Connect with us

Hrvatska

Počeo je popis stanovništva. Ovo su najvažnije stvari…

Objavljeno

-

Počeo je popis stanovništva.

Prva faza samopopisivanja kroz sustav e-Građani trajat će od 13. do 26. rujna, a druga faza popisivanja, kada popisivači izlaze na teren, trajat će od 27. rujna do 17. listopada, navode iz DZS-a.

U petak je održana konferencija za medije Državnog zavoda za statistiku na kojoj su objašnjene dvije faze popisa.

“Popis započinje 13. rujna i sastoji se od dvije faze, a građani će odlučiti na koji će način biti popisani. Građani će u fazi samopopisivanja od 13. do 26. rujna moći samostalno popisati sebe i članove svog kućanstva prijavom u portal e-građani. Pravilo samopopisivanja je jedna vjerodajnica – jedno kućanstvo. Ako se više članova u kućanstvu koristi portalom e-Građani, samo jedan član popisuje ostale.

U drugoj fazi popisa, terenskom popisivanju, od 27. rujna do 17. listopada na teren izlaze popisivači, njih nešto manje od 8000, koji će u osobnom intervjuu sa stanovništvom popisati sve jedinice koje se nisu popisale u prvoj fazi. Oni će također uzeti kontrolnu šifru od kućanstava koja su se samostalno popisala na portalu e-Građani. Iznimno, ako se ustanovi da do 17. listopada nisu popisane sve jedinice, razdoblje popisivanja ćemo produžiti do 29. listopada”, kazala je Lidija Brković, glavna ravnateljica DZS-a.

Treba napomenuti i da kazne za nepopisivanje idu od 2000 do 5000 kuna za fizičke osobe.

Kako se popisati online

Građani popisu mogu pristupiti koristeći vjerodajnicu za platformu e-Građani, dovoljno je da ju jedna osoba posjeduje. Popisivanje se vrši na ovoj stranici.

“Platforma e-Građani automatski prepoznaje osobu koja se prijavila i postavlja je kao referentnu osobu i ona popisuje cijelo kućanstvo. Referentna osoba daje sve podatke i nakon uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice e-ispitanik može vidjeti jedinstvenu šifru generiranu u trenutku slanja popisnice, koju će dati popisivaču pri terenskom popisivanju. Bitno je da građani znaju da navedenu šifru treba zapisati, slikati mobitelom ili pospremiti da je mogu kasnije predati popisivaču.”

Kontrolnu šifru treba zapisati na papir, poslikati ili isprintati i sačuvati do druge faze Popisa (terenskog popisivanja), kako bi ispitanik kontrolnu šifru dao popisivaču, zbog kontrole obuhvata popisivanja.

Kako izgleda upitnik

Sam popisni upitnik ima 16 stranica na kojima su, dakle, pitanja koja se tiču stanovništva, kućanstava i stanova. 

Građani će tako trebati ispuniti podatke koji se tiču identifikacije, što uključuje, dakako, grad odakle dolaze, ulicu, ali i podatak o broju osoba u stanu.

Bračno stanje, vrsta životne zajednice, broj djece, državljanstvo, narodnost…

Što se tiče podataka o osobi, državu tako zanima njezino bračno stanje, vrsta životne zajednice u kojoj živi, broj djece, razlog prisutnosti u mjestu u kojem se nalazi, koliko se dugo u tom mjestu namjerava nalaziti, živi li osoba od rođenja u naselju u kojem je trenutno, odakle se osoba doselila, koji je razlog doseljavanja (rad, obiteljski razlozi, povratak, potres, školovanje…) itd. Tražit će se i podaci o roditeljima odnosno majci. Tako je među upitima i ono o mjestu stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe.

Upiti se tiču i onih koji su odsutni, pa anketni listić obuhvaća i temu učestalosti vraćanja u mjesto stanovanja, razloge odsutnosti, ali i namjerava li se osoba vratiti u mjesto stanovanja, koliko je dugo osoba odsutna, koliko dugo namjerava biti odsutna itd.

Zanimat će Zavod i državljanstvo građanina, ali i eventualno drugo državljanstvo, narodnost, materinski jezik, vjera, vjerska zajednica…

Obrazovanje i zaposlenje

Tu su i pitanja koja se tiču razine obrazovanja koju je osoba stekla, ali i, recimo, konkretni podaci, poput onih gdje ste pohađali vrtić, školu ili fakultet. Tako se traže, primjerice, točna ulica i kućni broj ustanove.

Što se tiče zaposlenja, popisivači će građane pitati kakav im je položaj od 25. do 31. kolovoza, kao i koje je zanimanje osobe, ali i djelatnost s kojom se bavi te u kojem mjestu radi, kao i kojim sredstvom ide na posao. 

Anketni listić sadrži i upit oko izvora sredstava za život (prihodi od rada, prihodi od imovine, mirovina…).

Pitanja oko Domovinskog rata

Također, Državni zavod za statistiku zanima i je li osoba kao civil bila ranjena ili ozlijeđena u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, kao i je li joj netko poginuo ili nestao. Traži se da se popišu te osobe koje su poginule ili nestale. 

O stambenim jedinicama

Što se tiče podataka o kućanstvu odnosno stanu, Državni zavod za statistiku pita koja je osnova korištenja stana (privatno vlasništvo ili suvlasništvo, podstanarstvo), ali i koristi li kućanstvo poljoprivredno zemljište te ima li barem jedno grlo stoke.

Trebat će i odgovoriti koji je način korištenja stambene jedinice, koliko iznosi ukupna površina stana, koliko ima soba, postoje li kuhinja, kupaonica, vodovodne cijevi i na što su priključene, kako se stan zagrijava itd.

Upitnik podrazumijeva i pitanje o zgradi u kojoj se nalazi stan pa će trebati odgovoriti i koliko stanova ima zgrada u kojoj se stan nalazi, koji je položaj stana u njoj (podrum, suteren, prizemlje…), koje je godine završena gradnja zgrade…

Razlika između prebivališta i boravišta

Na presici DZS-a u petak govorilo se i o razlici između prebivališta i boravišta.

Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova u RH, rekao je kako se treba popisati.

“Najčešće je da osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba prebivalište ima na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas gdje osoba provodi najveći dio vremena. Ima jako puno pitanja građana baš na tu temu, posebno naših državljana koji žive vani”, rekao je.

Kada je riječ o upisivanju vjeroispovijesti na popisu, Plesac je rekao da je to pitanje novo.

“Ako osoba nije član ni jedne vjerske zajednice, to će moći i izraziti”, rekao je.

“Popisivači ne trebaju negativan test”

Iz vlade i Stožera svaki dan slušamo o mogućnostima uvođenja covid-putovnica. Na ljeto se s najavama išlo toliko daleko da se govorilo o tome da je moguće da se covid-potvrde uvedu u šoping-centre. Ministar Vili Beroš od početka listopada uvodi obvezne covid-potvrde u zdravstvu.

Popisivači ne trebaju biti ni cijepljeni niti testirani.

“Preporučili smo da se pridržavaju mjera, no ako ih građani ne žele pustiti u svoje domove, mogu se popisati i ispred stana. Ako je osoba u kućanstvu u izolaciji, s tim da popis traje dovoljno dugo, dovoljno je vremena da popisivač ponovno posjeti kućanstvo i popiše ga. Mi kao Zavod za statistiku ne možemo natjerati da se cijepe, no prema našim podacima, vrlo veliki broj popisivača ima covid-potvrdu”, rekao je Plesac.

 
Nastavi čitati
3 komentara

3 Comments

  1. Nemanja

    13. rujna 2021. at 14:43

    Dali traktorče treba da pišem u rubrika poloprivreda ili prevozno srestvo?

     
    • Živorad

      13. rujna 2021. at 17:07

      Možeš da ga zabeležiš u rubriku “sredstvo za begstvo”!

       
      • Milojko

        13. rujna 2021. at 19:38

        Alo bre, to nije bilo bekstvo nego strateško regrupisanje!

         

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Kolarić: “Kada bi se procijepili, ne bismo imali epidemijsko širenje virusa”

Objavljeno

-

By

“Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključio je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade, i za Dnevnik HTV-a govorio je o cijepljenju i epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.

Branko Kolarić je jedan od pet potpisnika izjave kojom se ograđuje od komentara Gordana Lauca, na pitanje hoće li biti nekih daljnjih postupaka, ili će sve stati na ovoj pisanoj izjavi, Kolarić je rekao kako ne bi komentirao daljnje postupke.

– Ovo je bio postupak kojim mi čuvamo naš profesionalni integritet, i osjetili smo duboku dužnost da se izjasnimo oko toga i ogradimo od takvih izjava, i to je ono što ja mogu komentirati, rekao je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

– Vrlo jasno ste naznačili da se ne slažete zapravo sa svime što je gospodin Lauc govorio od lipnja 2020., neće biti nikakvih ultimatuma tipa “ili mi izlazimo iz Znanstvenog savjeta, ili želimo da on izađe”, upitao je novinar Mladen Sirovica.

– Neću u tom smislu to komentirati, svoju poruku smo dali. Rekao bih kako ja svoj studente podučavam: postoje pogreške u istraživanjima, imamo slučajne pogreške i sistematske pogreške. Svi slučajno griješimo, kad recimo igramo pikado na sve strane možemo promašiti metu – to je slučajna pogreška, ja griješim i svi kolege griješe. Kad cijelo vrijeme gađate ukrivo, daleko od mete, to se onda zove sustavna pogreška i onaj tko radi tu pogrešku u istraživanju ne vidi da je radi. Ovdje se radi o tome, zaključio je Kolarić.

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj

Tri tisuće zaraženih dnevno nam je nažalost postao standard, kakve su projekcije za dalje, pogotovo u svjetlu činjenice da i dalje imamo nisku razinu procijepljenih, upitao je Sirovica.

– Ne mogu reći da me ne boli, tri tisuće novozaraženih ljudi od kojih će 50 završiti na respiratoru, a 30 će ih umrijeti kroz nekoliko tjedana. Tako je bilo jučer, tako će biti vjerojatno sutra. Da su se cijepili ne bi ih umrlo 30, umrlo bi ih dvoje-troje. Projekcije detaljne ne bih iznosio, ali ne vjerujem da bi se situacija naglo popravila sama od sebe, a Stožer i ljudi koji su odgovorni za donošenje mjera i odluka se isto trebaju zamisliti nad ovom situacijom, rekao je Branko Kolarić.

Kolarić je istaknuo kako situacija sigurno može ići na gore i objasnio zašto je važno cijepiti se.

– Ako zamislimo fliper, virus kao kuglicu i imamo rupice u koje ta kuglica može upasti. Kad upadne, iz jedne rupice može izaći tri do šest kuglica, odnosno novozaraženih od jedne zaražene osobe. Kad cijepimo ljude mi te rupice u fliperu popunimo, imamo jedan stupac od kojeg se onda odbija ta kuglica. Kad imamo dovoljno toga onda i ove koje ostanu nepopunjene više ih ne može virus dobiti. Mi se sada nalazimo u fazi gdje još uvijek imamo dovoljno mjesta gdje viruse može širiti epidemijski, kada bi se procijepili, odnosno kada kuglica ne bi mogla upasti u rupicu jer je puno zaštićenih mjesta, onda ne bi više imali epidemijsko širenje. To sada ima Danska, i onda se može govoriti o ukidanju mjera, o ukidanju covid potvrda i o vraćanje normalnog života. Najnezrelija reakcija da se pravimo da problem ne postoji. To nas neće riješiti problema, ali to je najlakše, to rade djeca, upozorava Kolarić.

Propitivanje cjepiva

– Mi u Hrvatskoj posebno to radimo, nije tako svugdje, neki će reći da je društvenih mreža i interneta, ali isto tako Danska i Velika Britanija imaju društvene mreže i internet, ne bih rekao da je to stvar. Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Postoje još neke stvari koje možemo raditi, treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključi je Brank Kolarić.

Cijepljenje mladih

– Svi za koje je cjepivo registrirano, sada u Europskoj uniji imamo cjepiva registrirana za 12 godina na više, i mlađe osobe se trebaju cijepiti da bi spriječili epidemijsko širenje bolesti, bez toga neće ići. Kod mladih ljudi je rjeđe da će imati težu kliničku sliku, no recimo opasnost od miokarditisa, upale srca u nekih mladih ljudi je puno veća nego bilo kakvi rizici od nuspojave cijepljenja, ističe Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od 1. prosinca besplatno dopunsko zdravstveno dobit će još 120.000 građana

Objavljeno

-

By

Od 1. prosinca će 120 tisuća građana, a uglavnom je riječ o umirovljenicima, dobiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države.

Na jučerašnjoj sjednici Vlada je prihvatila prijedlog Silvana Hrelje o izmjenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju po kojem se podiže prihodovni cenzus na osnovi kojeg građani ostvaruju pravo na to da im država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje, pa će tako ubuduće taj cenzus po članu kućanstva biti dvije tisuće kuna, a za samca se penje na dvije i pol tisuće kuna.

Rast je to u obje kategorije za više od 400 kuna, odnosno za 25 posto u odnosu na sadašnji cenzus, a ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je da će time ubuduće dodatnih 120 tisuća ljudi dobiti policu dopunskog osiguranja na račun države. Državni proračun će to godišnje koštati oko sto milijuna kuna.

Da će Vlada prihvatiti Hreljin prijedlog dalo se naslutiti i iz toga što su među zastupnicima koji su potpisali podršku za slanje zakonskih izmjena u saborsku proceduru bili i brojni HDZ-ovci, a ministar Beroš je kazao da se time određuje primjereniji cenzus za socijalno najosjetljivije.

Hreljina podrška Vladi već je rezultirala i time da će se najavljena intervencija u području obiteljskih mirovina, koju je Vlada ugradila i u nacionalni plan oporavka i otpornosti, dogoditi dvije godine ranije nego što je to bilo prvotno zamišljeno, a to bi trebalo donijeti desetpostotni rast mirovina za više od 200 tisuća umirovljenika od 2023. godine, piše Novi list.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Inspektori istražuju tržnice, kreću u kontrolu OPG-ova, evo što su dosad otkrili

Objavljeno

-

By

Šipak i mandarina, gljiva i mahuna, kesten i jabuka pa bundeva i grožđe, ali i pokoji – inspektor. Sve to može se ovih dana naći na tržnicama diljem Hrvatske jer do kraja mjeseca “češljat” će ih Državni inspektorat, i to pod egidom “Što i od koga kupuju, važno je građanima”.

Kažu tako inspektori, kojima je, ističu, u vrijeme “poplave” informacija o proizvodima koji se sve češće povlače s polica, još važnije da plac ili pazar, kako je kome draže, i dalje ostane mjesto susreta onih koji nude i potražuju svježe namirnice za ručak.

Krenulo se u nadzor još krajem rujna, objašnjavaju u Državnom inspektoratu, i to s veletržnicama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, nastavilo se u Metkoviću i Zadru, a nadziralo se, ukratko, sve. Od prijave radnika, kažu nam, do higijene prostora, opreme i djelatnika, preko sanitarnih iskaznica, a u “akciju” išli su turistički, poljoprivredni, tržišni i sanitarni inspektori, ali i inspektori rada i radnih odnosa te oni zaduženi za zaštitu okoliša.

“Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora utvrđene su 93 povrede propisa, a za 44 inspektori su primijenili načelo oportuniteta”, objašnjavaju za Večernji list u Državnom inspektoratu kako su “kontrolori” u gotovo polovici slučajeva omogućili ispravak nepravilnosti tijekom nadzora, što im zakon i omogućuje. Uputit će 20 prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka nadležnim sudovima, a naplatili su i 13 kazni na samom mjestu.

“Povrede su se, među ostalim, odnosile na to da veletrgovac nije osigurao isprave o stanju robe za kontrolirano voće i povrće, neisticanje imena tvrtke, neispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta, zatim povrede odredbi Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, odnosno sanitarno-tehnički nedostaci, nepostojanje deklaracija na voću i povrću, tj. ono nije u skladu s tržišnim standardima, trgovac nije bio upisan u Upisnik proizvođača voća i povrća, a bilo je i povreda odredbi Zakona o zaštiti na radu te povreda koje se odnose na neodgovarajuće zbrinjavanje otpada”, kažu u Inspektoratu, čiji su se djelatnici prije tjedan dana preselili i na tržnice na malo, a kontrolu zasad obavili u Zagrebu na Dolcu, Jarunu i Kvatriću, na tržnicama u Bjelovaru, Daruvaru, Karlovcu, Dugoj Resi, Sisku, Vojniću, ali i u Rijeci, Umagu, Labinu, Puli, Malinskoj, Krku, Cresu, Otočcu, Gospiću, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Makarskoj, Dubrovniku, Imotskom, Šibeniku te u Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i Donjoj Stubici.

“U proteklih tjedan dana bilo je 310 inspekcijskih nadzora, a prema preliminarnim podacima, utvrđeno je 159 povreda propisa”, kažu u Državnom inspektoratu, pa dodaju da su u 130 slučajeva inspektori opet primijenili tzv. načelo oportuniteta, odnosno omogućili trenutni ispravak nepravilnosti. Devet prekršajnih naloga ipak su izrekli, izdali sedam novčanih kazni, a u 14 slučajeva podnijet će prijedloge za pokretanje prekršajnih postupaka.

A što su bili konkretni problemi? “Najčešće utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti tržišne inspekcije odnosile su se na neisticanje tvrtke, neisticanje cijena, a utvrđeno je i obavljanje neregistrirane djelatnosti trgovine”, kažu u Inspektoratu koji vodi Andrija Mikulić.

I sanitarni inspektori bili su na tržnicama, bilo je nekoliko slučajeva u kojima zaposlenici nisu obavili zdravstveni pregled, a posebno su se na zagrebačkim placevima, objasnio je pročelnik Područnog ureda Zagreb Državnog inspektorata Robert Kober, provjeravale hladne vitrine, odnosno prodaja svježeg sira i vrhnja.

Na temperaturi od četiri do osam stupnjeva, podsjetimo, mliječni proizvodi prodaju se od 2010., i to je jedini način na koji se oni na tržnicama smiju plasirati. Naravno, na terenu su bili i inspektori zaštite okoliša koji su utvrdili da se biorazgradivi otpad ne odvaja od miješanog, dok su njihovi kolege iz poljoprivredne sekcije pronašli niz proizvoda bez deklaracija. O voću i povrću bila je riječ. “Potrošačima moraju biti dostupne informacije o kojem se proizvodu radi, tko ga otprema i pakira te koja mu je zemlja podrijetla”, rekao je poljoprivredni inspektor Jozo Barišić, pa objasnio da kontrola na placu nije finalna.

Poljoprivredna inspekcija, kazao je, posjetit će i poljoprivredna gospodarstva kako bi utvrdila jesu li proizvodi u ponudi na određenom štandu doista proizvedeni na poljoprivrednim površinama koje su u Upisniku poljoprivrednika.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu