pustaj, Ivica Radić, Nikolina Rod, Vice
Rogić, Martina Sabalić, Fran Sakač, Antonia Strika, Matea Sukno, Lucija Šalinović, Dora Šarić,
Manuela Šarić, Nikolina Šetka, Lucija Šikić, Karlo Šokota, Mario Tomas, Matija Titulić, Martina Tkalčević, Iva Turković, Anđela Uhoda, Margarita Uhoda, Neven Vlakić, Ivana Vukić, Lovre
Zekanović, Ana Zubčić i Ivana Žunić Lončarić.
ZADAR / ŽUPANIJA
MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.
BAUHAUS:
od 9 do 14
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
Žmirići, Ul. Matije Gupca 59
Radno vrijeme: 08:00 – 21:00
HEY PARK
TOMMY
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 21
Put Nina 89 – od 7 do 21
KONZUM:
Frane Petrića 10 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
Biogradska 68 – od 7 do 22
Zagrebačka 2 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Od 7 do 21:
Put Murvice 49
Velebitska ulica 14
Ulica Ivana Skvarčine 18
Zadarska ulica 24
Obala kneza Branimira 14
Šibenska ulica 9C
Ul. bana Josipa Jelačića 12A
Put Stanova 63
Knezova Šubića Bribirskih 3
RIBOLA
od 7 do 21:
Put Petrića 51C
Ulica Ivana Lucića 18
Put Šimunova 2
Ulica Miroslava Krleže 1A
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića
U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.
Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).
U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić
Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.
U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.
Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.
„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.
Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.
„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.
I.G.
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




