Connect with us

magazin

NOVE ŠPILJE I MJERENJA LEDENJAKA STARIH 400 GODINA Započela nova istraživanja velebitskog podzemlja

Objavljeno

-

Velebit krije nekoliko jama dubljih od 1000 metara. Proteklih tjedana u njima su boravili međunarodni timovi speleologa i u jednoj od njih pronašli nove dublje špilje i sifone. Počela su i mjerenja ledenjaka starih 400 godina.

Ovaj put speleolozi se nisu spuštali u našu najdublju Lukinu jamu, nego u jamu Nedam i pronašli nove prolaze i nove, još dublje špilje i sifone.

– Spustili su se gotovo pedesetak metara ispod tog sifona i ustanovili da se dodatnih pedesetak metara jama ispod tog sifona još nastavlja – kaže dr.sc. Dalibor Paar, speleolog, fizičar, docent na PMF-u Zagreb.

Pedeset i dva člana ekspedicije iz nekoliko europskih zemalja istraživalo je kršku utrobu Velebita. Hrvatski su znanstvenici počeli pratiti i promjene na velebitskim vječnim ledenjacima.

– Stalni je to led u jamama koji je prema istraživanjima star 400 godina i u kontekstu klimatskih promjena vrlo je zanimljivo pitanje da li će se taj led otopiti i kojom dinamikom – objašnjava dr.sc. Paar.

Za sada smo mirni, kažu, jer prva je godina pokazala da je temperatura u jamama bila ispod minus 20 pa je led postao deblji, no to i dalje ništa ne znači, zaključuju znanstvenici. Njihov rad budno prate zagrebački učenici, budući planinari i speleolozi. Uživaju u životu na Velebitu, skupljaju iskustva i znanje. Jer sve naše najdublje jame nalaze se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, a o njima se sve može doznati u Kući Velebita u Krasnu.

– Imamo mogućnost pokazati posjetiteljima što se sve nalazi ispod nas – u velebitskom podzemlju jer se taj svijet ne može vidjeti i doživjeti uživo – naglašava Branimir Šajatović, stručni suradnik i edukator u JU NP Sjeverni Velebit.

Velebit je planina s najvećim brojem endema u našoj zemlji i primjer bioraznolikosti i očuvanja prirode u Europi.

Video prilog pogledajte ovdje: https://cdn.jwplayer.com/players/MEDIAID-ltEA6aRQ.html

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

ŠPICA!

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka
Nastavi čitati

magazin

FOTOGALERIJA S KONCERTA / Mayales dokazali da tajna veza sa Zadrom i dalje plamti 

Objavljeno

-

By

Nastavi čitati

magazin

NEDJELJA U KINO ZONI / Filmom „Do posljednjeg daha“ počinje ciklus francuskog novog vala

Objavljeno

-

By

Linklaterov „Novi val“, ljubavno pismo revolucionarnoj magiji francuskog novog vala, uz sjajnu kontekstualizaciju filmologa Brune Kragića i Tomislava Brleka, poslužio nam je kao idealni uvod u prvi ovogodišnji ciklus filmova. U suradnji sa splitskom kinotekom Zlatna vrata, uz podršku Francuskog instituta u Hrvatskoj i mk2 Film, od 25. siječnja do 27. veljače donosimo poseban ciklus francuskog novog vala, jednog od najutjecajnijih i najuzbudljivijih razdoblja u povijesti svjetske kinematografije.

Pokret koji je krajem 1950-ih i početkom 1960-ih iz temelja promijenio filmski jezik, odbacio konvencije studijskog filma i u prvi plan stavio autorsku slobodu, mladenački bunt i novu estetiku stvarnosti, ponovno oživljava na velikom platnu ključnim naslovima koji su definirali generaciju autora okupljenih oko Cahiers du Cinéma – Jean-Luca Godarda, Françoisja Truffauta i Jaquesa Rivettea te autora skupine  Rive Gauche – Alaina Resnaisa, Jacquesa Demyja i Agnès Varde.

Ciklus donosi šest kanonskih ostvarenja francuskog novog vala:

25.01. Do posljednjeg daha– manifestno djelo francuskog novog vala, gangsterska melodrama Jean-Luca Godarda. Jedan od najutjecajnijih filmova francuske, ali i svjetske kinematografije pokrenuo je niz novih filmskih postupaka poput citatnosti, brisanja žanrovskih granica, ispreplitanja igranog i dokumentarnog, pokretnog snimanja iz ruke, brisanja četvrtog zida, radikalnih montažnih rješenja (tzv. montažni skokovi) – te je preteča emancipacije mladih i revolucionarnog mentaliteta koji je došao do izražaja potkraj šezdesetih godina.

29.01. Cléo od 5 do 7 – Flanerski i elokventan portret Pariza šezdesetih. Grad koji se rastvara pod ženskim pogledom. Kronika o prolaznosti vremena. Kako žene vide i kako njih vidi svijet. Jedno od ključnih djela Agnès Varde koje joj je nakon premijere u konkurenciji Filmskog festivala u Cannesu donijelo svjetsku slavu.

06.02. 400 udaraca – utemeljen na autobiografskim detaljima iz djetinjstva Françoisja Truffauta inicijalno je djelo francuskog novog vala, film čiji je mladi, buntovni i nekonformistički protagonist bio u savršenom suglasju s dominantnim raspoloženjem onodobne publike, što je rezultiralo velikim komercijalnim uspjehom.

13.02. Hiroshima, ljubavi moja –Alain Resnais se u svojem prvom dugometražnom i fikcionalnom filmu posvetio traumatskom iskustvu koji je u civilizacijskom smislu predstavljao ne samo kriminalnu novinu u prebogatoj povijesti ljudske izopačenosti, već je označio i prekretnicu u industrijskom razvoju čovječanstva. Radi se, naravno, o atomskoj bombi čija je eksplozija bila uvod u nuklearno doba.

20.02. Pariz nam pripada – rani i atmosferični film Jacquesa Rivettea, prožet političkom i egzistencijalnom tjeskobom vrti se oko dvije središnje teme: postavljanja kazališne predstave Periklo prema Shakespeareu i misteriozna samoubojstva mladog španjolskog aktiviste, Juana.

27.02. Cherbourški kišobrani – Jaquesa Demya jedan od najslavnijih mjuzikala svih vremena. Svi dijalozi su pjevani zbog čega se naziva i prvom filmskom operom, odnosno operetom u povijesti kinematografije. Raskošna melodrama o mladenačkoj ljubavi koju razdvajaju rat, vrijeme i društvene okolnosti, pretvarajući romantični san u gorko-nježnu stvarnost nominirana za čak pet Oscara.

Ciklusom francuskog novog vala pozivamo publiku da (ponovno) otkrije filmove koji su pokazali da je kino prostor slobode, eksperimenta i osobnog izraza – filmove čiji se utjecaj osjeća i danas, više od pola stoljeća kasnije.

Ciklus stoga ove nedjelje otvara manifestno djelo epohe, gangsterska melodrama Jean-Luca Godarda „Do posljednjeg daha“.

Sitni anarhoidni kriminalac Michel Poiccard (Jean-Paul Belmondo), koji se predstavlja i kao Laszlo Kovacs, krade automobil u Marseilleu, a kad ga na autocesti uoči i pokuša zaustaviti policajac na motociklu, Michel ga instinktivno ubije. Potom odlazi u Pariz i sklanja se kod američke djevojke Patricije (Jean Seberg) koja želi postati novinarkom, a trenutno, kao kolporterka, prodaje novine na ulici. Michel želi da zajedno pobjegnu u Italiju, a Patricia mu kaže da je trudna, vjerojatno s njim…

Do posljednjeg daha“ jedan od najutjecajnijih filmova francuske, ali i svjetske kinematografije pokrenuo je niz novih filmskih postupaka poput citatnosti, brisanja žanrovskih granica, ispreplitanja igranog i dokumentarnog, pokretnog snimanja iz ruke, brisanja četvrtog zida, radikalnih montažnih rješenja (tzv. montažni skokovi) – te je preteča emancipacije mladih i revolucionarnog mentaliteta koji je došao do izražaja potkraj šezdesetih godina.

U potpunosti snimljen izvan studija, skromnim sredstvima i za samo četiri tjedna, bez scenarija i knjige snimanja (u potpunosti suprotno od standardne prakse. tzv. scenarističke kinematografije), film se uspostavio kao nov i uspješan model produkcije kakav će se početi oponašati i izvan Francuske. Proslavio je glavnog glumca, dotad malo poznatog Jean Paul Belmonda koji ubrzo postaje najveće otkriće novoga vala te vrlo brzo i najpopularniji francuski glumac. O utjecaju Godarda na filmsku umjetnost najbolji opis daje François Truffaut: „Postoji film prije Godarda i film nakon Godarda“.

Uvod u ciklus filmova francuskog novog vala pružit će Marina Šišak, lektorica iz Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru, autorica rada „Pariz u ranim filmovima Jean – Luc Godarda“.

Do posljednjeg daha” je na rasporedu u nedjelju 25. siječnja s početkom od 20.15 h, a ulaznice po cijeni od 4 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja, Polivalentnoj dvorani Providurove palače, od 19.15 h te putem platforme CoreEvent.

*Ciklus se održava u suradnji sa splitskom kinotekom Zlatna vrata i Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru, uz podršku Francuskog instituta u Hrvatskoj i mk2 Film.

*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu