Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MY SMART CITY ZADAR Abrus, Car, Burazin i Buljat otkrivaju kako su postigli najveće poslovne uspjehe usprkos korona krizi

Objavljeno

-

Neki od najuspješnijih domaćih poduzetnika na 4. My Smart City konferenciji u atriju palače Cedulin 9. i 10. rujna otkrit će kako su usprkos koroni njihove tvrtke tijekom 2020. i 2021. postigle najveće poslovne uspjehe i rasle bez obzira na izvanredne okolnosti.

Konferencijski dan u četvrtak, 9. rujna okupit će čak 22 govornika koji će sa sudionicima podijeliti svoja iskustva poslovanja tijekom krize. Zadranin Stjepan Buljat, osnivač startupa Cognism, kojeg je LinkedIn nedavno proglasio top startupom te jednom od najbrže rastućih ponuditelja softverskih usluga na svijetu, ispričat će kako je u 6 godina Cognism izrastao u tvrtku koja zapošljava više od 200 ljudi na 3 kontinenta uključujući i zadarski ured. Luka Car, suosnivač agencije Five koja je fokusirana na dizajn i razvoj digitalnih proizvoda, objasnit će kako su usred lockdowna uspjeli završiti proces prodaje biznisa međunarodnoj softverskoj grupi Endava za 40 milijuna dolara. Tomislav Car, suosnivač tvtke Infinum prošlu jesen postao je direktor tvrtke Porsche Digital Croatia, u kojoj Infinum i jedan od najprestižnijih auto brandova imaju jednake udjele, a Ivan Burazin regionalno je poznatu developersku konferenciju Shift povezivanjem s Infobipom pretvorio u najveću konferenciju u ovom dijelu Europe koja je u Zadru uživo i online okupila rekordnih 13.000 sudionika. Denis Tepša predstavit će Neostar, prvu europsku digitalnu platformu za prodaju automobila, koja povezuje kupce i prodavatelje, a lansirana je 2020. godine. Koja je tajna njihovog uspjeha bez obzira na nepredvidive okolnosti i najveću svjetsku globalnu krizu u posljednjih 100 godina, sudionici će moći saznati uživo (ograničen broj ljudi obzirom na mjere) ili prateći konferenciju online putem live streama za koji će link biti objavljen na web stranici konferencije. Prijave su besplatne, a potrebna je samo registracija online na www.mysmartcityzadar.com

Tijekom panel diskusije „Zašto su neki opstali, a neki ne“ Luka AbrusTomislav Car, Stjepan Buljat, Selma Čmelik (Zona Plus) i Lovre Peraić (Sutra) s moderatorom Draganom Petricom (Bug) razgovarat će o tome kako su njihovi biznisi prebrodili krizu i kako im je u tome pomogla tehnologija te zašto su otpornost i prilagodljivost ključne za svaki posao. Popodnevni sati rezervirani su za unconference diskusije koje donosi Inovativni Zadar koji je ove godine suorganizator konferencije. Unconference je neformalni format rasprave u kojem svoje stavove iznosi i publika, a na kraju sudionici zajednički donose zaključak. Oleg Maštruko (Mreža) sa svojim gostima Draškom Ivaniševićem (Microsoft) i Marinom Mamićem (AWS) razgovarat će o employer brandingu u temi „Zaposlenici kao promotori branda“. Petar Štefanić (Word) s Bojanom Mušćetom (Hrvatski Telekom), Majom Markulin Klarić (Combis), Anom Teskerom (Brlog pivovara) i Helenom Kolegom (Hobby I Adore) pričat će o brandiranju u vrijeme pandemije. Tomislav Pancirov će ugostiti Teu Zavacki (TeaTime.com.hr) i Darija Marčaca (Top 10 Balkan TikTokera) na temu „Brandiranje Zadra kao destinacije za digitalne nomade“. Sudionike će uključiti u radionicu na kojoj će zajedno osmisliti ponudu Zadra za digitalne nomade.

Paralelno s konferencijom, u četvrtak, 9. rujna u crkvi Svetog Dominika počinje 4. izdanje My Smart City hackathona, gdje će prijavljeni timovi tijekom 24 sata smišljati svoje ideje i rješenja na temu održivosti, što je ujedno i ključna tema konferencije.

Više o samom programu konferencije i hackatona možete pronaći na https://mysmartcityzadar.com/

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U petak bez vode ulica Franje Franceva!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu u Zadru, dana 30.09.2022. godine (petak) u vremenu od 08:30h do 14:00h bez vode biti će potrošači u ulici:

Franje Fanceva

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Franje Fanceva, kod k. br. 40.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) RAŠTANE/SV. PETAR Probijeni putovi, asfaltirane ceste…

Objavljeno

-

By

U Općini Sv. Filip i Jakov radi se punom parom.

Probijen je i tamponiran put širine tri metra (Donje Raštane),

tamponiran put predio Katuše (Donje Raštane),

asfaltirana cesta – spoj groblja i osnovne škole dužine 150 metara i tri metra širine (Sv. Petar),

te asfaltiran trg kraj crkve te dva odvojke ceste kraj plaže u Sv. Petru.

Pogledajte fotografije:

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu